‘Usvoje osobno ime mogu kazati da mi ne pada na pamet podržati HDZ u bilo kojem obliku, osim u zajedničkoj širokoj reformskoj vladi, i to bez Karamarka. Ali naravno da neću istupati u javnosti i stvarati tenzije, najvažnije nam je da Most ostane cjelovit.” To je za Nacional u ponedjeljak prijepodne izjavio član Nacionalnog vijeća Mosta, koje je tijekom vikenda zabranilo pravo glasa Ireni Petrijevčanin Vuksanović, Gordani Rusak i Stipi Petrini, jer nisu htjeli potpisati za njihov Klub zastupnika. Radi se o izvoru naročito bliskom Boži Petrovu, koji je za Nacional otkrio još jedan detalj iz po mnogima spornog susreta između Kolinde Grabar Kitarović i Bože Petrova, koji su nakon konzultacija u Uredu predsjednice na zahtjev predsjednice kratko ostali nasamo razgovarati. Taj izvor tvrdi da je unatoč javno iznesenim ocjenama, taj njihov razgovor u jednom dijelu i sam Petrov doživio kao oblik pritiska, jer ga je Kolinda Grabar Kitarović pokušala nagovoriti da požuri s donošenjem odluke koga će podržati za mandatara Vlade, opravdavajući svoj apel tvrdnjom da je u Hrvatskoj zbog aktualnog stanja u komu se Vlada još nije formirala, ugrožena nacionalna sigurnost.

“Petrov nam je svima ispričao o čemu je razgovarao s Kolindom Grabar Kitarović. Tvrdio je da nije bilo ničeg dramatičnog osim pozivanja predsjednice da se vlast što prije formira jer je, navodno, ugrožena nacionalna sigurnost.

POTOM JE STIPE PETRINA IZVEO SVOJ SHOW koji smo, ruku na srce, mogli i očekivati: i prije nego što je istupio u javnost oko sastanka nasamo Kolinde Grabar Kitarović i Bože Petrova, sam Petrov svima nam je kazao što se dogodilo i prepričao sadržaj tog sastanka”, izjavio je za Nacional visoki izvor iz Mosta.

Ako su te tvrdnje točne, one pokazuju da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović doista napravila pritisak na čelnika Mosta Božu Petrova, iako mu nije nominalno sugerirala kojoj koaliciji bi se trebao prikloniti. Jednako tako, tvrdnje istaknutog člana Mosta pokazuju da je njihova platforma u procesu osipanja koje bi moglo postati vidljivo kod prve situacije u kojoj će se Most morati izjasniti koju će koaliciju podržati prilikom sastavljanja Vlade.

U međuvremenu, taj isti izvor tvrdi da je pregovaračka igra Mosta s HDZ-ovom i SDP-ovom koalicijom oko formiranja nove vlade, u stvari igra živaca u kojoj je cilj pokušati srušiti i Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića, odnosno, demokratizirati odnose u dvjema velikim strankama. Spomenuti visoko pozicionirani član Mosta, opisao je novu vrstu pritisaka na članove Mosta koji su se događali proteklih tjedana, potpuno suprotnih onima koji su predstavljeni u javnosti.

“Velik broj članova, pa čak i dužnosnika HDZ-a, otvoreno mi je savjetovao da podržimo suprotnu stranu kako bi oni dobili priliku konačno ukloniti Karamarka. I obrnuto, bilo je i SDP-ovaca koji smatraju da bi stranci koristilo provjetravanje, a to se može dogoditi jedino ako ne osvoje vlast”, objašnjava taj mostovac.

“Da, radi se o igri živaca u kojoj će pobjedu odnijeti onaj koji eventualno prvi popusti. Mi ćemo do krajnjih granica inzistirati na našoj ideji reformske vlade, koliko god ona i dalje zvučala nerealno: neka premijer bude stručna i nestranačka osoba, a ministri ljudi bliski strankama. Neka se odrade jedna ili dvije godine za najznačajnije promjene, a onda neka se SDP i HDZ vrate svojoj uobičajenoj politici, po mogućnosti s novim vodstvima”, kaže izvor Nacionala.

