Nacional je dobio na uvid interne dokumente i e-mail prepisku Ine koja otkriva nepoznati krak megaplinske afere i pokazuje zašto bi krug osoba osumnjičenih za ogromnu pljačku plina tešku više od milijardu kuna, koja je izbila kad su 27. kolovoza prošle godine uhićeni tadašnji Inin direktor sektora trgovine plinom Damir Škugor, njegov otac Dane na čiji je račun u banci sjelo oko 500 milijuna kuna, kao i Škugorovi poslovni partneri, trebalo proširiti i na mađarske rukovodioce u Ini.

Ti dokumenti vrlo jasno ilustriraju zašto je, vrlo brzo nakon uhićenja Škugora, kompletna mađarska Uprava Ine, na čelu s tadašnjim predsjednikom Uprave Ine Sándorom Fasimonom, bez pogovora pristala dati ostavke te zašto je među prvim svojim ljudima koje je MOL počistio bio direktor Komercijalnih poslova i optimizacije u Ini, Mađar György Patkó. Interni dokumenti Ine pokazuju da sve važne ponude i ugovore Damir Škugor kao četvrta razina upravljanja u Ini nije potpisivao sam, već je ispred njega najprije ugovore potpisivao njegov nadređeni – a to je bio upravo György Patkó, koji je bio treća razina upravljanja.

Drugim riječima, DORH je iz nepoznatih razloga potpuno amnestirao od kaznene odgovornosti kompletni mađarski upravljački ešalon u Ini, iako je lukrativna korupcijska hobotnica u plinskom biznisu razvijena uz njihovo znanje i sudjelovanje u tom procesu.

Glavni akter velike plinske afere Damir Škugor, bivši direktor Sektora trgovine plinom u Ini, nije samostalno potpisivao velike ugovore, već je potpisnik uz njega bio i njemu nadređeni Mađar György Patkó . FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Patkó je bio spona između glavnog protagonista plinske afere Damira Škugora i predsjednika Uprave Ine Sándora Fasimona i ključna osoba koja bi aferu s pljačkom plina iz Ine, tešku najmanje milijardu kuna, mogla povezati s vrhom MOL-a. I to zahvaljujući kontroverznom upravljačkom modelu koji su u Ini nametnuli Mađari nakon što je predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi, kako proizlazi iz pravomoćne sudske presude, podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera. Naime, sustav upravljanja koji je MOL postavio s ciljem da zaobiđe hrvatske članove Uprave, funkcionira tako da su direktori treće razine, a jedan od njih je bio i Patkó, izravno podređeni mađarskom predsjedniku Uprave. Tako je Patkó, koji je po hijerarhiji bio treća razina odlučivanja, s jedne strane bio izravno nadređen Škugoru koji je bio četvrta razina odlučivanja, ali i izravno podređen tadašnjem predsjedniku Uprave Ine Sándoru Fasimonu.

No ovaj bi slučaj mogao biti izrazito neugodan i za HDZ. Više izvora iz HDZ-a tvrdilo je za Nacional da Škugor nije bio tek neki nepoznati član lokalnog ogranka stranke, nego da je blizak Niki i Martini Dalić, da je preko glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića povezan s premijerom Andrejem Plenkovićem te da je čak imao podršku Plenkovića da preuzme HEP.

Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora bliskih HDZ-u, Škugora je Plenkoviću uvelike približio Josip Jelić, donedavni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za Zagreb u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Međutim, sadržaj mobitela bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića otkrio je da je Jelić operirao kao osoba puno širih ovlasti, da je gotovo svakodnevno bio u kontaktu s Plenkovićem te da je preko njega Jakupčić tražio razna dopuštenja za pojedine poslovne poteze – od zapošljavanja pripravnika za lovstvo do nabave softvera. Indikativno je i da je Jelić sklonjen iz zone značajnog utjecaja unutar HDZ-a upravo nakon izbijanja plinske afere. Dijelom i zato što je njegov brat posudio novac od Škugora. Ali po navodima Nacionalovih izvora iz HDZ-a, dijelom i zato što je Jelić inicijalno najzaslužniji što se Škugora uopće uvelo u krug kandidata za šefa HEP-a. Sada se počinje nazirati da bi taj koloplet odnosa mogao ponuditi odgovor i zašto je mađarski upravljački ešalon zagonetno amnestiran od kaznene odgovornosti u toj ogromnoj pljački.

I u prvom e-mailu Krešimira Ujevića i u drugom Stjepana lLeke navodi se da su za potpis ponuda i ugovora ovlašteni György Patkó i Damir Škugor. FOTO: Nacional

Dokumenti u posjedu Nacionala otkrivaju da Damir Škugor, glavni protagonist velike plinske afere koja je izbila krajem kolovoza prošle godine, nije sam potpisivao ponude i ugovore, već je uz njega svoj potpis stavljao i njegov nadređeni direktor, Mađar György Patkó. Patkó je bio direktor Komercijalnih poslova i optimizacije u Ini kojeg je vrh MOL-a u tišini smijenio i sklonio u Mađarsku svega tri dana nakon uhićenja Damira Škugora.

