Damir Vanđelić, koji je prošloga četvrtka podnio ostavku na funkciju šefa Fonda za obnovu, planira preuzeti HDZ. Tu svoju dosad javno neartikuliranu ambiciju on namjerava realizirati tako što će žestoko napasti premijera Andreja Plenkovića. Vanđelić namjerava progovoriti o svojim saznanjima o zbivanjima u Ini, optužiti Plenkovića za ogromnu štetu koju je proizveo hrvatskim strateškim interesima povezanim s tom kompanijom te iznijeti javnosti dosad nepoznate šokantne detalje za koje vjeruje da će proizvesti takve političke posljedice da bi mogle srušiti premijera Plenkovića.

Vanđelić zasigurno raspolaže svim značajnim poslovnim informacijama vezanima uz Inu, a tome je tako jer je on i dalje predsjednik Nadzornog odbora Ine, a netom prije nego što je napustio Fond za obnovu, Plenković ga je predložio za još jedan mandat na toj funkciji.

Da Vanđelić namjerava preuzeti HDZ, Nacionalu su potvrdila dva neovisna izvora. Ali radi se o planu koji nije baš tako jednostavno provesti, pitanje je koliko je uopće realan, a ovisit će svakako o težini i relevantnosti kompromitirajućih informacija o Plenkoviću kojima Vanđelić raspolaže. Moguće je, svakako, da će zbog raznih okolnosti Vanđelić nastaviti kalkulirati s njegovom provedbom, a na koncu će se o svemu nešto pitati i samog premijera Plenkovića.

Jedan od izvora koji o svemu tome ima neposredna saznanja za Nacional je izjavio:

„Vanđelić tu svoju ambiciju na neslužbenoj razini uopće ne krije. Dovoljno je s njime provesti u razgovoru pet minuta da počne bez ograda o tomu pričati. Čak je kalkulirao da se kandidira na unutarstranačkim izborima u HDZ-u, ali je od toga odustao. Mudro je postupio, jer ako ima ambiciju srušiti Plenkovića i preuzeti HDZ, bilo kakav poraz na unutarstranačkim izborima diskreditirao bi tu njegovu ambiciju.“

Premijer Andrej Plenković ne koristi prednost Hrvatske nakon pravomoćne presude protiv predsjednika Upravnog odbora MOL-a Zsolta Hernádija, čovjeka kojeg od izručenja Hrvatskoj štiti mađarski premijer Viktor Orbán tezom da je to pitanje nacionalne sigurnosti. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Krene li u realizaciju najavljenog i napadne li Plenkovića zbog Ine, Vanđelić bi si put na čelo HDZ-a trasirao zapravo podjednako kao svojedobno i Andrej Plenković. Nakon otkrića Nacionala o sukobu interesa tadašnjeg predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka zbog Ine u aferi Konzultantica, Plenković je izjavio da stranka ne smije biti talac jednog čovjeka. Sličan scenarij, napad na Plenkovića zbog Ine pa uzlet na mjesto šefa HDZ-a i potom Vlade, priželjkuje Vanđelić.

Da Vanđelić ima ozbiljne političke ambicije pokazala je svojedobno još jedna situacija, ona kada je u jeku parlamentarne poslijeizborne krize 2015. tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastavila svoju tehničku vladu za slučaj da se ne formira saborska većina. Premijer te vlade trebao je biti Damir Vanđelić, koji je tada bio na čelu Croatia osiguranja. Manje je poznato da je Vanđelića s Kolindom Grabar-Kitarović spojio Milijan Brkić, tada zamjenik predsjednika HDZ-a i moćni stranački čovjek kojem se pripisivalo i sudjelovanje u rušenju Karamarka, dobrim dijelom jer je bio nezadovoljan raspodjelom utjecaja na lukrativne procese pod kontrolom HDZ-a. Brkić je za Vanđelića pripremio teren za odlazak na razgovore o preuzimanju tehničke vlade na Pantovčak.

