Miroslav Kutle, najeksponiraniji tajkun hercegovačke struje HDZ-a s početka 90-ih, dao je opsežan iskaz istražiteljima USKOK-a. Nacional je tu ekskluzivnu informaciju doznao prije nekoliko dana, ali taj se intrigantan susret zbio još 12. svibnja. Kutle je zapravo istražiteljima USKOK-a svoj iskaz dao doslovno isti dan kada je svoj iskaz istražiteljima USKOK-a u Livnu dao Zdravko Mamić, u kontekstu afere s kompromitiranim osječkim sucima.

Međutim, Kutle svoj iskaz nije dao u Livnu nego u Mostaru i s njime su razgovarali ljudi iz drugog istražiteljskog tima. Prema tvrdnjama Kutli bliskih izvora, njemu su u posjet došli hijerarhijski nešto istaknutiji istražitelji nego Mamiću.

Kutlu su istražitelji USKOK-a saslušavali u prostorijama SIPA-e. Saslušavanje je trajalo puna dva sata, a potom su se svi još zaputili na ručak koji je potrajao podjednako dugo.

Prije nego što je razgovarao s istražiteljima USKOK-a, Kutle je već bio u kontaktu i s pripadnicima SIPA-e, što je izjavio i u svom nedavnom intervjuu Nacionalu. Rekao je da se to dogodilo nakon što je Nacional objavio sadržaj poruka koje je upućivao braći Zoranu i Petru Pripuzu. Kako je rekao, u SIPA-i su ga pitali jesu li poruke autentične te su potom ustvrdili da je ugrožen i da im javi ako bude imao bilo kakva druga saznanja ili problem.

Nacional posjeduje audiosnimku Kutlina razgovora s jednim pripadnikom SIPA-e. Taj neformalni razgovor zapravo je, u grubim crtama, istovjetan onome što je Kutle izjavio i hrvatskim istražiteljima.

Kutlin iskaz USKOK-u značajan je zato što pokazuje da se on od bjegunca od hrvatskog pravosuđa također prometnuo u osobu čija saznanja USKOK namjerava iskoristiti kako bi pokušao rasvijetliti neka ozbiljna kaznena djela. Pa se tako i u njegovu, a ne samo u Mamićevu slučaju, pokazuje da pojedinci u teškim problemima sa zakonom mogu biti itekako značajni izvori informacija za istražitelje.

Miroslav Kutle je istražiteljima govorio o onome što tvrdi da je neposredno čuo od samog Zorana Pripuza, ali i njegova prijatelja i suradnika Nikice Jelavića kojem se, kao i Zoranu Pripuzu, prije dvadesetak godina sudilo kao pripadniku tzv. zagrebačke mafije. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kutlin slučaj također je značajan i zato što je on, baš kao i Mamić, ponudio neka neposredna saznanja o teškim kaznenim djelima. Koja su istražitelji očito ocijenili dostatnim truda da ga posjete u BiH, gdje Kutle također godinama boravi kako bi ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Glavna meta Kutlina iskaza istražiteljima USKOK-a bio je njegov dugogodišnji prijatelj, suradnik i kum, kontroverzni zagrebački poduzetnik Zoran Pripuz.

Dajući svoj formalni iskaz istražiteljima USKOK-a, Kutle je svoj već neko vrijeme javni sukob s Pripuzom i njemu bliskim miljeom uveo u novu, još ozbiljniju fazu.

Teško je optužio Pripuza, prenoseći istražiteljima USKOK-a ono što je od njega čuo u privatnim i povjerljivim razgovorima. Kutle se zapravo pokušao pozicionirati kao neposredni svjedok jednog turbulentnog vremena. Istražiteljima USKOK-a iznio je svoja saznanja o većem broju počinitelja i naručitelja dosad nerazjašnjenih teških kaznenih djela počinjenih u Zagrebu kroz posljednjih petnaestak godina.

Rekao im je da je on godinama bio u neposrednoj blizini osoba koje stoje iza tih teških kaznenih djela, odnosno da o svemu ima neposredna saznanja, te je za njih optužio Zorana Pripuza i nekolicinu njemu bliskih osoba iz njemu bliskog miljea.

