Nacional je dobio ekskluzivan uvid u dio sadržaja svjedočenja nedavno uhićene bivše tužiteljice iz slučaja Agrokor Mirele Alerić Puklin, iz kojeg proizlazi da ona želi progovoriti o zataškavanju afere Borg i detaljima o odbacivanju kaznene prijave Ivice Todorića protiv bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić i ostalih umiješanih u tu aferu. Afera vodi do vrha Vlade i samog premijera Andreja Plenkovića, jer je tajna skupina savjetnika koji su radili na lex Agrokor, a poslije profitirali kao savjetnici izvanredne uprave Agrokora, oformljena po njegovu nalogu. Zbog te afere podneseno je više kaznenih prijava, nekoliko ih je podnio sam Ivica Todorić, ali USKOK je najbrže reagirao na prijavu koju su predale političke stranke Živi zid i Slobodna Hrvatska, izravno optuživši premijera Plenkovića, potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić, ministra financija Zdravka Marića i bivšeg povjerenika u Agrokoru Antu Ramljaka da su namjerno obmanjivali javnost govoreći neistine o stanju u trgovačkom društvu Agrokor d.d. te koristeći svoj položaj omogućili posebnoj skupini fizičkih i pravnih osoba, biranih od Martine Dalić, zaradu na poslovima u Agrokoru nakon 10. travnja 2017. to jest nakon dolaska izvanredne uprave na čelu s Ramljakom. Ta afera postala je poznata javnosti kao najbrže riješena prijava u povijesti DORH-a, s obzirom na to da je istraga provedena i odbačaj napisan u svega mjesec dana. Ali u javnosti je prevladavao dojam da se sve to događalo pod političkim pritiskom i radi zaštite članova Vlade na čelu s Plenkovićem. Odbačene su sve prijave u toj aferi, uključujući i više njih koje je pisao Ivica Todorić.

To što sada bivša tužiteljica o svemu želi progovoriti, nije opasno samo za Vladu nego i za DORH, jer moglo bi se otkriti tko je, kako i zašto utjecao ne samo na istragu koja je rezultirala odbačajem prijave protiv Plenkovića i njegovih dvoje ministara i bivšeg povjerenika, već i na smjer kojim se paralelno vodila istraga protiv Ivice Todorića koja je dovela do toga da je optužnica u tom predmetu morala biti povučena i pitanje je hoće li biti adekvatno preinačena u roku godine dana, koji je sud odredio.

Bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin (desno) želi progovoriti o aferi Borg, a to bi moglo biti opasno i za Vladu i za DORH ako se otkrije tko je i kako utjecao na odbačaj prijave protiv skupine Borg, ali i na smjer istrage protiv Ivice Todorića (lijevo). FOTO: Slavko Midzor, Luka Stanzl/PIXSELL

Međutim, istražitelji USKOK-a, institucije koja je formalno provodila istragu u aferi Borg, potpuno su ignorirali činjenicu da bivša tužiteljica želi dati iskaz o jednoj od najvećih afera u državi, koja vodi do vrha državne vlasti. Nacional je istražio cijeli slučaj i u razgovoru s četiri visoka pravosudna izvora došao do saznanja da je sadržaj onoga o čemu bi Mirela Alerić Puklin mogla svjedočiti toliko eksplozivan da bi mogao uzdrmati kompletan sustav Državnog odvjetništva i iz temelja promijeniti percepciju o aferi Agrokor i progonu Ivice Todorića, a moguće čak i dovesti do potezanja kaznene odgovornosti bivše zagrebačke županijske državne odvjetnice Sani Ljubičić, koja je dirigirala slučajem Agrokor, a od travnja ove godine nalazi se na poziciji “delegirane europske tužiteljice”.

Mirela Alerić Puklin sa svojim bivšim suprugom Goranom Puklinom, poznatim iz afere Janaf, uhićena je pod sumnjom da je bivšoj članici Uprave Agrokora Piruški Canjugi odavala tajne iz spisa, ali više pravosudnih izvora Nacionalu je reklo da se tim uhićenjem samo željelo skrenuti pažnju javnosti s činjenice da je DORH istoga tog dana, 16. studenoga prošle godine, bio prisiljen povući optužnicu protiv Ivice Todorića i ostalih. Mirela Alerić Puklin ispitana je odmah na dan uhićenja, 16. studenoga, a njezini odvjetnici izjavili su da je zanijekala krivnju. Međutim, Nacional je sada dobio uvid u mali, ali važan dio tog iskaza.

