Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a i jedan od najutjecajnijih suradnika predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, žestoko je nedavno nasrnuo na Mladena Bajića, zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, otkrila su Nacionalu tri posve neovisna izvora.

[quote_box_center]

• Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a i jedan od najutjecajnijih suradnika predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, žestoko je nedavno nasrnuo na Mladena Bajića, zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, otkrila su Nacionalu tri posve neovisna izvora.

• Osobe bliske Bajiću tvrde da je on u restoran Burin došao u društvu Darka Kliera, koji također obnaša funkciju zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

• Svjedoci kažu da se Brkić prema Bajiću ophodio uličarskim rječnikom.

[/quote_box_center]

Do susreta Milijana Brkića i Mladena Bajića došlo je u zagrebačkom restoranu Burin, pod zasad ne posve razjašnjenim okolnostima, gdje se sukob i dogodio. Prema tvrdnjama istih izvora, Brkić je bliskim osobama više puta prepričavao kako se u Burinu žestoko obračunao s Bajićem. Tvrdi se da je incident gotovo bio na rubu fizičkog obračuna, odnosno da je Brkić umalo Bajića fizički napao.

BURIN JE RESTORAN KOJI SE NALAZI u Heinzelovoj ulici 28 u Zagrebu, u neposrednoj blizini križanja između Heinzelove i Zvonimirove ulice. Na internetskoj stranici restorana navodi se da se radi o ugostiteljskom objektu s 80 godina tradicije i da je po svemu sudeći u vlasništvu Zdenka Antunovića, jednog od bliskih suradnika zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Restoran se nalazi u neposrednoj blizini stambene zgrade u kojoj prebiva Bandić. Zbog svega toga Bandić je čest gost u tom restoranu. Javno su dostupne i fotografije koje pokazuju da je Bandić zajedno s Antunovićem, koji je jedno vrijeme bio direktor zagrebačkog košarkaškog kluba Cibona, u tom restoranu provodio slobodno vrijeme. Bandić, Antunović i kompletno vodstvo i igrači Cibone u tom restoranu su slavili pobjede u nekim košarkaškim utakmicama. Osobe bliske Bandiću tvrde da se, prije nego što je upao u pravne probleme, ondje intenzivno družio s osobama kao i sa svojim suradnicima. Isti izvori tvrde da u taj restoran često navraća i Brkić sa svojim prijateljima i suradnicima. Antunović i Brkić u vrlo su dobrim odnosima. Antunović je bio među uzvanicima koji su se družili s bliskim suradnicima Tomislava Karamarka i Brkića na privatnom dijelu proslave Karamarkove pobjede na unutarstranačkim izborima u HDZ-u, koja se 21. svibnja 2012. održala u zagrebačkom hotelu Panorama. I nakon što je Antunović zajedno s Bandićem upao u pravne probleme, Antunović i Brkić su se nastavili družiti i kontaktirati. Prije nekoliko tjedana čak su viđeni u zajedničkom druženju na jednoj privatnoj zabavi.

Upućeni izvori tvrde je restoran Burin čak bio pokriven mjerama tajnog nadzora istražitelja koji su prikriveno nadzirali Bandića i suradnike prije njegova nedavnog uhićenja. Znalo se da Bandić ondje provodi dosta vremena, a sumnjalo se i da se ondje u intimnom ozračju vode i specifični povjerljivi razgovori. Ako bi bile točne tvrdnje da su restoran Burin tajno nadzirali istražitelji koji su bili izravno uključeni u rad na Bandićevu slučaju, još je zanimljivije kako se baš u tom restoranu našao Bajić s kolegama i suradnicima.

Osobe bliske Bajiću tvrde da je on u restoran Burin došao u društvu Darka Kliera, koji također obnaša funkciju zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana. Tvrdi se da je s njima u društvu bio i Davor Derenčinović, profesor kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Neki izvori bliski Bajiću tvrde da je do njihova susreta s Brkićem u tom restoranu zapravo došlo slučajno, jer su Bajić, Klier i Derenčinović prije toga navodno prvo bili na zajedničkom radnom sastanku u Državnom odvjetništvu. Poslije tog sastanka zaputili su se na objed u restoran Burin.