Današnje političke okolnosti su drugačije, Vanđelić sigurno nije lutka na koncu Milijana Brkića, ali on s trenutno marginalne političke pozicije u HDZ-u čeka svoj trenutak. A politički uzlet Vanđelića mogao bi Brkiću trasirati put povratka prema utjecaju unutar HDZ-a.

Vanđelić taj uzlet planira početi tako što će žestoko napasti premijera Andreja Plenkovića za podilaženje MOL-u i propuste i nedjelovanje u zaštiti hrvatskih interesa u najvećoj hrvatskoj kompaniji Ini. Bit će to prvi korak u Vanđelićevoj novoj političkoj karijeri na koju se sprema već mjesecima.

Još krajem listopada, nakon pravomoćne presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu i predsjedniku Uprave MOL-a Zsoltu Hernádiju, Vanđelić je Plenkovića jasno prozvao rekavši da Vlada sada treba podnijeti zahtjev za poništenje ugovora između hrvatske vlade i MOL-a – iako su iz Vlade tvrdili da je to predmet arbitražnog spora te da su to prepustili odvjetnicima. No ovoga puta Vanđelić planira zbog Ine napasti Plenkovića puno žešće, izravnije i konkretnije.

Vanđelić je dugogodišnji član i predsjednik Nadzornog odbora Ine, a od izvora bliskih Vladi Nacional je doznao da mu je premijer Plenković (na šest mjeseci) produžio mandat na čelu Nadzornog odbora neposredno prije no što je ovaj i javnost i Vladu iznenadio svojom ostavkom u Fondu. S druge strane, Plenković je morao biti svjestan toga da Vanđelić u jednom trenutku planira napustiti Fond za obnovu te mu je, zapravo, unatoč tome odlučio produljiti mandat u Ini, što govori o kompleksnosti njihovih odnosa. Vanđelić je slovio kao gotovo sigurni kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba na prošlim lokalnim izborima, no od toga je na kraju odustao, kako je bilo objavljeno, jer mu Plenković nije garantirao da će smjeti ići protiv tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića.

Izvor koji je sada Nacionalu potvrdio informaciju da je Plenković i ovoga puta Vanđeliću dao podršku za produljenje mandata na čelu Nadzornog odbora Ine, tvrdi:

“Plenković je već uputio Skupštini prijedlog za imenovanje Vanđelića, Skupština to samo treba potvrditi tako da se to smatra gotovom stvari.”

Drugi sugovornik upoznat s načinom donošenja odluka oko Ine, pak, kaže kako ne bi isključio mogućnost da premijer svoj prijedlog povuče, iz osvete zbog Vanđelićeve ostavke u Fondu, jer je i ranije bilo situacija da Vlada uputi neki prijedlog koji bi potom povukla i poslala novi. Posebno s obzirom na činjenicu da ni u Vladi nisu nesvjesni Vanđelićevih političkih ambicija.

Vanđelić planira napasti Plenkovića upravo iz pozicije čovjeka koji je već pet godina predsjednik Nadzornog odbora Ine, a prije toga je bio član tog Odbora te je s te pozicije bio jedan od važnijih svjedoka na suđenju Sanaderu i Hernádiju. Dobro je upoznat s problemima u poslovanju Ine te planira upravo Plenkovića prozvati kao najodgovornijeg zbog odbijanja da u ime Vlade poduzme bilo kakve korake kako bi domaću naftnu kompaniju zadržao u hrvatskim rukama.

Damir Vanđelić predsjednik je Nadzornog odbora Ine od 2016. godine, a premijer Plenković je, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, već poslao prijedlog skupštini da mu se ponovno produlji mandat, no nije isključeno da bi taj prijedlog sada mogao i povući. FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, Vanđelić ima konkretne podatke koji bi, izneseni u javnost, mogli izazvati potres u hrvatskoj vladi i dovesti do ozbiljnog preispitivanja Plenkovićeve odgovornosti u vezi Ine.