Na kraju samog ispitivanja, u kojem je bivša tužiteljica zanijekala optužbe da je bivšoj članici Uprave Agrokora Piruški Canjugi odavala tajne iz spisa, Mireli Alerić Puklin postavljeno je pitanje koje je glasilo: “Imate li ikakvih saznanja o tome kako je došlo do okončanja predmeta u takozvanoj aferi Borg?”

To pitanje postavila joj je jedna od njezinih dviju odvjetnica, Kristina Malinarić, a ona je na to odgovorila: “Imam.”

Međutim, umjesto da se dalje uključi s novim pitanjima, Krešimir Ostrogonac, jedan od istražitelja koji su vodili ispitivanje, na to je rekao “To je to” – i prekinuo videosnimanje.

Izvor koji je Nacionalu prepričao sadržaj svjedočenja kaže: “To što se Mireli Alerić Puklin stavlja na teret nema izravne veze s ovim pitanjem, ali ako su je već pitali za slučaj Borg i ako je ona potvrdila da ima saznanja o tome, logično bi bilo pitati je detalje o tome što zna, a ne prekinuti ispitivanje. No budući da je to pitanje o Borgu Mireli Alerić Puklin postavila njezina odvjetnica, sklon sam vjerovati da je time ona zapravo željela poslati poruku da svašta zna i da je spremna progovoriti”, rekao je jedan od Nacionalovih pravosudnih izvora.

Bivša zagrebačka županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić zacrtala je smjer istrage u aferi Agrokor i odredila tko će biti vještaci, a pritom se, izgleda, uvelike oslanjala na tadašnjeg vladina povjerenika u Agrokoru Antu Ramljaka. FOTO: Marko Prpic, Igor Soban/PIXSELL

Nacional je još prije tjedan dana objavio da je Mirela Alerić Puklin tražila oslobađanje od čuvanja službene tajne kako bi mogla do kraja iznijeti i dopuniti svoju obranu, no taj važan detalj s njezina ispitivanja, kao i činjenica da još nije dobila dozvolu za oslobađanje od čuvanja službene tajne kako bi dopunila svoj iskaz, sada otkriva da u vrhu USKOK-a žele zataškati ono što bi njihova bivša kolegica koja je radila na predmetu Agrokor mogla ispričati – jer bi tada morali otvoriti novu istragu, ovoga puta možda i protiv nekih ljudi unutar samog DORH-a.

Više visokih pravosudnih izvora s kojima je Nacional razgovarao otkrilo je brojne okolnosti koje u centar tih zbivanja sada smještaju Sani Ljubičić, bivšu zagrebačku županijsku državnu odvjetnicu i bivšu šeficu Mirele Alerić Puklin koja se sada nalazi u zagrebačkom Uredu europskog javnog tužitelja. Više Nacionalovih izvora njezin izbor u tu instituciju smatra spornim, i to upravo zbog “repova” koje je ostavila u predmetu Agrokor. Još dok je bila šefica ŽDO-a Zagreb i glavna na predmetu Agrokor, kako ekskluzivno otkriva Nacional, protiv Sani Ljubičić bio je otvoren takozvani POV spis. Riječ je o strogo povjerljivom spisu u kojem su bile zabilježene sumnje u njezinu zloupotrebu službenog položaja, međutim, nikada o tome nije vođena istraga niti se zna što je bilo sa spisom. Spis je otvoren zato što su se istražitelji koji su radili na predmetu, a među kojima je bila i Mirela Alerić Puklin, tadašnjem glavnom državnom odvjetniku Draženu Jeleniću žalili zbog nekih okolnosti tog predmeta, poput načina na koji su angažirani pojedini vještaci.

Nacionalovi pravosudni izvori smatraju da je Sani Ljubičić možda svoje odluke o tome koje će vještake angažirati donosila pod utjecajem bivšeg povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka. Ističu da je Ante Ramljak “bio čest gost Sani Ljubičić” u prostorijama ŽDO-a Zagreb, što može potvrditi više svjedoka, kao i da je Sani Ljubičić često dolazila u sjedište Agrokora u Ciboninu tornju. U objavi na svom profilu na Facebooku od 21. prosinca prošle godine, nešto slično iznio je i bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić, koji je ustvrdio da je Sani Ljubičić u tornju Agrokora čak dobila prostorije na katu s Antom Ramljakom. Neki izvori idu čak tako daleko da tvrde da bi se Sani Ljubičić u Ramljakovu društvu “raspametila”, sugerirajući time da ju je on svojom pojavom uspio šarmirati.