Kutle je istražiteljima govorio o onome što tvrdi da je neposredno čuo od samog Zorana Pripuza, ali i njegova prijatelja i suradnika Nikice Jelavića kojem se, kao i Zoranu Pripuzu, prije dvadesetak godina sudilo kao pripadniku tzv. zagrebačke mafije, ali su oni u epilogu te velike afere bili pravomoćno oslobođeni.

Kutle ih je povezao s ubojstvom Vinka Žuljevića Klice, postavljanjem bombe pod automobil izdavača Ninoslava Pavića, premlaćivanjem kontroverznog poduzetnika Josipa Galinca, oružanim napadom na također kontroverznog mešetara nekretninama i povremenog izdavača rubnih tabloida Mihaela Ljubasa, kao i s fizičkim napadima na bivšeg predsjednika uprave Privredne banke Zagreb Božu Prku i nogometnog trenera Luku Bonačića te nasilnim pokušajima zastrašivanja Dubravka Grgića, dugogodišnjeg vodećeg čovjeka osiguravajućeg koncerna Agram. I to još nije sve.

Kutle navodi da su mu se Pripuz i Jelavić osobno pohvalili da su sudjelovali u brojnim kaznenim djelima. Rekao je da se to dogodilo tijekom njihova susreta u restoranu Đerdan, na Trgu židovskih stradanja u Gradiški.

Kutle je prije nekoliko mjeseci dospio u središte pozornosti nakon što je Nacional došao u posjed njegove eksplozivne prepiske s braćom Zoranom i Petrom Pripuzom. Kutle ih je u tim porukama optužio da su mu oteli radijski sustav najpopularnijih radijskih postaja kao što su Narodni radio, Antena, Radio Dalmacija i brojne druge. Potom je Nacional objavio i dokumente koji pokazuju zašto je i kako Kutle polagao vlasnička prava na te radijske postaje. U internoj prepisci Kutle je braći Pripuz napisao da je pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić bio njihov potrčko i vazal, a iznio je i neke teške optužbe na njihov račun. Među ostalim, da planiraju njegovo ubojstvo.

Zatim je uoči lokalnih izbora u Zagrebu, Kutle u intervjuu Nacionalu upozorio na to da je Bandićeva administracija i nakon njegove smrti premrežena pojedincima koji su pod utjecajem Pripuzove organizacije. Htio je da se to uoči izbora zna.

Prvi put je javno progovorio i o tome zašto je i kako ušao u medijski posao, gdje je godinama figurirao kao pravi vlasnik većeg broja utjecajnih medija, ali skriven iza tajnih ortačkih ugovora i paravanskih vlasnika. Otkrio je i neke stvari o tim tajnim ortaklucima, ali ne i sve što o tome zna.

U svom iskazu Miroslav Kutle je Zorana Pripuza i Nikicu Jelavića povezao s ubojstvom Vinka Žuljevića Klice, koji je likvidiran 3. svibnja 2015. u jutarnjim satima, po izlasku iz crkve, u scenama koje nalikuju onima iz gangsterskih filmova. PHOTO: Marko Prpic/PIXSELL, Zeljko Lukunic/PIXSELL

Kutle nije demantirao da je jedan od ključnih tajnih ortaka u tim netransparentnim partnerstvima bio Ivić Pašalić – svojedobno drugi najmoćniji čovjek Hrvatske koji je obnašao funkciju savjetnika za unutarnju politiku Franje Tuđmana – ali je vidljivo izbjegao govoriti o detaljima njegova angažmana u tim projektima. Kutle je i tom prilikom govorio kao apologeta hercegovačke struje HDZ-a iz prve polovice 90-ih, a o sebi u posve drugom svjetlu od većine onih koji se sjećaju njegova privilegiranog statusa u razbojničkoj privatizaciji u režiji HDZ-a s početka 90-ih.

Kutle je prvorazredni svjedok tog vremena i kao takav o mnogim procesima ima neposredna saznanja.

Izjavio je kako je općepoznato da su pokojnog Milana Bandića pripadnici Pripuzove organizacije šamarali i prisiljavali na razne stvari, da je Bandić bio dio te hobotnice, kao i da o tomu ima neposredna saznanja.

Kutle je ovako precizirao otkud mu ta saznanja:

„Iz prve ruke, od Zorana Pripuza i svih njemu bliskih ljudi. Od ljudi s kojima sam godinama sjedio, družio se, kumio i odlazio im u privatne posjete. Oni su mi sve to govorili, a imam i brojne druge izvore koje bih, kao i vi novinari, zasad čuvao.“

Na pitanje jesu li oni njemu govorili da kontroliraju Bandića ili je to sam zaključivao, Kutle je rekao:

„Najveći dio toga neposredno sam doznao iz razgovora s Pripuzom i ostalim njegovim ljudima, kao i od ostalih brojnih izvora.“

Isti milje Kutle je optužio i da priprema njegovo ubojstvo. Upitan kako to može znati, rekao je:

„Nije to ništa neobično. Znam njihov modus operandi. Prvo ti uzmu i otmu imovinu, a kada kreneš to povratiti, postaneš im problem. Ja sam za njih veliki problem. A taj se problem javlja i kada počnem govoriti o nečemu što je za njih tabu tema. A znam puno toga. Dobio sam o tim Pripuzovim namjerama precizne dojave. Sve što ste objavili iz mojih poruka upućenih njima je autentično. Sve sam im to napisao. Iza svega toga stojim. Točno znam o čemu se radi kada ih na to upozoravam.“

O tome ima li neposrednih saznanja o sudjelovanju tog miljea u tako teškim kaznenim djelima, Kutle je izjavio da to nije njegov posao i da bi bilo neozbiljno prepucavati se o nečemu tako ozbiljnom preko medija. Potom je dodao:

„Ako nekoga kome je to posao to zanima, on će se vjerojatno doći o tome raspitati. Danas je za mladu hrvatsku državu najveća opasnost organizirani kriminal, on kao rak ulazi u sve pore društva.“

Kutle je praktički u tom intervjuu Nacionalu izgovorio nešto što su istražitelji USKOK-a razumjeli kao svojevrsnu pozivnicu da mu se obrate kako bi progovorio o svojim saznanjima o teškim kaznenim djelima s kojima povezuje Zorana Pripuza i njemu blizak milje.

Upitan je li ta svoja saznanja prijavio institucijama, Kutle je rekao:

„Kojim institucijama? Institucije su se prema meni desetljećima odnosile maćehinski. Osim toga, da imaju interesa, našle bi me i pitale o čemu se radi.“

I to se upravo i dogodilo, a Kutle je progovorio o seriji teških kaznenih djela s kojima također povezuje Zorana Pripuza i njegov milje.

Nacional posjeduje audiosnimku razgovora za koji izvor koji je tu snimku dostavio tvrdi da predstavlja Kutlin razgovor s djelatnikom bosanske SIPA-e. Ta snimka potvrđuje da je Kutle i tom prilikom izgovorio iste teške optužbe na Pripuzov račun.

Radi se o audiosnimci dugoj otprilike pola sata.

Na samom njenom početku Kutle Pripuzu i Draganu Bakoviću Bamburu pripisuje ubojstvo Vinka Žuljevića Klice i govori da mu je to osobno ispričao Baković u Kupresu.

Vinku Žuljeviću potkraj 90-ih pripisivalo se planiranje atentata na Miroslava Tuđmana, bivšeg ravnatelja HIS-a. Prema tadašnjim otkrićima Nacionala, taj je atentat pripremao upravo krug ljudi oko Žuljevića. Atentat je trebao biti odmazda za uhićenje Mladena Naletilića Tute, zapovjednika zloglasne Kažnjeničke bojne HVO-a i jednog od najvažnijih aktera hrvatsko-muslimanskog rata. Žuljević se za tu likvidaciju više puta usmeno dogovarao s bliskim ljudima.