• ‘NEĆU PODRŽATI HDZ osim u zajedničkoj širokoj reformskoj vladi i to bez Karamarka’, izjavio je za Nacional suradnik Petrova netom prije pojave tvrdnji da je postignut konačan dogovor HDZ-a i Mosta

U TOM SU SE KONTEKSTU KONCEM PROTEKLOG TJEDNA počele plasirati tvrdnje da su se čelnici Mosta i HDZ-a dogovorili oko toga da se za premijersku funkciju predloži Sandru Švaljek, a u nekim kombinacijama i Mladena Vedriša, te da se postigao dogovor da se za predsjednika Sabora predloži Miroslava Tuđmana. Međutim, visoki izvor iz HDZ-a to je u nedjelju navečer u razgovoru za Nacional demantirao. Nove su se tvrdnje o konačnom dogovoru Mosta i HDZ-a pojavile u ponedjeljak popodne. Prema tada plasiranoj verziji, Mostu iHDZ-u pridružio se Milan Bandić sa svoja dva zastupnička mjesta, kao i zastupnici HDSSB-a. Prema toj računici, zajedno s odmetnutim predstavnicima manjina, mogla bi se formirati nova vlada u kojoj bi Petrov bio premijer, a Karamarko potpredsjednik Vlade. Međutim, visoki izvor iz Mosta u ponedjeljak navečer za Nacional je izjavio da su to također spinovi. Da konačnog dogovora izgleda još uvijek nema, sugeriraju i tvrdnje visokog izvora iz SDP-a, koji je za Nacional izjavio: “Mislim da bi Petrov i Most morali imati svog čovjeka na čelu Sabora. Ako se to ne dogodi, ispali bi čisti amateri. Oni se oko toga ni s kime ne trebaju usuglašavati. Dovoljno je da Petrov pola sata prije saborske sjednice dođe do Milanovića i Karamarka i kaže im da će Most predložiti svog kandidata za predsjednika Sabora. Volio bih vidjeti tko tog kandidata neće podržati. Onaj koji ga ne podrži, izložit će se opasnosti da političke suparnike gurne u zagrljaj Mostu i tako si oteža nastavak pregovora oko sastavljanja Vlade. Ako zastupnici obiju koalicija podrže kandidata Mosta, bit će to njihova prva velika pobjeda nakon izbora. Nakon toga mogli bi javno reći da se ipak može dogoditi da se velike koalicije, zahvaljujući Mostu, mogu dogovoriti oko zajedničkih odluka o bitnim stvarima.”

DA SU OBJE STRANE vjerojatno podjednako daleko od dogovora s Mostom, sugeriraju i teze koje se plasiraju iz izvora bliskih HDZ-u, a prema kojima visoki dužnosnici SDP-a ucjenjuju Dragu Prgometa. Oni sumnjaju da se to radi putem kaznenih prijava koje u središte nekih afera guraju njegova brata Miju Prgometa.

Nacionalu je od anonimnog izvora dostavljena kaznena prijava koju je još u svibnju prošle godine protiv čelnih ljudi Hrvatskih šuma podnijela tvrtka Agroturizam Čemernica zbog sumnji u neregularnost natječaja za najam 136 apartmana na 20 lokacija, od Istre do Mljeta. S tom prijavom povezuje se i brat Drage Prgometa, Mijo Prgomet koji je član Nadzornog odbora Hrvatskih šuma.

U HDZ-u sumnjaju da je to samo jedna u nizu kaznenih prijava kojima se želi utjecati na dogovore oko sastavljanja nove vlade, a iza čega stoje Zoran Milanović i SDP. Izvori bliski SDP-u tvrde da upravo taj primjer pokazuje kako funkcionira podmetanje iz kuhinje HDZ-a te da taj slučaj eventualno može potkrijepiti tvrdnje da je Ivan Pavelić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, bio spreman pomoći širokom krugu ljudi i izvan SDP-a – i to je ni po čemu nezakonito.

• ‘VELIK BROJ LJUDI iz HDZ-a savjetuje nas da podržimo SDP, kako bi uklonili Karamarka iz stranke, ali i obrnuto, bilo je SDP-ovaca koji misle da promjene u stranci mogu doći samo ako ne osvoje vlast’

U ratu s kaznenim prijavama nastoji se diskreditirati i Božu Petrova. Nacionalu je omogućen uvid u sadržaj kaznenih prijava koje su protiv Petrova podnesene u Zagrebu uoči parlamentarnih izbora, ali koje se i sada, nakon izbora, nastoje distribuirati, kako bi se ukazalo na navodno naličje Petrovovih aktivnosti u Metkoviću. U njima se Petrova sumnjiči za brojne malverzacije, što je u funkciji relativiziranja njegovih sposobnosti.

VISOKI IZVOR IZ MOSTA TVRDI da je dugotrajno i pomalo zamorno inzistiranje Mosta na pregovorima oko konkretnih reformi imalo cilj istjerati dvojicu lidera velikih stranaka na čistac i smanjiti im manevarski prostor, jer nakon pristanka na programska načela, prema njihovu uvjerenju, postaje evidentno da je za formiranje vlasti glavna prepreka ostao isključivo njihov ego. U tome se zasad uspjelo jer su obje koalicije dale jasne pristanke za sve reforme predložene od Mosta. Sve navedeno pokazuje da Most unatoč svim pritiscima s kojima se susreće te unatoč sve vidljivijem osipanju, zasad i dalje unosi nemir u obje velike koalicije.