Kad su unutar DORH-a krenuli izvidi o Agrokoru, to se držalo u najstrožoj tajnosti.

“Na svim predmetima Agrokor radile su Sani Ljubičić i savjetnica Ivana Špehar Janković. Ona je bila desna ruka Sani Ljubičić kao viša savjetnica u ŽDO-u. Znači, njih dvije rade na predmetu u fazi izvida, drugi istražitelji ni ne znaju još da se išta radi, sve se drži u ogromnoj tajnosti. One su imale zabranu komunikacije vezano uz taj spis. U to vrijeme je bila angažirana i vještakinja za financije Ivana Matovina, odnosno njezina tvrtka Antares revizija. Ona je dolazila isključivo kod Sani Ljubičić. Međutim, kad je trebala predati nalaz, nastao je neki problem, kao da se uplašila, nije odmah htjela predati taj nalaz pa su joj slali vozača u tri sata ujutro. Sani je ‘šizila’. No iako je taj nalaz poslužio kao jedan od aduta za otvaranje službene istrage, u samoj optužnici on se uopće ne spominje”, rekao je sugovornik iz visokih pravosudnih krugova.

Nacional je došao do kopije “Izvještaja o provedenoj analitičkoj obradi dobiti Agrokora d.d. (Analiza knjiženja Prilagodbi)” koji potpisuje Ivana Matovina iz Antares revizije. Izvješće ima 57 stranica, a u uvodnom dijelu je navedeno:

“Ova analiza u kaznenom predmetu Poslovni broj: KR–DO-514/17 obavljena je temeljem Naloga Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Nalog broj KR–DO-514/17 od 26. lipnja 2017., SLJ, izdanog od strane Županijske državne odvjetnice Sani Ljubičić. Vještaku je dano u zadatak: 1. Potrebno je izvršiti analitičku obradu knjiženja s opisom Prilagodbe u dnevnicima knjiženja od 2008. do danas.”

Izvješće je ŽDO-u Zagreb dostavljeno 17. listopada 2017., točno tjedan dana nakon što je prijavu protiv Ivice Todorića podnio i Ante Ramljak.

U zaključku tog izvješća navodi se da su određeni troškovi koji su bili knjiženi u Računu dobiti i gubitka isknjiženi i iskazani kao potraživanja od vlasnika na kontu Ostala potraživanja ili pak na prijelaznom kontu te je time poslovni rezultat kompanije na kraju razdoblja bio uvećan. Isto tako, opisani su razni prijeboji salda aktive i pasive, što je za posljedicu imalo prikaz umanjenog iznosa imovine i obveza u bilanci na kraju godine, a sve to, kako se navodi, nije u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Tamara Laptoš danas je šefica Sani Ljubičić u zagrebačkom Uredu europskog javnog tužitelja, a bivši šef, koji je u nju imao veliko povjerenje, bio joj je nekadašnji glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Prema onome što je Nacionalu odgovorio ŽDO Zagreb, izvješće je Ivani Matovini plaćeno 62.500 kuna. To je ništa prema 11 milijuna kuna koliko će koštati najskuplje vještačenje u povijesti DORH-a, a to je ono plaćeno KPMG-u Poljska. Nacional je već pisao da to vještačenje u pravničkim krugovima smatraju spornim jer je direktor KPMG-a Poljska Ismet Kamal prethodno bio direktor KPMG-a Zagreb i u to vrijeme radio porezna savjetovanja za Ivicu Todorića, a da je KPMG Zagreb ustvari odradio najveći dio posla oko vještačenja Agrokora iako su istovremeno radili i za novu Upravu Agrokora i od njih naplatili čak 116 milijuna kuna. Upravo zbog tog vještačenja DORH je bio prisiljen povući optužnicu, a glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek pokušala je krivnju prebaciti na Mirelu Alerić Puklin tvrdnjama da je zbog nje, zapravo, “kontaminiran spis” te da će DORH morati ponovno ispitati svjedoke koje je ona ispitivala.

Nacionalovi pravosudni izvori, međutim, tvrde da je glavno pitanje tko je Sani Ljubičić predložio da angažira upravo Ivanu Matovinu iz Antares revizije i Ismeta Kamala iz KPMG-a Poljska. Kao znakovito ističu i sljedeće: “Ivana Matovina, koja je prethodno i sama radila u KPMG-u, članica je Nadzornog odbora Podravke, gdje je predsjednica Uprave postala bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Dok je Ivana Špehar Janković, tužiteljica koja je bila desna ruka Sani Ljubičić, otišla raditi u odvjetnički ured koji je zastupao izvanrednu upravu Agrokora, ali i Alastaira Paula Beveridgea, čelnog čovjeka tvrtke AlixPartners, jednog od glavnih savjetnika u Agrokoru.”