Te informacije obavještajnoj zajednici dostavio je tajni agent Mornar u okviru operativne akcije “Barakuda”. Agent je bio Veselin Marinov zvani Bugarin, nekadašnji tjelohranitelj Mladena Naletilića Tute, a ta je operativna akcija inicirana upravo za mandata Miroslava Tuđmana, po svemu sudeći, po nalogu njegova oca, prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Tada se pripremala akcija Naletilićeva uhićenja, nominalno zbog jednog ubojstva u Hercegovini, a zapravo kako bi se Naletilića sklonilo u hrvatski pritvor i učinilo nedostupnim haaškim istražiteljima. I doista, Naletilić je, kao tada potencijalno opasan svjedok mračne strane hrvatske politike u BiH, pune tri godine proveo u hrvatskom pritvoru pa je tek 2000. izručen Haaškom sudu. Drugi razlog za otvaranje operativne akcije “Barakuda” nalazio se u frakcijskim obračunima unutar HDZ-a za kontrolu nad zbivanjima u Hercegovini. U okviru svog prikrivenog djelovanja Marinov je tako došao i do informacija da Žuljević i njegovi ljudi zbog osvete planiraju likvidirati Miroslava Tuđmana.

Žuljević je Marinova osobno likvidirao 31. svibnja 2002. u kafiću NBA u Chromosovu tornju u Zagrebu. Dok je klečao, ispalio je u njega pet hitaca. Jedan hitac u čelo, jedan u usta i jedan u tjeme. Sud je to na koncu okarakterizirao kao samoobranu, što je Žuljeviću otvorilo put prema transformaciji u samozatajnog poduzetnika koji se nominalno bavio zaštitarskim poslovima. Sve do proljeća 2015. kada je brutalno likvidiran.

Kutle na toj snimci u neformalnom razgovoru kaže:

„… Dakle, oni se hvale ubojstvom Klice, on je bio njihov pripadnik… Nikica Jelavić i Zoran Pripuz … rekli su da je Klica bio izvan kontrole, ustvari im je smetao…“

Vinko Žuljević Klica likvidiran je u jutarnjim satima, po izlasku iz crkve, 3. svibnja 2015., u scenama koje nalikuju onima iz gangsterskih filmova. Brutalni ubojice na motociklima i u ukradenim vozilima prvo su Žuljevića vukli po cesti, a zatim ga propucali. Bio je to vrhunac spirale nasilja koja je dodatno pojačavala nervozu u traumatiziranom hrvatskom društvu uoči povratka HDZ-a na vlast, a koji je do današnjih dana ostao neriješeni izazov hrvatskoj policiji i sigurnosnim službama.

U studenome 2015. u Zadru je izbio požar na luksuznoj jahti ‘Agram’, usidrenoj u Tankerkomercovoj marini. Jahta je bila u vlasništvu tvrtke koja je dio koncerna Agram, vlasnika Dubravka Grgića. PHOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Obitelj i prijatelji Vinka Žuljevića Klice javno su dvije godine kasnije ponudili izdašnu novčanu nagradu od milijun kuna za relevantne informacije o njegovu ubojstvu. Osobi koja otkrije informacije nudili su apsolutnu zaštitu i tajnost. “Važno je znati: Zlo nije samo čin onog tko ga realizira, nego i onoga tko ga je mogao spriječiti, a to nije učinio”, zaključili su u svom pismu.

Kutle raspolaže još nekim detaljima koji mogu ukazivati na milje povezan s ubojstvom Žuljevića. Izvor blizak Kutli za Nacional je izjavio da je Kutli na ručku u restoranu Koćuša, u Veljacima u Hercegovini, osoba izuzetno bliska Zoranu Pripuzu rekla sljedeće:

„Ispričao je kako mu je Zoran Pripuz tjedan dana prije ubojstva Žuljevića izjavio da ‘šepavi odlazi’. Rekao mu je da je to od Pripuza čuo na sastanku u jednom kafiću na Langovom trgu u Zagrebu. Pripuz je tada najavio da će doći do novog preslagivanja u zagrebačkom podzemlju. Kako je govorio u svom najužem krugu, nije izdržao da se ne pohvali.“

Kutle je na istoj snimci opsežno govorio i o odnosima u kriminalnom miljeu toga vremena i precizno objašnjavao kako je on razumijevao tko je s kime ratovao, a s kime bio u dobrim odnosima. Riječ je o pojednostavljenom kontekstu uglavnom poznatih zbivanja. Ali je ključan detalj u tom Kutlinom monologu taj da se njemu Pripuz osobno time hvalio.

U travnju 2015. nepoznati napadači su jedne noći, neposredno iza ponoći, zapalili dva automobila parkirana ispred obiteljske kuće Damira Zorića u Pilarovoj ulici u Zagrebu. Nepoznati napadači najprije su kružili oko dvaju vozila parkiranih ispred kuće Zorićevih. Potom su ih polili benzinom, potpalili i pobjegli u noć. Cijelu akciju zabilježile su nadzorne kamere koje Zorići imaju na ulaznim vratima i koje su okrenute prema dvorištu. Zorić je tada bio šef Uprave Euroherca, ključne kompanije iz osiguravateljskog koncerna Agram kojem je najveći dioničar Dubravko Grgić.

Neposredno nakon incidenta Zorić je za Jutarnji list izjavio:

„Ne dugujem nikome ništa, nitko meni ništa nije dužan i ni s kim nisam posvađan. Za privatni život od količine posla skoro nemam vremena, politikom se ne bavim pa doista ne znam zašto bi mi netko palio automobile.“

Svega par mjeseci kasnije, u studenome 2015., u Zadru je izbio požar na luksuznoj jahti ‘Agram’, usidrenoj u Tankerkomercovoj marini.

Nakon što je požar ugašen, vatrogasci su počeli ispumpavati more koje je prodrlo kroz eksplozijom oštećeni trup brodice. U eksploziji nije bilo ozlijeđenih, a kao uzrok požara spominjala se eksplozija akumulatora. Luksuzna jahta ‘Agram’, tipa Heesen 44, u vlasništvu je tvrtke Agram yachting d.o.o. osnovane 2005. godine, sa sjedištem u Zadru. Tvrtka je dio Koncerna Agram, registrirana je za turističku djelatnost, a šef tog koncerna je Dubravko Grgić.

Kutle na spomenutoj snimci u jednom trenutku za Pripuza i njegov milje kaže:

„Grgiću su minirali jahtu.“ Potom je pokušao objasniti i kontekst tog događaja. Naveo je da im se Grgić obratio za pomoć kako bi oni preko svog utjecaja na Vrhovni sud preokrenuli pravni meritum u sporu koji je Grgić vodio protiv svog bivšeg partnera Milana Lučića. Kutle navodi da im je Grgić za te usluge platio tri milijuna eura, ali da im to nije bilo dovoljno pa je sve to dovelo do spomenutih razračunavanja.

Kutle je izjavio i da mu je Zoran Pripuz rekao kako njegova grupacija stoji iza miniranja automobila Ninoslava Pavića, tadašnjeg suvlasnika Europapress Holdinga, jedne od najmoćnijih hrvatskih izdavačkih kuća. Pavićev Mercedes ML registarskih oznaka ZG 4454-S, koji je bio u vlasništvu EPH, uništen je u podmetnutoj eksploziji u Ulici Davora 6 u Zagrebu. Automobil je bio parkiran pet metara od Pavićeve kuće u elitnom zagrebačkom naselju Tuškancu, u slijepoj ulici udaljenoj 70-ak metara od glavne ceste.

Kutle je izjavio istražiteljima da se posvađao s Pripuzom zato što se u to vrijeme sumnjalo da iza te eksplozije stoji Hrvoje Petrač. Na snimci Kutle kaže kako mu se Zoran Pripuz otvorio i rekao da je iza tog napada Hrvoje Gašparinac, odnosno njihova grupacija. Rekao je da nisu mogli izdržati a da mu se oko toga ne pohvale.

Istom miljeu Kutle pripisuje i premlaćivanje Josipa Galinca u rujnu 2008. Galinac je u intervjuu Jutarnjem listu izjavio kako je Dragan Boljat, vlasnik splitske tvrtke FIO&D, angažirao „dečke s Knežije“ i dao im milijun eura da ga pretuku.

Povezao je Kutle isti milje i s propucavanjem Mihaela Ljubasa, kontroverznog mešetara nekretninama i tadašnjeg izdavača tabloida 7dnevno. Ljubas je u prosincu 2015. ranjen u nogu dok je izlazio iz svog automobila na Selskoj cesti. Počinitelji nisu pronađeni.

Kutle isti milje povezuje i s premlaćivanjem tadašnjeg trenera Hajduka Luke Bonačića u ožujku 2006., kada je ovaj zadobio teške tjelesne ozljede.

Sve te teške optužbe sada bi mogle ponovo aktivirati rad istražitelja na tim odreda neriješenim predmetima.