Prijave protiv Petrova podnesene su Uskoku u Zagrebu još uoči izbora, a sada se opet koriste

Kaznena prijava protiv Bože Petrova predana je krajem rujna Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagrebu. Prijavu koja se odnosi na nekoliko slučajeva potencijalnog oštećivanja gradskog proračuna Metkovića predala je osoba iz tog grada koja smatra da će se u Zagrebu ti slučajevi brže riješiti. Prvi slučaj odnosi se na sklapanje nagodbe između Grada Metkovića i Mire Vrnoge i drugih prema kojoj je Grad dužan Vrnogi vratiti 300 tisuća kuna na ime ranije uplaćene komunalne naknade za korištenje javne prometne površine, na katastarskoj čestici broj 785/1 za razdoblje od 2008. do 2012. Oko te čestice koja se nalazi u Sportskoj ulici u Metkoviću vodi se spor, iako je još 1989. eksproprirana u korist stambene zgrade i ulice, no u katastru se kao vlasnik još uvijek vodi Vrnoga. U prijavi se navodi da je riječ o mogućoj zlouporabi radi stjecanja materijalne koristi stranačkim istomišljenicima Bože Petrova koji su na nezavisnoj listi udruge Most. Također se navodi da od 17 članova Gradskog vijeća Grada Metkovića, njih devet dolazi s nezavisne liste udruge Most i da postoji sumnja da je Petrov utjecao na njihovu odluku o sklapanju nagodbe.

Udrugom slučaju Grad Metković skopio je nagodbu s Nikom Ivankovićem koji je kao zaštićeni najmoprimac koristio stan u zgradi u Ulici Stjepana Radića 104 kojom je gospodario Grad. Riječ je staroj i derutnoj zgradi koja je sagrađena još u vrijeme Austro-Ugarske, a Ivanković je prema ugovoru imao pravo stanovati u toj zgradi i o svom trošku je održavati. No kad je u proljeće 2015. Ministarstvo financija odlučilo na zemljištu na kojem se nalazi ta zgrada izgraditi granični prijelaz s Bosnom i Hercegovinom, Grad Metković sklopio je s Ivankovićem nagodbu prema kojoj mu je dužan isplatiti 208 tisuća kuna na temelju ulaganja i uređenja zgrade. Od tog iznosa bit će oduzet iznos koji Ivanković godinama nije plaćao za najam. Osoba koja je podnijela kaznenu prijavu smatra da je elaborat vještaka koji je priložen nagodbi lažan, a da Ivanković nije imao novca ni za plaćanje zaštićene najamnine, a kamoli za ulaganje u zgradu te da je prema fotografijama koje je priložio vidljivo da ne samo da u zgradu nije ulagao, nego i da je s njezina pročelja čak skinuo stolariju i vrata.

Treći slučaj odnosi se na sumnju u pogodavanje Grada Metkovića tvrtki MGA u iznosu 326 tisuća kuna (bez PDV-a) i to na ime izgradnje prilazne ceste zgradi koja je u vlasništvu tvrtke MGA. Vlasnik tvrtke je Željko Glavinić.

Četvrti slučaj odnosi se na natječaj u vezi davanja na korištenje poljoprivrednog zemljišta na području Grada Metkovića koje je u vlasništvu Republike Hrvatske. Grad je imenovao dva člana, a Ministarstvo poljoprivrede tri člana za komisiju koja je trebala provoditi natječaj, odnosno bodovati prijavljene kandidate i izaći na teren radi utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja, odnosno provjere je li na zemlji nešto zasađeno. U Agenciji za poljoprivredno zemljište radila je u to vrijeme kao načelnica Odjela Marlena Ostojić koja je kasnije zaposlena kao voditeljica Odsjeka za komunalne poslove, prostorno planiranje, gospodarstvo i fondove EU-a u Gradu Metkoviću.

Jedan od članova komisije bio je i Ante Mijić, vijećnik nezavisne liste Most koji je na natječaju dobio znatne poljoprivredne površine, a u prijavi se navodi da su najveći dio ukupnog zemljišta na natječaju dobili članovi Mosta, između ostalog i Andrija Brečić koji je bio i na gradskoj i na županijskoj listi Mosta, te Nikola Vrnoga, sin Mire Vrnoge s kojim je Grad sklopio spomenutu nagodbu koja je također predmet kaznene prijave.