Ivana Matovina još je od 2012. bila članica Nadzornog odbora Podravke, ali od 2019. i predsjednica Revizorskog odbora, a na tu poziciju imenovana je ponovno nedavno. Na stranicama Podravke o Ivani Matovini objavljen je sljedeći tekst: “Ivana Matovina imenovana je Predsjednicom Revizorskog odbora Podravke d.d. u lipnju 2021. godine, s početkom trajanja mandata od 30. lipnja 2021. godine. Profesionalnu karijeru započela je 1996. godine kao voditelj računovodstva, a od 1997. do 2009. godine radila je u KPMG-u Croatia d.o.o. Nakon toga je do 2011. radila kao partner i direktor društva Cinotti revizija d.o.o./Cinotti savjetovanje d.o.o., a u 2011. godini osniva svoja društva Antares revizija d.o.o./Antares savjetovanje d.o.o. koja se bave revizijama, internim revizijama, računovodstvenim i poslovnim savjetovanjem te edukacijama.”

Nacionalovi visoki pravosudni izvori tvrde da je u vrijeme otvaranja istrage u aferi Agrokor Sani Ljubičić bila apsolutno najmoćnija žena Državnog odvjetništva. Tada je glavni državni odvjetnik bio Dinko Cvitan, koji je u Sani Ljubičić imao ogromno povjerenje. Ono što je u internim krugovima u DORH-u izazvalo veliko čuđenje bila je odluka da se Sani Ljubičić odjednom povuče iz ŽDO-a, iako nije završila rad na predmetu Agrokor.

“Onaj tko dobije neki spis trebao bi ga dogurati do kraja. Kad je Sani Ljubičić preuzela odgovornost za Agrokor, nije se smjela maknuti iz ŽDO-a Zagreb. No i to što je ona proglasila ugovor s KPMG-om tajnim, to se protivi osnovnim tezama kaznenog postupka. Ne može ugovor biti tajan jer sve što je dostupno tužiteljima u nekoj fazi postupka mora postati dostupno cijeloj obrani. A nitko još nije vidio taj ugovor niti je itko ikad dobio toliko novca za jedno vještačenje”, ističe jedan od pravosudnih izvora.

Drugi izvori tvrde da je Dinko Cvitan neposredno prije no što mu je istekao mandat glavnog državnog odvjetnika “povukao” Sani Ljubičić u DORH za jednu od zamjenica, a da je ona onda s te pozicije prošle godine otišla u Ured europskog javnog tužitelja, i to kao “delegirana europska tužiteljica”. Nitko od izvora s kojima smo razgovarali nije siguran tko je Sani Ljubičić dao preporuku, ali misle da je to svakako bilo u domeni Vlade.

Zanimljivim smatraju i njezin odnos s europskom tužiteljicom Tamarom Laptoš. Kažu da se njih dvije, dok su obje bile u sustavu DORH-a, “nisu mogle podnijeti”, da imaju drukčiji mentalni sklop te da pripadaju različitim klanovima unutar DORH-a, ali da su se u posljednjih nekoliko godina nekako uspjele zbližiti.

To njihovo probuđeno prijateljstvo sada bi mogla poremetiti njihova bivša kolegica Mirela Alerić Puklin – ako ipak dobije priliku progovoriti o spornim epizodama koje su se, po svemu sudeći, dogodile tijekom istrage o Agrokoru, ali i o aferi Borg. A prema tvrdnjama više pravosudnih izvora, Sani Ljubičić imala je upliv i u tijek ključne istrage u aferi Borg.

“Sani Ljubičić otpočetka je kontrolirala sve izvide vezane uz Agrokor, pa čak i one o aferi Borg. No glavno je pitanje kako je ŽDO mogao provoditi istragu kad je riječ o uskočkom djelu. Oni su to morali poslati na USKOK i nisu ni mogli donijeti rješenje u slučaju Martine Dalić i ostalih jer ŽDO nije za to nadležan. To je nadležnost USKOK-a jer je riječ o službenim osobama koje su tamo obuhvaćene, Plenković, Dalić… Prema tome, ŽDO ne može donositi rješenja o provođenju istrage. Međutim, na predmetu je radio ŽDO, a onda je rješenje o odbačaju potpisala zamjenica u USKOK-u Danijela Raspović koja je to neznatno preinačila. Dakle, Danijela Raspović iz USKOK-a potpisuje, ali su spis formirali Sani Ljubičić i njezini ljudi. Istovremeno, Ivana Špehar Janković, koja je Sani bila “desna ruka”, odlazi na USKOK, ali se tamo nešto čudno dešava i ona brzo odlazi”, iznio je jedan od izvora, a te su njegove tvrdnje potkrijepili i ostali izvori.

