Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dolazi u srijedu u Dubrovnik na summit Ukrajina-jugoistočna Europa u Dubrovniku čiji će domaćin biti hrvatski premijer Andrej Plenković koji Sastanak na vrhu Ukrajina – JI Europa organizira zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kojem će ovo biti prvi posjet Hrvatskoj od početka ruske agresije na Ukrajinu. Vučićev dolazak Nacionalu je ekskluzivno potvrdio visoki politički izvor blizak srpskoj administraciji koji je potvrdio da će Vučić supotpisati Dubrovačku deklaraciju.
“Zbog iznenadne Vučićeve odluke da će ipak doći na dubrovački summit, u utorak navečer mijenjali su se potpisnici deklaracije kako bi se na tom dokumentu našlo i njegovo ime”, potvrdio je Nacionalov izvor. Taj izvor ističe da je riječ o velikom Vučićevom iskoraku koji se u europskim diplomatskim krugovima tumači kao njegovo veliko približavanje europskim integracijama i znaku da želi poboljšati odnose svoje zemlje s Europskom unijom.
Nacional je od izvora bliskog hrvatskoj Vladi dobio na uvid tekst spomenute Dubrovačke deklaracije na engleskom jeziku koji će sutra potpisati i Vučić.
U toj verziji deklaracije koju je Nacional dobio na uvid nema još Vučićeva imena, upravo zbog toga tekst je bilo potrebno hitno mijenjati u utorak navečer, nakon najave Vučićeva dolaska. Naime, u prvoj verziji Deklaracije kao jedan od potpisnika navodi se srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić, no sada će umjesto njega dokument potpisati Vučić.
Evo što piše u toj prvoj verziji deklaracije:
“Mi, premijer Andrej Plenković i predsjednik Volodimir Zelenski kao sudomaćini, te predsjednica Vjosa Osmani, predsjednik Jakov Milatović, predsjednica Nataša Pirc Musar, premijer Edi Rama, predsjednica Vijeća ministara Borjana Krišto, premijer Dimitar Glavčev , premijer Kyriakos Mitsotakis, premijer Hristijan Mickoski, potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Mihai Popșoi, ministrica vanjskih poslova Luminița-Teodora Odobescu, ministar vanjskih poslova Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Hakan Fidan i potpredsjednik Predsjednica Europske komisije Dubravka Šuica okupili smo se 9. listopada 2024. u Dubrovniku u Hrvatskoj, po treći put u formatu summita Ukrajina – Jugoistočna Europa. Naš današnji rad temelji se na raspravama i zaključcima prvog i drugog samita Ukrajina – Jugoistočna Europa, održanih u Ateni u Grčkoj 21. kolovoza 2023., odnosno u Tirani u Albaniji 28. veljače 2024. Danas, kao sudionici Dubrovačkog summita, izdajemo sljedeću Deklaraciju:
Prošlo je gotovo 1000 dana od početka ruske sveobuhvatne vojne invazije na Ukrajinu. Najoštrije osuđujemo ovaj ničim izazvani, neopravdani i nezakoniti ruski agresorski rat protiv Ukrajine. Ruski agresorski rat je zločin protiv ukrajinskog naroda; flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN-a; i predstavlja veliku prijetnju miru, sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Europe, cijelog europskog kontinenta i svijeta u cjelini.
SKANDAL U DUBROVNIKU Na veliki samit stiže Zelenski, ali Milanović nije pozvan
Naša potpora neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica ostaje apsolutna. Ponovno potvrđujemo našu nepokolebljivu predanost pružanju kontinuirane višestruke podrške Ukrajini i njezinom narodu koliko god je potrebno. Izražavamo poštovanje i suosjećanje s ukrajinskim narodom koji se hrabrošću, izdržljivošću i junaštvom odupire oružanoj agresiji Rusije od 2014.
Nadovezujući se na Zajedničku deklaraciju s Prvog parlamentarnog sastanka na vrhu Međunarodne krimske platforme, usvojenu u Zagrebu 25. listopada 2022. i rezultate 4. sastanka na vrhu Međunarodne krimske platforme, održanog u Kijevu 11. rujna 2024., naglašavamo našu nepokolebljivu predanost obnovi suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, uključujući Krim, daljnjim pružanjem Ukrajini sveobuhvatne pomoći u suprotstavljanju ruskoj agresiji. U potpunosti podržavamo rezultate samita o miru u Ukrajini, održanog u Švicarskoj u lipnju 2024.
Put do sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira za Ukrajinu može se temeljiti samo na međunarodnom pravu, uključujući Povelju UN-a. U tom smislu, ponovno potvrđujemo svoju potporu ukrajinskoj mirovnoj formuli predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog kao jedinom učinkovitom planu za obnovu takvog mira. Izražavamo podršku naporima Ukrajine u tom smjeru i ističemo spremnost da aktivno sudjelujemo u provedbi točaka Formule mira. Pozivamo cijelu međunarodnu zajednicu da u svojim naporima za obnovu međunarodnog mira i sigurnosti na globalnoj razini intenzivira svoju potporu Ukrajini u njezinoj tekućoj borbi za slobodu, neovisnost i teritorijalni integritet.