Podnositelj prijave navodi između ostalog da jedan hektar zemljišta u dolini Neretve vrijedi 100 tisuća eura, a da je gradonačelnik Petrov kreirao natječaj na način da ga je dodjeljivao stranačkim kolegama.

Osim ovih prijava koje su podnesene u Zagrebu, protiv Petrova podneseno je još nekoliko prijava u Metkoviću vezanih uz zapošljavanja na lokalnoj razini te jedna koju je podnijela splitska tvrtka Innecto zbog nemogućnosti naplate svojih potraživanja od Grada Metkovića za izvršene radove. Petrov je tada komentirao da će protiv osoba koje podnose kaznene prijave bez osnova tražiti odgovornost.

HDZ i SDP međusobno se sumnjiče za ucjenu Prgometa aferom njegova brata

O aferi u koju se sada uvlači SDP i Dragu Prgometa već se pisalo u hrvatskim medijima i to ubrzo nakon što su, početkom veljače prošle godine, Hrvatske šume raspisale natječaj za davanje u zakup ugostiteljskih objekata za odmor u njihovu vlasništvu. Hrvatske šume su sredinom travnja 2014. potpisale 15-godišnji ugovor s najpovoljnijim ponuđačem, tvrtkom Krula zagrebačkog poduzetnika Krune Tkalčevića. U Hrvatskim šumama tada su tvrdili da je sve legalno i ne postoje razlozi da tvrtka Krula ne dobije navedeni posao. Međutim, uvidom u sudski registar jasno je da je Krula osnovana nepunih mjesec dana prije raspisivanja natječaja, a posebno je zanimljivo što je vlasnik tvrtke Kruno Tkalčević prvi susjed člana Nadzornog odbora HŠ-a Mije Prgometa. Tkalčević je adresu tvrtke prijavio na Maršanići 10, dok brat Drage Prgometa živi na adresi Maršanići 12. Prema ugovoru s Hrvatskim šumama, za ukupno 575 kreveta u apartmanima, lugarnici i pansionima u Buzetu, Dugoj Uvali, Nerezinama, Kozaricama, Sv. Filipu i Jakovu, Njivicama, Selcu… Tkalčević bi mjesečno trebao plaćati 137.600 kuna, osam kuna dnevno po krevetu ili 1,64 mil. kn godišnje. Na teret Hrvatskih šuma, pak, padaju investicijsko održavanje i amortizacija, a pobije li netko od ostalih desetero sudionika natječaja izbor Krule na sudu, po odredbama u ugovoru Hrvatske šume moraju Tkalčeviću isplatiti i 50.000 eura odštete. Kaznenu prijavu koju je na uvid dobio Nacional, podnijela je tvrtka Agroturizam Čemernica koja je na natječaju ponudila 1,98 mil. kuna godišnje, oko 300 tisuća kuna više od tvrtke Krula, što bi značilo da bi u razdoblju od 15 godina Hrvatske šume ostale bez 4,5 milijuna kuna. Tvrtka Agroturizam Čemernica odbijena je zbog nepostojećeg poreznog duga od 5700 kuna, a direktor tvrtke Branko Dobiš, koji je čitav slučaj predao i USKOK-u, tvrdio je da ga je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić na sastanku kojem je nazočio i Mijo Prgomet tražio da odustane od natječaja. Da poznaje Miju Prgometa, potvrdio je i vlasnik tvrtke Krula Kruno Tkalčević, ali je demantirao da ima ikakve veze s namještanjem natječaja u svoju korist.

Protiv tog natječaja bio je i Željko Kalauz, predsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva, koji je tvrdio da se sindikat očitovao Upravi Hrvatskih šuma i da je tražio da se obustavi natječaj. Sindikalisti su se pozvali na obećanje predsjednika uprave Ivana Pavelića da ta državna tvrtka u najam neće davati išta što ostvaruje i kunu dobiti. No 136 apartmana koji su stavljeni na javni natječaj, u godini prije ostvarilo je prihod od tri milijuna kuna, dok su rashodi bili oko 2,7 milijuna kuna, a to znači da je Pavelić u najam dao apartmane koji su ostvarili dobit od 300 tisuća kuna. Kada se tome doda da su Šume i dalje obveznici održavanja i amortizacije apartmana, što godišnje stoji milijun kuna, ispada da će im davanje apartmana u zakup donijeti tek 300.000 kuna više godišnje, što bi i same nadoknadile dizanjem cijene za 10 kuna po krevetu. Unatoč tim optužbama i podignutoj kaznenoj prijavi, iz Hrvatskih šuma cijelo vrijeme tvrde da u natječaju nema ništa sporno i da je neozbiljno povezivati Miju Prgometa s tvrtkom Krula i njenim vlasnikom Krunom Tkalčevićem.