Ivica Todorić podnio je krajem listopada 2017. prvu kaznenu prijavu protiv Martine Dalić, Ante Ramljaka i suosnivača i supredsjedatelja Uprave Knighthead Capital Managementa Thomasa Wagnera, no kasnije je podnio još prijava, a prijavu koju je USKOK odbacio nakon samo mjesec dana podnijele su u svibnju 2018. i političke stranke Živi zid i Slobodna Hrvatska. Međutim, čini se da je na Todorićevoj prijavi radio upravo ŽDO, jer ju je njima i podnio, sve dok tu prijavu – skoro godinu dana kasnije – oni nisu predali USKOK-u.

Nacional je USKOK-u i ŽDO-u Zagreb postavio pitanja o tome kada je ŽDO spis o aferi Borg predao USKOK-u i zašto je ŽDO uopće radio na spisu ako je riječ o uskočkoj nadležnosti. Iz ŽDO-a su potvrdili da su postupali po prijavi podnositelja Ivice Todorića te su odgovorili sljedeće: “Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, u predmetu na koji se odnosi vaš upit, postupalo je u predmetima vezanim uz nezakonitosti u poslovanju koncerna Agrokor i s njim povezanim trgovačkim društvima, sukladno ovlaštenjima propisanim Zakonom o kaznenom postupku i Naputkom Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iz svibnja 2011. godine u predmetima u kojima postoje naznake korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Sukladno navedenom Naputku, o primitku prijave obaviješten je 10. studenoga 2017. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje Ured) te je nastavljeno s prikupljanjem potrebnih obavijesti. Budući da je za meritorno odlučivanje u konkretnom slučaju bio nadležan Ured, po pribavi potrebnih obavijesti, a sukladno naznačenim aktima, predmet je 10. rujna 2018. ustupljen tom Uredu.”

Nacionalovi pravosudni izvori, međutim, tvrde da to baš nije bilo tako “galantno” kako se nastoji prikazati.

Kažu da je tekst odbačaja prijave zapravo napisala Ivana Maračić iz ŽDO-a i da je on negdje uoči vikenda upućen istražiteljici Uskoka Danijeli Raspović, koja je bila ljuta jer ga je cijeli vikend morala čitati i korigirati. Danijela Raspović iz USKOK-a već je ranije potpisala i odbačaj kaznene prijave protiv grupe Borg koju su podnijele stranke Živi zid i Slobodna Hrvatska. Ta je prijava odbačena u lipnju 2018., u rekordnom roku od svega mjesec dana nakon što je bila podnesena.

Nacional je ŽDO-u Zagreb i DORH-u poslao upit o tome kako je angažirana financijska vještakinja Ivana Matovina i koliko je to plaćeno, na što su oni odgovorili:

“Sukladno odredbi članka 18. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine 51/01-145/10), tadašnji županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu angažirao je stručnjaka izvan pravnog područja radi pružanja stručne pomoći Državnom odvjetništvu. Napominjemo da se na angažiranje odnosi odredba Zakona o državnom odvjetništvu i da su takvi poslovi izuzeti iz javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi.

U odnosu na stručnu pomoć na koju se odnosi vaš upit, odgovaramo da je po izvršenom poslu izvršitelju isplaćen iznos 62.500,00 kuna.”

---

Suprug tužiteljice optužene za odavanje tajni Piruški Canjugi poznat iz afere Janaf

Mirela Alerić Puklin jedna je od troje tužitelja koji su izravno radili na optužnici protiv Ivice Todorića, ali je oko nje izbio skandal kad je u kontekstu afere Janaf njezin suprug Goran Puklin osumnjičen da je za bivšeg šefa JANAF-a Dragana Kovačevića čuvao milijunske svote. Iako je obrana tvrdila da je riječ o novcu Gorana Puklina stečenom prodajom naslijeđene imovine te da se to sve može dokazati, Mirela Alerić Puklin dala je nakon toga otkaz u DORH-u.

FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL