Dva posve neovisna izvora bliska dijelu visokih dužnosnika HDZ-a ispričala su Nacionalu da su se pojedinci u vrhu HDZ-a koncem proteklog tjedna uplašili kako bi se uskoro mogao početi realizirati plan za hapšenje predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i nekih njegovih bliskih suradnika dok je bio ravnatelj SOA-e. Tvrdi se da su pojedinci u vrhu HDZ-a očekivali da ih djelatnici policije privedu na razgovore o sumnjivoj izgradnji sjedišta Središnje obavještajne agencije.
[quote_box_center]
-
Istražitelji sumnjaju da su se milijuni izvučeni preko bankomata vraćali pojedincima iz vrha SOA-e koji su mogli utjecati na proces odabira izvođača radova
-
To je u HDZ-u pobudilo strah da bi se zbog toga predsjednik stranke Tomislav Karamarko mogao naći u problemima
[/quote_box_center]
Izgradnja novog sjedišta SOA-e trebala je biti projekt koji će označiti vrhunac tadašnje obavještajne karijere tadašnjeg ravnatelja SOA-e Tomislava Karamarka. Tvrdilo se da je u to vrijeme bivši premijer Ivo Sanader Karamarku dao posve odriješene ruke da osmisli način realizacije projekta izgradnje novog središta SOA-e. Zgrada se gradila 19 mjeseci, a kako su uredi domaćih špijuna dotad bili raštrkani na više adresa, prigodno se tvrdilo da se realizacijom tog projekta zapravo štedi. Međutim, ubrzo su se pojavile vrlo ozbiljne sumnje da se na tom projektu moglo uštedjeti i puno više jer se pokazalo da su razni podizvođači tijekom realizacije tog projekta putem bankomata podigli najmanje 21 milijun kuna gotovine, koja je završila na zasad nepoznatim adresama.
DVA POSVE NEOVISNA IZVORA NACIONALU SU ISPRIČALA da su se pojedinci iz vrha HDZ-a uplašili mogućnosti da su ih djelatnici policije počeli povezivati, a možda već i uspjeli povezati sa sumnjivim isplatama novca koji su podizvođači na tom projektu podizali u gotovini s bankomata.
Izgradnja središta SOA-e dovršena je koncem 2010. u Savskoj 39/1 u Zagrebu. To je najsigurnija i najmodernija zgrada u zemlji. Njene staklene stijene otporne su na metke, eksplozije i prisluškivanje, a prije ugradnje prozori su punih šest mjeseci testirani u Njemačkoj. Hodnike, urede i okoliš pokrivaju deseci nadzornih kamera. Liftovi i instalacije otporni su na vatru, a uredi puni high tech opreme za nadzor. Tri podzemne etaže koje služe kao garaža u slučaju ozbiljne krize mogu se u nekoliko jednostavnih poteza prenamijeniti u alternativnu bolnicu.
Cijena gradnje iznosila je blizu 60 milijuna eura, a zgradu je izgradila tvrtka Kamgrad u vlasništvu poduzetnika Drage Kamenskog, za koga se tvrdi da je bio kandidat koji je izabran tijekom nadmetanja jer je za realizaciju tog projekta ponudio najpovoljnije uvjete. Tvrdi se da su osim Kamgrada, u nadmetanju za taj projekt sudjelovale tvrtke Tempo-Inžinjering, Profectus, Ing-Grad i Tehnika. Idejno rješenje za izgradnju središta SOA-e izradila je tvrtka APZ Inžinjering iz Zagreba. Zgrada SOA-e jedan je od rijetkih, ako ne i jedini takav objekt od nacionalnog značaja u svijetu koji je potpunosti građen i opreman putem leasinga. Formalno je vlasnik sjedišta SOA-e Raiffeisen Leasing kojem država svakog mjeseca u desetogodišnjem periodu mora plaćati ratu od 443.056,22 eura. Mjesečna leasing rata doseže nešto više od 3,3 milijuna kuna.
Tu cijenu gradnje u SOA-i tada su pravdali činjenicom da je Vlada za taj iznos odobrila ne samo izgradnju, nego i opremanje sjedišta agencije: namještaj, telefonsku centralu i opremu unutarnjih prostora. Zgrada ima osam nadzemnih etaža za urede agenata i tri podzemne koje služe kao garaža. U njoj se nalaze polivalentne dvorane, moderna streljana, vježbališta, kongresne dvorane i restoran s kuhinjom. Relativno brzo ispostavilo se da je cijeli niz podizvođača koji su sudjelovali u gradnji te zgrade bio sumnjiv pa je slučaj prijavljen Državnom odvjetništvu.