Jedan od Nacionalovih izvora bliskih Damiru Vanđeliću ovako opisuje što bi on sve o Plenkoviću mogao otkriti:

“Budući da je Vanđelić bio u Nadzornom odboru Ine od 2010. do kraja 2012. kao član i od 2016. do danas kao predsjednik, on je ujedno i potencijalno vrlo neugodan svjedok resornom ministru i premijeru. Uvjeren sam da svaki građanin RH jasno vidi da sadašnja politička garnitura, odnosno ova prethodna dvojica, čine niz radnji i postupaka kako bi mađarskom MOL-u omogućili da Inu kao vertikalno integriranu tvrtku ugasi i makne s regionalnog tržišta i pretvori u svoju podružnicu koja više nikada neće biti konkurent mađarskom MOL-u. I tu je sada bitna uloga odnosno opasnost Damira Vanđelića za tu dvojicu mućaka, premijera i ministra. Naime, Vanđelić ima saznanja i detalje o tome što sve njih dvojica čine u interesu MOL-a, ne poduzimajući ništa da se Mađare zaustavi u toj štetnoj i kriminalnoj raboti za koju sada postoji i pravomoćna presuda Vrhovnog suda. Oni čine sve da se MOL-u omogući trajna degradacija Ine koja za posljedicu ima gubitak energetske neovisnosti u korist Republike Mađarske. Vidljivi su, s jedne strane, stavovi mađarskog premijera Orbána i njegova proaktivna borba da zaštiti Hernádija i cijeli proces mađarskog preuzimanja Ine i hrvatske energetike, a s druge strane, pasivnost i gotovo filigranska preciznost hrvatskog premijera i dvorskog ministra u toj prljavoj raboti. I tu je Damir Vanđelić jedna od rijetkih osoba, uz nekolicinu hrvatskih članova Uprave i Nadzornog odbora Ine, koje su svojim postupcima na međunarodnim arbitražama i domaćim sudovima nedvojbeno dokazivale pretvorbu Ine u podružnicu MOL-a i ukazivale na posljedice za RH.”

Vanđelić bi, prema tvrdnjama tog izvora, mogao poentirati na spornom načinu na koji je Ina de facto u korist MOL-a ušla u proces kupnje OMV-a u Sloveniji, što Nacionalov izvor opisuje kao nanošenje izravne štete Ini i Republici Hrvatskoj:

“Nije logično da su članovi UpraVE Ine predloženi od Republike Hrvatske podržali kupnju samo 1/3 OMV-a Slovenija te da su to podržali i Ćorić i Plenković. Ina je sufinancirala MOL-u potpuno preuzimanje OMV-a Slovenije i zauzvrat dobila besmisleni udio koji je tržišno plaćen oko 100 milijuna eura. Ina je imala mogućnost prvokupa OMV-a, no tu je mogućnost sada MOL iskoristio za sebe, a Ini je kozmetički ostavio 33 posto, prema podacima s Burze. Naime, tržište Republike Slovenije prirodno je i najbliže tržište Ine, a osobito za plasman derivata iz riječke rafinerije, kad i ako Delay Cooker bude gotov, ali već i sada. Najbolje se vidi koliko je slovenskom Petrolu u interesu da u RH ima takav lanac benzinskih postaja, pa je uz EuroPetrol kupio i Crodux i imat će oko 200 benzinskih postaja. Naime, MOL je već, potpuno nepartnerski prema Ini, 2011. godine preuzeo 31 benzinsku postaju od maloprodajnog lanca Tuš u Sloveniji, a 2016. dodatnih 11 benzinskih postaja od talijanskog Agipa, naravno, sve bez Ine. Tim činom u slučaju razdruživanja Ine i MOL-a, što nije nemoguće, MOL bi potpuno kontrolirao tržište Republike Slovenije, a Ina bi bila u vrlo lošoj, gotovo bezizglednoj situaciji da ikada više radi na tržištu Slovenije. Naime, kupnja samo 33 posto dionica OMV-a još je veće nedjelo nego prepuštanje cjelokupnog udjela MOL-u. Tim potezom je nanesena izravna i dugoročno nesaglediva šteta trgovačkom društvu INA d.d. Za tu odluku isključivo su odgovorni članovi Uprave, koji su predloženi u Upravu Ine od RH, ali to je i zona odgovornosti premijera Plenkovića i ministra Ćorića jer su svojim nečinjenjem to podržali. I nisu ni na koji način reagirali da zaštite interese Republike Hrvatske u Ini.”