Izvor blizak Vladi koji je bavi sigurnosnim poslovima tvrdi da je malo vjerojatno da su se Bajić i Brkić slučajno u tom restoranu zatekli u isto vrijeme.

Milijan Brkić odbio je za Nacional iznijeti svoje viđenje onoga što se dogodilo u restoranu BurinFoto: Boris Scitar/PIXSELL

KAKO BILO, KADA JE DOŠLO DO NJIHOVA SUSRETA, ubrzo je došlo do napetosti. Upućeni tvrde da se Bajić s Brkićem nevoljko upustio u diskusiju. Zato je nakon prvih Brkićevih neprimjerenih komentara odmah ustao i otišao u toalet. Izvori bliski Brkiću tvrde da se Brkić zaputio za Bajićem u toalet te da ga je žestoko izvrijeđao. Tvrdi se da je Brkić bio nervozan zbog nekih obrada koje Državno odvjetništvo provodi, a koje su s njime povezane. Čak se spominje da se Brkić posebno uznemirio jer su ga upozorili da ga se pokušava povezati s nekim spornim zbivanjima još iz vremena rata u BiH.

Incident u restoranu Burin indikativan je i krajnje zanimljiv zbog nekoliko razloga. Brkić se ondje nije našao slučajno, tvrde upućeni izvori. Ako su tvrdnje o onomu što se ondje dogodilo točne, tada taj incident otkriva da se Brkić neprimjereno ponaša u ophođenju prema dužnosnicima Državnog odvjetništva. Tvrdi se da se Brkić prema Bajiću ophodio uličarskim rječnikom, čak na rubu vulgarnosti, što bi bio posve neprimjeren način komunikacije, posebno jer Brkić obnaša funkciju glavnog tajnika HDZ-a. Zato njegovo ponašanje u javnosti ne reprezentira samo njega osobno, nego i stranku koju predstavlja.

Brkić je početkom 2014. doveden u vezu s nekim spornim aktivnostima koja su povezana sa suđenjem optuženima za ratni zločin koji su počinili pripadnici specijalne policije u Gruborima. Prema pisanju Jutarnjeg lista od sredine siječnja prošle godine, Brkić je telefonski upozoravao osumnjičene za ratne zločine da ih traži policija. To su zaključili novinari Jutarnjeg lista zbog snimljenih telefonskih razgovora između Brkića i nekih osumnjičenika u tom postupku, čiji je sadržaj upućivao na zaključak da se radilo o spornim kontaktima. Brkić se kasnije pojavio kao svjedok u tom slučaju, demantirao da je učinio išta sporno te je izjavio da je sve radio u dogovoru s Bajićem. Nedugo nakon što je Jutarnji list objavio informacije o Brkićevim kontaktima s osumnjičenima u slučaju Grubori, i Državno odvjetništvo demantiralo je da u tim kontaktima postoji išta sporno.

Moguće je da Brkić misli kako je upravo Bajić odgovoran za to što su novinari Jutarnjeg lista došli do sadržaja tajno snimanih razgovora iz tog slučaja, koje su kasnije interpretirali u po njega negativnom kontekstu. To bi mogao biti jedan od razloga zašto je Brkić nasrnuo na Bajića.

Bajić je upoznat s najmanje još jednim krajnje ozbiljnim spisom koji se tiče potencijalno spornih aktivnosti koje se povezuju s Brkićem. Taj spis nije jedini koji se povezuje s Brkićem, a na kojem se u Državnom odvjetništvu radi. Kako je Bajić po prirodi svog posla trebao biti upoznat i s predmetom koji se vodi protiv Bandića i njegovih bliskih suradnika, može se tvrditi da je u najmanju ruku Bajić mogao izabrati neku drugu lokaciju gdje će objedovati toga dana kada je u restoranu Burin susreo Brkića. Ako je unatoč svemu otišao na objed u taj restoran samo zbog spleta okolnosti, može se tvrditi da Bajić nema razvijenu svijest o osobnoj sigurnosnoj kulturi. S druge strane, tvrdi se da je Bajić odveć iskusan čovjek da bi sebi dopustio da se na takvoj lokaciji nađe sasvim slučajno.

