Objavljeno u Nacionalu br. 474, 2004-12-14

Nezadovoljni poduzetničkom klimom poreznom politikom, desetak stranih kompanija u Hrvatskoj odlučilo je osnovati Vijeće za strana ulaganja (FIC) kojem će na čelu biti glavni direktor pivovare Carlsberg

Nacional ekskluzivno doznaje da je u tijeku stvaranje organizacije stranih investitora u Hrvatskoj. Cilj te organizacije pod nazivom Vijeće za strana ulaganja, odnosno Foreign Investment Council, poboljšanje je gospodarske klime u Hrvatskoj, jačanje konkurentnosti i gospodarskog rejtinga Hrvatske čime bi se privukli novi strani investitori. Vijeću bi s vremenom trebali pristupiti članovi najvećih stranih tvrtki u Hrvatskoj, a predsjednik Vijeća za strana ulaganja trebao bi, prema informacijama koje je dobio Nacional, postati Jorn Pedersen, direktor društva pivovare Carlsberg Croatia. U razgovoru s njim Nacional je dobio potvrdu tih informacija, a Pedersen je dodatno pojasnio ideju, svrhu i način rada te organizacije.

“Svrha Vijeća ponajprije je stvaranje što povoljnije poduzetničke klime u Hrvatskoj. S tim ciljem Vijeće će funkcionirati kao savjetodavno tijelo u odnosu prema Vladi”, govori Pedersen, naglašavajući da je svakoj Vladi potrebna povratna informacija iz poslovnog svijeta na temelju koje će procjenjivati svoje poteze. “Važno je da Vlada zna kako stvari vani funkcioniraju, da zna kakva je reakcija poslovnog svijeta na donesene gospodarske, fiskalne ili porezne odluke. Mi ćemo im konstantno davati tu povratnu informaciju.” Iako nije želio prije formiranja Vijeća imenovati kompanije koje će u njemu sudjelovati, Pedersen je rekao da će u njega biti uključene mnoge strane tvrtke koje posluju u Hrvatskoj te da će Vijeće pokrivati sve grane industrije, odnosno kompletan sektor gospodarstva, od farmaceutske i kemijske industrije do savjetničkih tvrtki. “U Hrvatskoj postoji već mnogo stranih tvrtki od kojih je njih desetak odlučilo osnovati Vijeće za strana ulaganja. Postupak formiranja Vijeća privodimo kraju te očekujemo da će profunkcionirati ako ne do kraja ove godine onda u siječnju sljedeće godine. Do tada ne bih želio s imenima tvrtki izlaziti u javnost, nemam njihovo dopuštenje za to. Pokrivat ćemo sve poslovne grane, kao što uostalom takva Vijeća rade u drugim zemljama regije”, govori Pedersen.

Na upit o tome kako će Vijeće konkretno funkcionirati, Pedersen govori: “Vijeće će Vladi i Vladinim institucijama ukazivati na konkretna pitanja i probleme, davati prijedloge kako bi se stanje popravilo te će se periodično sastajati s Vladom, sve zbog poboljšanja gospodarske klime i privlačenja novih stranih ulagača. Ukazivat ćemo na konkretne probleme koji u datom trenutku koče određenu granu gospodarstva ili predstavljaju prepreku daljnjem ulaganju.”

Jorn Pedersen na pitanje na što bi Vijeće, da već funkcionira, upozorilo Vladu, odgovara: “Ponajprije, problem je sporost u poslovanju. Zašto treba proći toliko vremena da Vlada nešto plati, zašto sudski postupci traju toliko dugo, ili zašto treba toliko čekati na nekakav odgovor od Vladine institucije? Ja sam sretan što sam u Hrvatskoj i zato želim promovirati Hrvatsku kao cilj stranim ulagačima. Želim pomoći u procesu da Hrvatska bude što povoljnija stranim ulagačima u usporedbi s ostalim zemljama. Predstavljam stranog ulagača i znam da je moja matična tvrtka odlučila ulagati ovdje, ali i da je odlučila ulagati i u druge zemlje. Ako imate novu tvrtku koja će ulagati samo u jednu državu, oni imaju izbor od nekoliko zemalja i ulagat će u onu u kojoj su uvjeti najbolji. Želim da Hrvatska bude taj izbor zato što smatram da Hrvatska ima jedinstvene prednosti u odnosu na zemlje regije. Tako razmišljaju strani ulagači u Hrvatskoj udruženi u Vijeće. Uglavnom, želimo napraviti to da bude lakše poslovati u Hrvatskoj, jednostavnije, u smislu funkcioniranja kompanija i Vlade. Treba pomoći Vladi da ubrza stvari, a dok se to ne poboljša strane će tvrtke birati druge zemlje za ulaganja.” Pedersen također naglašava da, iako u samom nazivu Vijeća stoji kako se bavi ponajviše stranim ulaganjima, Vijeće neće predstavljati konkurenciju domaćim tvrtkama. “Nećemo biti konkurencija domaćim tvrtkama jer imamo zajedničke ciljeve. Generalna je ideja unaprijediti gospodarsku klimu što će evidentno koristiti i hrvatskim tvrtkama. I njima je, kao i nama, u cilju ubrzati poslovanje i birokraciju.”