Najava Vanđelićeve političke akcije poklapa se s još jednom važnom političkom operacijom koja bi mogla značajno utjecati na hrvatsko-mađarske odnose i način na koji se na pitanje Ine i MOL-a gleda u susjednoj Mađarskoj. Naime, Péter Márki-Zay, glavni oporbeni izazivač mađarskog premijera Viktora Orbána na skorim izborima, odlučio je napasti najmoćnijeg mađarskog političara u zadnjih 30 godina upravo na pitanju Ine, to jest državne zaštite koju je Orbánova politika pružala Zsoltu Hernádiju, čovjeku koji je godinama bio na tjeralici hrvatske policije, a sada je i pravomoćno osuđen za podmićivanje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera u ime MOL-a. Čak i ako Márki-Zay ne uspije pobijediti Orbána na izborima, sama činjenica da je pitanje Ine i MOL-a postalo jedno od najvažnijih u mađarskim izborima, mogla bi dati dodatni poticaj Vanđeliću i uzdrmati Plenkovića. Tim više što je Márki-Zay otvorio i pitanje suradnje svoje zemlje s Uredom europskog javnog tužitelja, institucijom koja je u Hrvatskoj nedavno počela djelovati i odmah izazvala ogromne potrese procesuiranjem korupcijskog skandala bivše ministrice u Plenkovićevoj vladi Gabrijele Žalac. Taj se slučaj može smatrati i direktnom opomenom premijeru Plenkoviću iz Bruxellesa zbog nedjelovanja hrvatskog pravosuđa u aferama povezanim s osobama iz vrha Vlade, a Nacional je prošloga tjedna otkrio da postoje konkretni dokazi kako je šefica USKOK-a Vanja Marušić opstruirala procesuiranje slučaja Gabrijele Žalac, sve kako bi zaštitila premijerovu miljenicu.

To sve sada izvrsno ide u prilog Vanđeliću i argumentima koje on planira iznijeti o Plenkovićevoj odgovornosti u Ini, posebno ako bi se Ured europskog javnog tužitelja uključio i u slučaj Ina-MOL.

O tome da se Vanđelić planira politički aktivirati Nacional je već pisao, ali zbog njegove uloge u Fondu za obnovu nije bilo definirano kad će on točno podnijeti ostavku – iako je već odavno bilo jasno da stvari u Fondu ne funkcioniraju. Nacional je od više izvora bliskih Damiru Vanđeliću doznao da je on već dulje bio frustriran potpunom neorganiziranošću i nekoordinacijom između Fonda i nadležnog Ministarstva graditeljstva na čelu s Darkom Horvatom, o čemu je, uostalom, više puta i sam davao izjave u javnosti. Zbog toga je, tvrde Nacionalovi izvori, Vanđelić već neko vrijeme kalkulirao hoće li podnijeti ostavku ili ne, a istovremeno se o svojoj budućoj političkoj karijeri konzultirao s više osoba iz političkog i društvenog života, i to na više razina.

Jedna od najvećih kritika koje su neke od tih osoba s kojima se konzultirao navodno imale prema Vanđeliću, upravo je preveliko otezanje s davanjem ostavke. Naime, prvotna ideja nekih od ljudi koji su ga konzultirali bila je da se Vanđelić uključi u politiku nakon što uspješno dovrši proces obnove u Gradu Zagrebu. Međutim, nakon što se pokazalo da je to nemoguća misija, situacija je i za Vanđelića postala osjetljiva jer se moglo dogoditi da za neuspješnost obnove netko okrivi upravo njega.