Informacije o tome što se u restoranu Burin dogodilo dospjele su kasnije do jednog užeg kruga ljudi koji su bliski Brkiću. Tijekom proteklih dana u tom uskom krugu počelo se intenzivno prepričavati kako se Brkić obračunao s Bajićem. Je li se u tim prepričavanjima o tom događaju ponešto i dodalo na dramatici, zasad je teško procjenjivati. Informacije o tomu što se dogodilo u restoranu Burin dospjele su i do Središnje obavještajne agencije.

DO TIH JE INFORMACIJA TEK POSREDNO DOŠAO i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. Tvrdi se da je Cvitana ta informacija začudila jer je on izuzetno detaljno upućen tko sve dolazi u restoran Burin. Cvitan s Bajićem o tom događaju navodno naknadno uopće nije razgovarao. Ako je to točno, tada se može zaključivati da se nije radilo o nikakvom kontaktu koji je unaprijed najavljen Državnom odvjetništvu.

Upućeni pravosudni izvori tvrde da se tijekom posljednjih nekoliko dana opet pojačao intenzitet razgovora s osobama koje bi mogle imati nekakva saznanja o navodno spornim Brkićevim aktivnostima u aferi Karlovačka banka. Njega se s tim slučajem počelo povezivati jer je u suvlasništvu tvrtke Opatovina projekt jedno vrijeme bila Brkićeva supruga Karmen Brkić, kao i Marija Jurčević, supruga Josipa Jurčevića. U vrijeme kada je ta tvrtka primala sporne kredite iz Karlovačke banke, zbog čega su već protiv nekih osoba podignute optužnice, Brkić je bio načelnik zagrebačkog centra SOA-e, dok je Jurčević bio pomoćnik ravnatelja SOA-e. Istražitelji su tijekom rada na tom predmetu više puta ispitivali Brkića. Upućeni pravosudni izvori tvrde da je on još potkraj 2013. najmanje dva puta morao objašnjavati porijeklo vlastite imovine. Brkić je više puta demantirao da je sudjelovao u bilo kakvim spornim radnjama. Moguće da je upravo zbog toga, ali i zbog nekih drugih slučajeva, Brkić više puta nervozno reagirao u svojim javnim istupima.

TA SE NERVOZA DODATNO POJAČALA nakon što je Nacional početkom siječnja objavio vijest da je premijer Zoran Milanović svojim suradnicima najavio da bi Karamarko i Brkić mogli do ljeta tekuće godine biti uhićeni, što u Vladi nisu demantirali. U intervjuu za Večernji list od 17. siječnja Brkić je izjavio da je svjestan da bi mogao biti uhićen. On je u tom intervjuu izjavio: “Dolazile su do nas razne informacije oko aktivnosti Milanovićeva represivnog aparata i doista smo očekivali da se mogu dogoditi i uhićenja.” U razgovoru za isti dnevni list početkom studenoga 2014. Brkić je izjavio da pouzdano zna da je zajedno s još nekim ljudima iz HDZ-a pod istragama još od 2013. U tom je javnom istupu izjavio i kako Vlada zbog toga zloupotrebljava državne institucije te da je istraga protiv njega zloupotreba sustava u političke svrhe. Brkić je tada izjavio: “Vlada i predsjednik, kako bi se održali na vlasti, služe se manipulacijama, prijetnjama i zastrašivanjima, blate HDZ, a naposljetku zloupotrebljavaju državne institucije. Nisam samo ja u pitanju, nego i svi oni koje ova Kukuriku vlast smatra ozbiljnim političkim suparnicima… Njima nije kriterij za pokretanje istrage osnovana sumnja, nego ciljano provode istrage protiv političkih oponenata. Ako ništa ne pronađu, nastavlja se izvaninstitucionalna istraga, a onda se to dila u medije, uglavnom prikazujući te nalaze na potpuno krivi način. Za mene osobno i još neke kolege iz HDZ-a pouzdano znam da su započele istrage nakon naše pobjede na prvim europarlamentarnim izborima, koji su se održali u travnju 2013., i traju još do danas.”