Paralelno, pozivamo sve zemlje da ne pružaju materijalnu ili drugu potporu ruskom agresorskom ratu. Ponovili smo važnost usklađivanja s odlukama i mjerama Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije. Ističemo da je svaki oblik agresije na suverenu državu neprihvatljiv. Sve zemlje moraju se suzdržati od prijetnje ili uporabe sile protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta ili političke neovisnosti bilo koje države. U tom kontekstu naglašavamo da su povlačenje ruskih trupa i vojne opreme s cijelog teritorija Ukrajine, prekid neprijateljstava i obnova potpune kontrole Ukrajine nad njenim državnim granicama, uvjeti o kojima se ne može pregovarati za obnovu mira. Najoštrije osuđujemo sve pokušaje Rusije da nasilno i nezakonito pripoji dijelove teritorija Ukrajine. Takvi pokušaji predstavljaju očito kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN-a, te ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Autonomna Republika Krim, grad Sevastopolj, regije Donjeck, Herson, Lugansk i Zaporizhzhia sastavni su dijelovi Ukrajine.
Premijer Andrej Plenković je svibnju 2022. posjetio Kijev gdje se susreo s predsjednikom Volodimirom Zelenskim | Foto: Vlada RH/PIXSELL
U tom kontekstu, smatramo takozvane “izbore” koje je Rusija održala u ožujku i rujnu 2024. na ukrajinskom teritoriju ništavnim i nevažećim. Ponavljamo našu odlučnost da intenziviramo zajedničke napore kako bismo osigurali daljnji napredak i uzajamnu potporu partnerima iz jugoistočne Europe, Ukrajini, Republici Moldaviji i Gruziji, na njihovom putu prema članstvu u EU-u na temelju pristupa temeljenog na zaslugama. Ulazak ovih novih članica u Europsku uniju najbolje je jamstvo regionalne stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta.
Pozdravljamo otvaranje pregovora o pristupanju EU s Ukrajinom, kao i s Bosnom i Hercegovinom i Republikom Moldavijom. Pozdravljamo to što su na NATO summitu u Washingtonu saveznici ponovili svoju obvezu da će nastaviti podržavati Ukrajinu na njenom nepovratnom putu ka članstvu u NATO-u. Ponovno naglašavamo našu čvrstu predanost privođenju pravdi pojedinaca odgovornih za zločin agresije, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Primjećujemo ratifikaciju Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda od strane Ukrajine kao važan korak prema pravdi za najteže zločine koji zabrinjavaju međunarodnu zajednicu i naglašavamo važnost osiguravanja sposobnosti Suda da u potpunosti izvršava svoju nadležnost.
Suglasni smo nastaviti suradnju i usmjeriti naše napore na oslobađanje svih ratnih zarobljenika, protuzakonito zatočenih osoba, te povratak svih nezakonito deportiranih i prisilno preseljenih Ukrajinaca, posebice djece. Slažemo se da se teme sigurnosti hrane i razminiranja prožimaju i međusobno osnažuju.
U skladu sa zaključcima Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini, koja je održana u Zagrebu 11. i 12. listopada 2023., razgovarali smo o razminiranju u kontekstu oporavka Ukrajine, kao ključnom prvom koraku prema sigurnom povratku ljudi i ponovno pokretanje gospodarske i poljoprivredne aktivnosti.
Sigurnost hrane ne smije se koristiti kao oružje. Ukrajinski poljoprivredni proizvodi trebaju se sigurno i besplatno isporučivati zainteresiranim zemljama. U tom smislu ključna je slobodna, puna i sigurna komercijalna plovidba, u skladu s međunarodnim pravom, kao i pristup morskim lukama u Crnom i Azovskom moru. Napadi na trgovačke brodove u lukama i duž cijele rute, kao i na civilne luke i civilnu lučku infrastrukturu, nedopustivi su.
Naglašavamo kritičnu važnost energetske sigurnosti Ukrajine, posebno uzimajući u obzir nadolazeću zimu. Ukrajinske elektrane i energetska mreža i dalje trpe ogromnu štetu kao rezultat sustavnih i namjernih napada Rusije.
Danas smo ispitali opcije za pojačavanje naših napora – uključujući daljnju mobilizaciju privatnog sektora – u pružanju Ukrajini opreme i financiranja potrebnih za ublažavanje posljedica. Također naglašavamo potrebu za većom koordinacijom i planiranjem na regionalnoj razini i za učinkovitim elektroenergetskim interkonektorima kako bismo apsorbirali šok zbog štete uzrokovane ruskim napadima. Također naglašavamo da svaka uporaba nuklearne energije i nuklearnih postrojenja mora biti sigurna, osigurana, zaštićena i ekološki prihvatljiva.
U tom kontekstu naglašavamo da se nuklearna elektrana Zaporižja mora vratiti pod punu suverenu kontrolu Ukrajine i raditi sigurno i zaštićeno u skladu sa sedam nezamjenjivih stupova i pet konkretnih načela IAEA-e te pod njezinim nadzorom. Izražavamo svoju predanost nastavku sudjelovanja u tekućem i poslijeratnom oporavku i obnovi Ukrajine, kako bismo omogućili ukrajinskom narodu da ponovno izgradi svoju zemlju, angažirajući sve relevantne partnere, uključujući privatne tvrtke i međunarodne financijske institucije, s ciljem osiguranja financijska potpora, ulaganja i stručnost potrebni kako bi se osigurala prosperitetna budućnost Ukrajine.
Ne može biti slobodne, mirne i prosperitetne Europe bez slobodne, mirne i prosperitetne Ukrajine. Predanost sudionika dubrovačkog summita Ukrajina – Jugoistočna Europa ovom cilju ostaje čvrsta.”
Komentari