Oporbeni kandidat za mađarskog premijera Péter Márki-Zay obećao je da će se, ako Viktor Orbán bude poražen, Mađarska odmah pridružiti Uredu europskog javnog tužitelja i osnovati antikorupcijski institut te je izrazio jasnu spremnost da se Zagrebu izruči čelnik MOL-a Zsolt Hernádi. FOTO: EPA/OLIVIER HOSLET

Za sada je nejasno namjerava li se Vanđelić prikloniti nekoj od postojećih političkih stranaka ili će svoju političku karijeru graditi samostalno. Poznato je da je jedno vrijeme vodio neformalne razgovore čak i s Domovinskim pokretom, no čini se da se s njihovim vodstvom razišao prije no što su i počeli ozbiljniji razgovori.

Vanđelić je već u ekskluzivnom intervjuu Nacionalu u srpnju ove godine potvrdio da se namjerava politički angažirati i da će u tom smjeru nastaviti svoju karijeru. On je tada u samo nekoliko rečenica plastično ocrtao aktualnu situaciju u Hrvatskoj koja ga motivira na politički angažman, rekavši ovo:

„Volio bih da mogu ignorirati situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi, ali ne mogu. Volio bih da mogu raditi posao koji volim i koji sam radio 29 godina, da Hrvatska ima BDP dvaput veći od današnjeg, da ima i udio visokoobrazovanih u strukturi radne snage barem na razini Slovenije, da je korupcija niska kao u Danskoj, da demografski rastemo, a ne umiremo. Volio bih da smo ostvarili ono što nam realno pripada i za što su naši hrabri branitelji poginuli prije 30 godina i da me nije sram što nisam puno glasnije upozoravao na to da nam zemlja ide u krivom smjeru. Nisam se namjeravao baviti politikom, ali na 30-godišnjicu smrti svojih suboraca znam da hoću jer znam da Hrvatska može puno bolje. Nemam ambicija u smislu funkcija, želim znati da sam poduzeo sve što sam mogao da moja djeca mogu imati kvalitetan život u Hrvatskoj umjesto da mi šalju razglednice iz inozemstva, koje, nažalost, danas dobiva previše roditelja.“

Rekavši kako se namjerava boriti za inkluzivnost kako političkih tako i ekonomskih institucija, objasnio je kako upravo inkluzivnost, koju treba razviti, omogućava da stručnjaci neovisni o politici i vladajućim strukturama, kao i svi zainteresirani građani, mogu doprinijeti generiranju strategija, taktika i provedbe dobrih politika u Hrvatskoj.

„Meni bi eventualno uključivanje u politiku bilo sredstvo da Hrvatska poduzme sve mjere koje vode bogatstvu naroda, povećanju BDP-a kroz niz potrebnih promjena u društvu. Prednost je što možemo učiti od svih koji su ispred nas u BDP-u, obrazovanju, borbi protiv korupcije, glasu naroda, efikasnosti države, kvaliteti regulative i jačanju identiteta i značaja imanja vlastite države koja je jedino mjesto na kojem jesmo i možemo biti građani prvog reda“, objasnio je tada Vanđelić.

Vanđelić je nedavno, nakon što je krajem listopada ove godine Vrhovni sud objavio pravomoćnu presudu Ivi Sanaderu i predsjedniku Uprave MOL-a Zsoltu Hernádiju, prokomentirao mogućnost zahtjeva Hrvatske za poništenje ugovora između hrvatske vlade i MOL-a.

„Već smo jednom imali pravomoćnu presudu, prije nego što ju je Ustavni sud srušio. Tada, kao i sada, mnogi su tvrdili da Hrvatska može tražiti poništenje ugovora nastalih kaznenim djelom za koje postoji pravomoćna presuda i tako ih proglasiti ništetnima te čak tražiti odštetu za to razdoblje. Nadam se da Hrvatska to nije propustila nečinjenjem učiniti“, konstatirao je tada Vanđelić u izjavi za Nacional.

