Objavljeno u Nacionalu br. 423, 2003-12-23

Prema prijedlogu za ocjenom ustavnosti koji je nedavno zajednički pokrenulo sedam trgovačkih lanaca, izmjene zakona o trgovini kojima se zabranjuje rad nedjeljom krše Ustav RH u čak četiri članka, a osim otpuštanja radnika i financijskih gubitaka, izazvat će inflaciju

Čak četiri članka Ustava Republike Hrvatske krše se izmjenama Zakona o trgovinama, upozorilo je sedam velikih trgovačkih centara Ustavni sud u svojem prijedlogu da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti tog zakona. Odvjetničko društvo Hanžeković, Radaković i partneri koje zastupa Billu, Mercatone, Getro, Hipermarkete Coop, Kaufland Hrvatsku, Magmu i Mercator-H, u tom se dokumentu najprije poziva na članak 14. Ustava kojim se jamče jednaka prava i slobode za svakog građanina Hrvatske, dok je ovako izmijenjenim zakonom slobodna nedjelja osigurana samo trgovcima, a zanemareni su katolici drugih zanimanja. Članak 41. Ustava u svom 1. stavku navodi, osim toga, da bi i sve vjerske zajednice trebale biti iste pred zakonom, a što je još važnije, odvojene od države.

Na diskriminaciju poduzetnika novim zakonom upozorila je antimonopolna agencija koju nitko nije konzultirao prilikom donošenja zakona Trgovački centri upozoravaju da će izmjene zakona o trgovini povećati cijene, smanjiti broj zaposlenih i ugroziti investicijski rejting HrvatskeSedam trgovačkih centara koji su u normalnim uvjetima konkurenti, pa čak i špijuniraju jedni druge, prvi put su nastupili ujedinjeno, i to protiv Katoličke crkve u Hrvatskoj, ne bi li tako zaštitili svoje poslovne interese. Svojim snažnim utjecajem Crkva je uoči izbora uspjela isposlovati zabranu rada nedjeljom unatoč početnom protivljenju SDP-a. Problem koji zahtijeva hitno rješavanje, jer zakon bi trebao stupiti na snagu već s prvim danom nove 2004. godine, ostavljen je HDZ-u koji je, uz HSS, podržao zahtjev Crkve, no nakon izbora i na početku mandata morat će, po svemu sudeći, preispitati potporu koju je Crkvi dao kao tada oporbena stranka.

Ni jedan od sedam trgovaca koje je kardinal Josip Bozanić prozvao kapitalističkim eksploatatorima nije želio komentirati prijedlog kojim su se obratili Ustavnom sudu, baš kao što je nemoguće bilo čuti išta konkretno o tome na što se u tom prijedlogu pozivaju. Tek neslužbeno može se doznati kako je najčvršće uporište prigovora na ustavnost zakona sadržano u članku 49. koji svim poduzetnicima jamči jednak pravni položaj na tržištu. Donošenjem zakona prema kojem je rad nedjeljom omogućen samo trgovinama površine manje od 200 četvornih metara dovodi trgovačke centre u neravnopravan položaj u odnosu na lance trgovina kao što je Konzum, a koji zacijelo ima po Hrvatskoj najrasprostranjeniju mrežu dućana s robom široke potrošnje.

Zato je zabrinutost zbog mogućih posljedica koje bi ovako izmijenjeni Zakon o trgovini mogao imati na slobodu tržišnog natjecanja izrazila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koju, premda su to po zakonu bili dužni, nitko od predlagatelja izmjena zakona nije pitao za stručno mišljenje. Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja na sjednici početkom ovog mjeseca ipak je iznijelo svoje mišljenje: “Kriteriji prema kojima su neke trgovine izuzete od zabrane rada nedjeljom nisu dovoljno precizno utvrđeni i njihova bi primjena mogla dovesti do nejednakog položaja poduzetnika na tržištu.”

Konzum, jasno, neće reći kako se osjeća povlaštenim ovako izmijenjenim pravilima poslovanja, ali pozdravlja izmjene zakona kao napredne i u skladu sa standardima koji vrijede u svijetu. Nisu se, međutim, nigdje izjasnili hoće li tražiti dopuštenje za rad svojih maloprodajnih mjesta nedjeljom. Zakon o trgovinama teško može zaštititi male, privatne trgovine koje su ionako već gotovo nestale ili je njihov broj zanemariv, baš kao što, u odnosu na broj Konzumovih, beznačajan postaje i broj trgovina Keruma. Ipak, u Kerumu također pozdravljaju izmjene zakona koje bi možda odgovarale i Dioni kad vlasnik tog lanca trgovina ne bi bio konzorcij vjerovnika čiji se proizvodi u Konzumovim dućanima slabo nude kupcima. Zato im i ne može biti u interesu manji promet trgovačkih centara koji plasiraju mnogo više njihovih artikala. Koliko pak, ako im se zabrani rad nedjeljom, gube pojedini trgovački centri također je navedeno u dokumentu upućenom Ustavnom sudu.

Billa tako procjenjuje svoj gubitak na 78 milijuna kuna, Mercatone računa da će mu ukupan promet biti od 12 do 15 posto manji nego dosad, a Kaufland Hrvatska navodi 9 posto manju zaradu. Najviše, čak 180 milijuna kuna manji promet očekuje Getro, slijedi ga Mercator-H sa 150 milijuna kuna zarade manje, Hipermarket Coop bit će u manjku od 79 milijuna, a Magma od 10 do 20 milijuna kuna. Oštećeni trgovački centri izgubit će zauvijek određen broj svojih kupaca zbog promjene njihovih potrošačkih navika, fiksni troškovi narast će i do dva posto, što će se odraziti na povećanje cijena u trgovačkim centrima. Takav će trend bez sumnje slijediti i ostali trgovci, što će na kraju, tvrdi se u prijedlogu za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovinama, dovesti do inflatornog efekta. Primjena navedenog propisa, osim toga, imat će nepovoljan efekt na investicijsku procjenu hrvatskog tržišta te planirane i buduće investicijske procese, na što je upozorio i MMF. Uz to, sljedeće bi godine zbog ishitrenih izmjena zakona posao moglo izgubiti gotovo tisuću ljudi.

Samo Getro bi, kako se navodi u dokumentu predanom Ustavnom sudu, zbog smanjenog prometa mogao otpustiti čak 210 radnika, Hipermarketi Coop 95, Mercator-H 83, baš kao i Mercatone, Magma od 50 do 75, a sa 47 radnika manje u novu godinu bi mogla ući i Billa. Argumenti što ih je pred Ustavni sud iznijelo sedam trgovačkih centara navode na zaključak kako će izmjena Zakona o trgovinama za posljedicu imati manju ponudu robe po većim cijenama, manje zaposlenih i ugroženi rejting Hrvatske kao zemlje primjerene za dugoročne investicije.

“Položaj osoba koje rade nedjeljom je alarmantan”, upozorila je i Informativna katolička agencija, “jer su lišene zajedništva u obitelji, neprimjereno plaćene, a kršćani ne mogu prakticirati svoj vjernički život slavljenjem nedjeljnih misa i blagdana.” Riječ je o temeljnim ljudskim pravima, ustanovio je predsjednik Hrvatskog Caritasa, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, motive zbog kojih su, uz Franjevački institut za kulturu mira i podršku Hrvatske biskupske konferencije, odlučili pokrenuti peticiju i organizirati njezino potpisivanje u 1500 župa. Uvažavajući brigu Crkve za duhovne potrebe vjernika, teško je ne zapitati se zbog čega jednako aktivnu brigu nije pokazala za osnovna ljudska prava svojih vjernika drugih zanimanja. Motivi Katoličke crkve ipak, bili oni duhovne ili materijalne prirode, prilično su jasni. Motivi Sindikata trgovine koji se uključio u akciju zatvaranja trgovina nedjeljom, međutim, nisu logični. Rad nedjeljom je grubo iskorištavanje radne snage, ustvrdili su u sindikatu, iako nije jasno po kojem kriteriju to onda nije rad ponedjeljkom ili utorkom. Umjesto da se bavi Zakonom o trgovini, za jedan bi sindikat bilo logično da se posveti izmjenama Zakona o radu tim prije što je i državni inspektor Branko Jordanić zaključio kako zatvaranje trgovina nedjeljom neće smanjiti problem neplaćenih prekovremenih sati.

U većini tvrtki koje su prijavile rad nedjeljom posluje se legalno, a ugovori između radnika i tvrtki se poštuju pa je znatno veći problem rad na crno u kojem nema nikakva poštovanja prava zaposlenih ? zaključio je državni inspektor Jordanić apelirajući na “građansku hrabrost i pomoć” od samih radnika koji smatraju da su njihova prava zakinuta.

Sindikat koji bi se o pravima tih radnika trebao brinuti odlučio je kako je u njihovu interesu ne raditi prekovremeno, pa time zakinuo one kojima bi možda trebao koji prekovremeni, umjesto da se pobrine da ti sati budu plaćeni. Najave otkaza nazvali su socijalnim reketom i potpuno zanemarili, a dok se pozivaju na iskustva prvih naših susjeda Slovenaca, zaboravljaju kako su se potpisi na peticiji koju je inicirao slovenski sindikat zaposlenih u trgovini prikupljali među zaposlenicima i članovima njihovih obitelji. Hrvatska peticija, pak, osim u crkvenim župama, nudila se i na blagajnama Konzumovih trgovina na potpis kupcima.

Osim predstavnika velikih trgovačkih centara, odgodu primjene očito ishitrene izmjene Zakona o trgovinama dosad su zatražili i iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a po svemu sudeći isti će zahtjev uskoro postaviti i većina mjesnih odbora koji su već trebali donijeti raspored lokalnih trgovina koje će biti otvorene prve nedjelje u 2004. godini.

Nedostaju jasna pravila za odabir trgovina koje će nedjeljom moći raditi ? požalio se početkom prosinca pročelnik gradskog ureda Zagreba za gospodarstvo, Ladislav Prežigalo. Osim što prodajni prostor trgovine ne smije zauzimati više od 200 četvornih metara, a na policama bi se trebali nuditi pretežno prehrambeni proizvodi, zakon nalaže i kako bi na 5000 stanovnika trebala bi raditi bar jedna trgovina. Tako jasno postavljene propozicije već dovoljno govore o nedjeljnim lutanjima izgubljenih potrošača jer, također prema zakonu, trgovina koja je bila otvorena ove nedjelje bit će zatvorena sljedeće, a u poštanske će sandučiće hrvatski građani za čija se ljudska prava u ovoj priči svi pokušavaju izboriti dobivati valjda letke s rasporedom rada dućana u kvartu. Kako pri slaganju tog rasporeda ne postoje jasni kriteriji, nije isključeno ni da bi moralna odgovornost članova mjesnih odbora mogla pokleknuti pred konkretnim prijedlozima zainteresiranih trgovaca, a u toj vrsti pregovora nije teško zaključiti čiji će argumenti biti najuvjerljiviji. To bi se tada zvalo korupcijom, a upravo u cilju sprečavanja korupcije zakonodavac bi trebao formulirati pravila koja će vrijediti jednako za sve, bez arbitraže u ovom slučaju mjesnih odbora.