Potom je Brkić otišao i korak dalje te izravno upozorio djelatnike policije i Državnog odvjetništva da pripaze što rade: “Poručio bih kolegama iz MUP-a, preciznije iz PNUSKOKA, da su dužni odbiti svaki protuzakoniti nalog, u protivnom i sami će, kad-tad odgovarati zbog kršenja zakona.” Slično je ozbiljno upozorenje istim osobama iznio i Karamarko, također u javnom istupu u Večernjem listu. Karamarko je govoreći o aktualnoj vlasti izjavio: “U medijima su ionako već objavili da će se do kraja mandata baviti isključivo pokušajima kompromitacije oporbe.

Imamo ozbiljne indicije da zbog ostvarenja tog cilja već zloupotrebljavaju pojedine državne institucije. Vjerujem u profesionalnost državnih službenika i namještenika te da neće dopustiti da budu uvučeni u protuzakonite radnje. Upozorio bih na članak 27. Zakona o državnim službenicima, po kojem su dužni odbiti svaki nalog koji je nezakonit.” Sličnu je izjavu Karamarko ponovio i prije nekoliko dana u intervjuu koji je dao za tjednik Globus. Ondje je 21. siječnja izjavio: “Moram, nažalost, reći da je ova vlast spremna na sve kako bi osvojila još jedan mandat. U nedostatku znanja, strategije i vizije, aktivnost ove Vlade svodi se na politički marketing, PR i spinove, a u zadnje vrijeme, nažalost, ona zloupotrebljava i represivni aparat protiv svih onih koje smatra ozbiljnim političkim suparnicima. Opet ću upozoriti i poručiti djelatnicima državnih tijela na koje se vrše pritisci da su dužni odbiti svaki protuzakoniti nalog; u protivnom, i sami će, vrlo skoro, odgovarati zbog kršenja zakona.” Bilo je takvih izjava još. Brkić je optužio i ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da zloupotrebljava Policijski nacionalni Uskok. “Poručio bih kolegama iz MUP-a, preciznije iz PNUSKOK-a, da su dužni odbiti svaki protuzakoniti nalog, u protivnom i sami će, 
kad-tad odgovarati zbog kršenja zakona”, samo je jedan od naslova koji su izvučeni za potrebe opremanja tekstova u kojima je Brkić iznosio te svoje stavove.

UPUĆENI PRAVOSUDNI IZVORI TVRDE da su takve izjave na rubu prijetnje djelatnicima policije i Državnog odvjetništva te da je Državno odvjetništvo već podnosilo prijave odvjetničkoj komori protiv nekih odvjetnika koji su u sudnicama koristili sličnu retoriku. Kako se u ovom slučaju radi o izjavama političara, takve se prijave ne mogu podnositi. Međutim, sve navedeno pokazuje da je zbog njemu očito poznatih razloga Brkić doista nervozan, što može poslužiti kao dodatno logično objašnjenje zašto je nedavno po svemu sudeći nasrnuo na Bajića. Brkić nije htio za Nacional komentirati okolnosti svog sastanka s Bajićem. Isprva je zamolio da se komentar zatraži od glasnogovornice HDZ-a. Kada mu je rečeno da se radi o situaciji koja se tiče njega osobno više nego što se tiče HDZ-a te kada je precizno rečeno što bi trebao komentirati, Brkić je odgovorio da ne želi komentirati susrete s osobama koje poznaje.