Da bi strana tvrtka uložila u Hrvatsku mora postojati nešto što će je privući. Pedersen je, kao budući predsjednik Vijeća za strana ulaganja, za Nacional objasnio zašto bi neka strana kompanija željela ulagati u Hrvatsku. “Nema mnogo gospodarstava u svijetu koja rastu stopom od pet do šest posto godišnje, a taj je ekonomski rast pokretač mnogih grana industrije. U većini zapadnoeuropskih zemalja gospodarski je rast mnogo manji od hrvatskog, a to znači da će ljudi, barem na duge staze, imati više novca i veću kupovnu moć. To je glavni razlog zašto je ova regija vrlo zanimljiva za strana ulaganja. Hrvatska dodatno ima svojih prednosti. Najvažnija od njih svakako je turizam, po kojem se Hrvatska ističe i koji je hrvatska posebnost u ovoj regiji. Uz to, prednost je Hrvatske i rastuća ekonomija, kao i razvoj same države koji je u usporedbi s ostalim regionalnim državama privlačan stranim ulagačima.”

Pedersen će kao predsjednik Vijeća za strana ulaganja često biti u kontaktima s Vladom. S druge strane, kao glavni direktor pivovare Carlsberg Croatia ne može biti zadovoljan odlukama Hrvatske vlade u ovoj godini, iako naglašava da je suradnja vrlo dobra. Naime, porez na pivo u Hrvatskoj najviši je od svih zemalja regije, a ljetos je donesen i zakon kojim je dopuštena granica alkohola u krvi vozača smanjena sa 0,5 na 0 promila. Pedersen je za Nacional komentirao: “Razlog zašto je grupacija Carlsberg ušla u Hrvatsku je taj što je gospodarski rast u Hrvatskoj povoljan, što ukazuje na to da će porasti i potrošnja piva. Također, u trenutku kada je Carlsberg ušao u Hrvatsku porez nije bio toliko visok i nije bilo zakona o nula promila. U pivskoj industriji porezi su toliko visoki da se tržište smanjuje. To je zaista velik problem i nešto se treba napraviti da se to što prije promijeni jer će tvrtke propasti, pivovare će propasti, povezane grane kao što su kafići i restorani će propasti, zapravo već propadaju. To je znak da nešto ne valja, moramo to promijeniti što prije. Kad je riječ o takozvanom ‘nula-nula’ zakonu, to je također jedna od stvari kojom mi kao pivska industrija nismo zadovoljni. Mislim da bismo trebali u Hrvatskoj imati bolje policijske kontrole razine alkohola u krvi, jer se, naravno, i sam slažem da čovjek ne smije voziti nakon što je popio pet ili deset piva. Isto tako smatram da je velika većina ljudi dovoljno svjesna koliko može popiti prije vožnje, odnosno da su dovoljno razumni. Mislim da je ograničenje od 0 promila pretjerano i da bi trebalo dopustiti količinu od jednog ili dva piva i pojačati policijske kontrole.” Pedersen je ironično dodao i da se jednako tako mogu zabraniti i svi automobili pa nesreća uopće neće biti.

Kao izravna posljedica visokih poreza i zakona o promilima, tržište piva ove je godine smanjeno četiri do pet posto u odnosu na 2003. Ta se brojka odnosi na ukupno smanjenje u pivskoj industriji, dok su podaci za pojedine tvrtke, pogotovo lokalne pivovare, mnogo gori, čak i do 20 posto. Iako je stanje loše, pivovara Carlsberg Croatia narasla je 15 posto. Tim se rastom ukupan udio Carlsberga na hrvatskom tržištu povećao sa 10 na 12 posto. No, Pedersen nije osobito zadovoljan tim rezultatima. “Iako je Carlsberg Croatia narastao za 15 posto u odnosu na prošlu godinu, nismo zadovoljni. Smatramo da smo mogli mnogo više napredovati da nije bilo ukupnog pada tržišta od tih četiri do pet posto. S obzirom na ukupan gospodarski rast Hrvatske, bilo je za očekivati da će i industrija piva narasti za otprilike pet do šest posto, no zbog poreza i zakona o nula promila ona je pala. Teško je reći koliko je kriv zakon o nula promila i koliko su povećani porezi krivi za to smanjenje, no te dvije odredbe zajedno su smanjile tržište piva.” Usprkos činjenici da je porez na pivo danas takav kakav jest i da je zakon o promilima i dalje na snazi, Pedersen u sljedećoj godini očekuje poboljšanje. “Očekujem da tržište piva ostane na ovogodišnjoj razini, ne očekujemo rast, ali ni daljnji pad. Planiramo rasti u razmjerima posljednje dvije godine, dakle od 12 do 15 posto. Iako ne očekujem da će tržište rasti, očekujem da će pivovara Carlsberg Croatia porasti. Očekujemo i da će naš tržišni udio porasti sa 12 na 15 posto, što znači da će nam sljedeća godina biti vrlo zanimljiva i da će borba za tržišni udio biti intenzivna.”

Iako je Nacional mnogim stranim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj poslao upit o tome namjeravaju li sudjelovati u Vijeću za strana ulaganja, u redakciju je stigao samo jedan djelomično pozitivan odgovor. Iz kompanije Heineken, koja je vlasnik Karlovačke pivovare, za Nacional su rekli da su zainteresirani za sudjelovanje u Vijeću, no da su trenutačno još u fazi pregovora.

Vijeće za strana ulaganja u Srbiji i Crnoj Gori postoji od srpnja 2002. Formiralo ga je 13 stranih kompanija s ciljem stvaranja boljih uvjeta za privlačenje stranih investicija. Neke od tvrtki koje danas sudjeluju u Vijeću u SCG su Coca-Cola, HVB Bank, DHL, Hypo Alpe Adria Bank, Ericsson, OMV, Mercedes-Benz, Pepsi, Raiffeisen Bank, Siemens te Waz Gruppe. Kako je Nacional doznao iz svojih izvora, u Vijeće za strana ulaganja Srbije i Crne Gore uskoro bi se trebao priključiti i hrvatski Agrokor.