SA SPORNIM IZVLAČENJEM GOTOVINE PREKO BANKOMATA povezale su se javnosti malo poznate tvrtke Corneus i Energomont. Tvrtka Energomont iz Velike Gorice, kojoj je vlasnik Radoslav Rodić, na projektu SOA-e postavljala je instalacije za vodu, plin, grijanje, ventilaciju i hlađenje, a unajmila ju je kao podizvođača tvrtka Kamgrad, koja je bila glavni izvođač radova. Rodić je potom unajmio daljnjeg podizvođača tvrtku Corneus u vlasništvu umirovljenog branitelja Josipa Mutaka. Radi se o tvrtki koja u to vrijeme nije imala prihode ni zaposlene. Tvrtka Corneus do 2008. nije prijavljivala nikakve prihode, iako je osnovana 2003. Nakon 2008. prvo je ostvarila prihod od 4,1 milijun kuna, a godinu dana kasnije od čak 12,6 milijuna kuna. Istražitelji su utvrdili da su Mutak i njegov partner Boro Radonić ukupno izvukli 21 milijun kuna iz Corneusa. U vrijeme kad se protiv njih dvojice podizala optužnica, obojica na sebe nisu imali prijavljenu nikakvu imovinu. Radonić je imao prijavljen samo Renault Clio, a Mutak je hrvatski branitelj, deložiran iz stana nakon 53 godine, koji je živio pod šatorom sve dok mu Grad Karlovac nije dao stan od 16 kvadrata bez sanitarnog čvora. Tvrtka Corneus je 2012. otišla u stečaj, a dotad su Mutak i Radonić preko bankomata podigli u dvije godine čak 21,1 milijun kuna. To su činili u pojedinačnim transakcijama s bankomata u Malinskoj, Kraljevici, Crikvenici i Zagrebu gdje su podizali po 7000 kuna. Samo 30. rujna 2009. s nekoliko bankomata u Zagrebu digli su čak 200 tisuća kuna.
Vlasnik Energomonta Rodić u sudskom je postupku saslušan kao svjedok i tvrdi da je on s Corneusom ugovorio poslove vrijedne 150.000 kuna pa mu nije jasno otkud se pojavio iznos od 21 milijuna kuna. Mutak je tijekom jednog kontakta s novinarima Jutarnjeg lista izjavio da je pristao na tzv. krađu identiteta te da se u ovom slučaju radilo o nečemu puno većem od njega samoga. Tvrdio je da nije upućen u pojedinosti o čemu bi se tu zapravo moglo raditi. Govorio je da je u toj priči žrtva s dna piramide. Mutak i Radonić u veljači su osuđeni samo na uvjetne zatvorske kazne. Tijekom suđenja razotkrila se prava hobotnica malo poznatih tvrtki preko kojih su se radile sumnjive transakcije. Zapravo je cio niz pitanja o putevima izvučenog novca ostao neodgovoren. Izvori upoznati sa zbivanjima iz tog vremena tvrde da su neki tada visoki dužnosnici SOA-e počeli u svoje privatne kuće ugrađivati dizala te da se i na druge načine počelo naslućivati kako žive iznad svojih mogućnosti.
TVRDI SE DA ISTRAŽITELJI POKUŠAVAJU rekonstruirati postoje li ikakve veze između osoba koje su sudjelovale u realizaciji tog projekta sa strane SOA-e i krajnjih izvođača radova na tom projektu. Nacional je početkom siječnja objavio informaciju da je premijer Zoran Milanović svojim suradnicima iz vrha SDP-a najavio uhićenje Tomislava Karamarka do ljeta 2015. U opsežnom tekstu tada je objašnjeno da je s tim najavama upoznato i vodstvo HDZ-a te da je upravo to u pozadini oštre javne retorike između vodstva dviju stranaka. U vodstvu HDZ-a, ali i među dijelom vodstva SDP-a, tada se pojavila bojazan da premijer Milanović pokazuje tendenciju spornog upletanja u rad nekih državnih institucija. Tu najavu Nacionala tada su prenijeli i neki drugi mediji. Vlada tada nije demantirala pisanje Nacionala, nego je na izravan upit odgovorila da taj slučaj ne želi komentirati. Zbog svega toga napetost u vodstvu HDZ-a ne jenjava, do novih je eskalacija nervoze došlo koncem proteklog tjedna, kad su im plasirane najave da bi uskoro moglo doći do konačnog rasvjetljavanja puteva nestalog novca iz projekta izgradnje zgrade središta SOA-e.
Komentari