U istom članku prenesene su i riječi drugog Nacionalovog izvora koji je želio ostati anoniman, a koji je, komentirajući istu presudu, tada kazao:

„Javili su mi se neki članovi HDZ-a koji su duboko konsternirani i šokirani zbog činjenice da Vlada ne čini ništa po tom pitanju. Jako čudna situacija.“

A na direktno pitanje dokazuje li to da premijer i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić imaju vrlo čudan i očito vrlo tajan dogovor s MOL-om, isti izvor je tada odgovorio:

„Sve je jasno. Ali nije prošlo ni Sanaderu pa nije ni Karamarku. A sada je vrijeme upravo za promjenu kursa uz ovu pravomoćnu presudu Vrhovnog suda koja mijenja i arbitražu UNCITRAL-a u Haagu.“

Upravo u taj politički okvir mogla bi se uklopiti i izjava Pétera Márki-Zaya, oporbenog kandidata na skorim parlamentarnim izborima u Mađarskoj koji bi se trebali održati u ožujku ili travnju iduće godine. Najnovije ankete upućuju na to da se između dosadašnjeg premijera Viktora Orbána i Pétera Márki-Zaya vodi mrtva utrka i da oporba ovoga puta u Orbánu ima vrlo snažnog protivnika koji Mađarskom suvereno vlada već punih 10 godina. Novi čovjek na čelu mađarske politike, uspije li oporba potući Orbánov Fidesz, mogao bi donijeti i drastičnu promjenu u odnosu Budimpešte prema Zagrebu. Sam Márki-Zay je u intervjuu novinarima BIRN-a (Balkan Investigative Reporting Network, Balkanska istraživačka mreža) potvrdio zaokret u odnosima prema Hrvatskoj, najavivši da će glavni postulati u njegovoj predizbornoj kampanji biti borba protiv korupcije i poštivanje međunarodnih uhidbenih naloga, a time i jasna spremnost da se Zagrebu izruči čelnik MOL-a Zsolt Hernádi, kojega je hrvatsko pravosuđe pravomoćno osudilo na dvogodišnju kaznu zatvora zbog davanja mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu u zamjenu za preuzimanje upravljačkih prava u Ini. Taj je stav potom ponovio i u intervjuu Večernjem listu, potvrdivši tako da će u svojoj predizbornoj kampanji ciljano napadati Orbána tamo gdje je najosjetljiviji, prozivajući ga za raširenu korupciju i pogodovanje odabranoj političkoj kliki. U intervjuu BIRN-u Márki-Zay je spremno obećao da će se, ako Orbán bude poražen, Mađarska odmah pridružiti Uredu europskog javnog tužitelja te da će osnovati antikorupcijski institut koji će imati zadatak istražiti slučajeve korupcije koji su se dogodili i prije nego što je Orbán izabran 2010. godine.

„No možda bi za novu upravu Márki-Zaya bila važnija pozicija Zsolta Hernádija, predsjednika Uprave mađarske nacionalne naftne i plinske kompanije MOL, koji je 2019. u Hrvatskoj u odsutnosti osuđen na dvije godine zatvora zbog podmićivanja bivšeg premijera Ive Sanadera kako bi MOL stekao upravljačka prava u Ini prije desetak godina. Hrvatska je raspisala međunarodnu tjeralicu za Hernádijem, no mađarska vlada ga je odbila izručiti, pozivajući se na sudsku presudu u Mađarskoj kojom je šef MOL-a oslobođen krivice za bilo kakvo nedjelo“, stoji u BIRN-ovu članku. No Márki-Zay je BIRN-ovim novinarima kazao da je međunarodna tjeralica nešto što bi njegova vlada uvijek poštovala.

“Kada se protiv nekoga izda međunarodna tjeralica zbog kršenja kaznenog zakona, Mađarska nipošto ne bi smjela podržavati tu osobu”, kazao je. Na izravno pitanje BIRN-ovih novinara je li ozbiljan u vezi s izručenjem Hernádija, 50. najbogatije osobe u Mađarskoj koja je na čelu jednog od dvaju najjačih korporativnih lidera u zemlji, odgovor je bio iznenađujuće jasan:

“Da. Radit ćemo u partnerstvu s hrvatskim vlastima na procesuiranju svih vrsta zločina.”

No osim najave izručenja prvog čovjeka MOL-a, novi premijer Mađarske, ako pobijedi na izborima, mogao bi neizravno potaknuti i drastičnu promjenu ponašanja MOL-a u Hrvatskoj.

Naime, MOL-ovo često bahato i samovoljno upravljanje Inom vrlo se često temelji upravo na jakom političkom zaleđu koje Hernádi osigurava mađarskoj kompaniji bliskim prijateljskim vezama s Viktorom Orbánom. Dogodi li se doista promjena mađarske političke strukture na idućim izborima, to će biti vrlo neugodna promjena i za MOL-ovu upravu, koja će, uz to što će vrlo vjerojatno ostati bez svojeg prvog čovjeka, biti prisiljena i promijeniti odnos prema hrvatskom suvlasniku. Ostvari li se takav scenarij, to će za sobom povući potrebu preispitivanja posljedica MOL-ova upravljanja Inom u proteklih 18 godina i brojnih poslovnih odluka koje su utjecale na pad vrijednosti kompanije.

Gergely Brückner, novinar portala Telex.hu, jednog od rijetkih preostalih nezavisnih medija koje Orbán nije ugušio u svojem pohodu na slobodu javne riječi, potvrdio je za Nacional da se intervju novinara BIRN-a s Márki-Zayem proteklih dana pojavio na nekoliko mađarskih portala i na svima je naslov bio gotovo identičan: “Márki-Zay bi podržao izručenje Zsolta Hernádija Hrvatskoj”. Činjenica da su i mađarski mediji upravo tu izjavu istaknuli u naslovima jasno pokazuje da pravosudni status prvog čovjeka MOL-a i u mađarskim medijima ima istu težinu i da se percipira kao problem u vanjskopolitičkim odnosima Mađarske.

„Jedan od vodećih TV kanala odvojeno je razgovarao s Péterom Márki-Zayem, koji je rekao da nije imao osobni sukob sa Zsoltom Hernádijem, ali općenito smatra važnim da Mađarska surađuje s drugim državama u pravnim pitanjima“, kazao nam je Brückner. Na te je riječi, kaže Brückner, reagirao i odvjetnik Zsolta Hernádija Péter Zamecsnik, koji je kazao da su „sudovi u Mađarskoj neovisni i da bi bilo bolje da političar ne stvara mišljenje o konkretnim pravnim postupcima ili da u njih intervenira jer su ‘slučaj Hernádi’ ispitali i neovisni mađarski sudovi”.

Na molbu Nacionala da procijeni realne šanse Pétera Márki-Zaya za pobjedu na izborima koji bi se trebali održati u ožujku ili travnju, Brückner je ustvrdio da je te šanse još uvijek teško procijeniti.

„Pet mjeseci prije izbora posve je otvoreno pitanje hoće li na izborima pobijediti Fidesz, koji je sada na vlasti u Mađarskoj, ili pak oporbena koalicija. Primijetio sam da je posljednjih mjeseci došlo do velikog oporbenog zamaha, posebno u vremenu kada je oporba i u svojim redovima birala premijerskog kandidata. Bilo je dosta debata u medijima, no kad je krajem listopada Péter Márki-Zay izabran za zajedničkog kandidata oporbe za premijera, taj je zamah ponešto splasnuo, a poruke vladajuće stranke Fidesz u medijima su se ponovo pojačale“, rekao je. Brückner smatra da Márki-Zay vjerodostojno napada korupciju jer za sobom ne vuče nikakve sumnjive slučajeve ni afere.

„Tijekom vladavine Fidesza mnogi su se poduzetnici iz ‘političke obitelji’ obogatili. Posljednjih tjedana mediji koji podržavaju Fidesz pokušavaju iznijeti slične slučajeve iz oporbenih redova ne bi li diskreditirali vjerodostojnost njihova kandidata, no u tome do sada nisu imali previše uspjeha“, zaključio je Gergely Brückner u izjavi za Nacional.