Nisu sklonili samo njega, već i Hrvata Stjepana Leku, koji je do tada bio na mjestu rukovoditelja Prodaje plina i energije. No za razliku od Patká, Leko je završio u istražnom zatvoru i to dva tjedna nakon uhićenja Damira Škugora i ekipe njegovih pomagača. Vrh MOL-a ekspresno je smijenio njih dvojicu, Patká i Leku, očito smatrajući da za to postoje razlozi.

Nacional je dobio uvid u natječajnu dokumentaciju koju je Ina predala HEP-u za posao nabave plina za šestomjesečno razdoblje od listopada 2021. do travnja 2022., a u toj se dokumentaciji nalaze i ponude koje su zajedno potpisali György Patkó i Damir Škugor, kao i e-mail prepiska u kojoj se decidirano navodi da su njih dvojica nadležna za potpis ponuda i ugovora, to jest da se njih za to ovlašćuje.

“Sukladno natječajnoj dokumentaciji u privitku dostavljamo ponudbene obrasce za LOT 1 i LOT 2 te punomoći kojima se ovlašćuju gospodin Patko i gospodin Škugor za potpisivanje ponuda/ugovora”, stoji u e-mailu upućenom HEP-u iz Ine 14. lipnja 2021. E-mail je potpisao Stjepan Leko jer je on tada bio rukovoditelj Prodaje plina i energije u Ini.

György Patkó (lijevo) bio je smijenjen s pozicije direktora Komercijalnih poslova i optimizacije u Ini odmah nakon uhićenja Damira Škugora i brzinski sklonjen u Mađarsku, a dokumenti pokazuju zašto je on morao biti ‘počišćen’ i zašto je cijela mađarska uprava na čelu sa Sándorom Fasimonom pristala odstupiti. FOTO: Screenshot/Youtube Ina Podcast, Davor Puklavec/PIXSELL

Uz taj mail priloženi su i Inini ponudbeni obrasci LOT 1 i LOT 2.

U tim se obrascima navode općeniti podaci o ponuditelju uključujući naziv, sjedište i OIB tvrtke, kontakt osobe, telefon i adresa e-pošte, kao i podaci o naručitelju, to jest HEP-u. Naveden je predmet nabave “plin za razdoblje 1. 10. 2021.- 1. 4. 2022.”, mjesto isporuke, kao jedinična cijena od 37,07 eura/MWh na LOT-u 1 i 31,14 eura/MWh na LOT-u 2. Pri dnu dokumenta navedeni su mjesto i datum, a potom u donjem desnom uglu stoji “za ponuditelja György Patkó, Damir Škugor”, s tim da se Patkó nalazi iznad Škugora, to jest naveden je kao prvi potpisnik. I Patkó i Škugor potpisali su dokument.

Iako je riječ o ponudi koja se odnosi na HEP, drugu državnu tvrtku, ovi dokumenti precizno ilustriraju hijerarhiju odlučivanja i postupanja u Ini, gdje je MOL poduzeo sve potrebne korake da se bez njih nikakvi potezi ne mogu vući. Pa tako ni dozvoliti da četvrta razina upravljanja bez njih potpisuje bilo kakve ponude, kao ni ugovore.

Odmah nakon izbijanja plinske afere i Nacionalovi izvori bliski Upravi Ine također su tvrdili da se nijedan putni nalog, a kamoli neka ozbiljnija poslovna odluka u Ini, ne može donijeti bez suglasnosti MOL-a.

Nacional je dobio uvid u e-mail prepisku i natječajnu dokumentaciju koju je u lipnju 2021. Ina predala HEP-u za nabavu plina za razdoblje od 1. listopada 2021. do 1. travnja 2022. godine. Konkretno, iz HEP Trgovine 1. lipnja 2021. u 3:34 Ini (i još nekim tvrtkama) poslan je e-mail s predmetom “Natječajna dokumentacija za nabavu plina za razdoblje 1. 10. 2021. – 1. 4. 2022.” u kojem ih se obavještava:

“Poštovani, obavještavamo Vas da je Hrvatska elektroprivreda d.d. na internetskoj stranici http://nabava.hep.hr/#!/ objavila Natječajnu dokumentaciju za nabavu plina za razdoblje 1. 10. 2021. – 1. 4. 2022.

Ovim Vas putem pozivamo na sudjelovanje u gore navedenom postupku nadmetanja.

U očekivanju Vaše ponude srdačno Vas pozdravlja

Hrvatska elektroprivreda d.d.”

‘Sukladno natječajnoj dokumentaciji u privitku dostavljamo ponudbene obrasce za LOT 1 i LOT 2 te punomoći kojima se ovlašćuju gospodin Patko i gospodin Škugor za potpisivanje ponuda/ugovora’, stoji u e-mailu

Dva tjedna kasnije, to jest 14. lipnja 2021. u 11:48 Stjepan Leko, rukovoditelj Prodaje plina i energije u Ini, poslao je e-mail s predmetom “ponudbeni obrazac” na e-mail adresu HEP Trgovine, a u kopiji e-maila bili su navedeni Damir Škugor i Krešimir Ujević.

U tom e-mailu Leko je napisao: “Sukladno natječajnoj dokumentaciji u privitku dostavljamo ponudbene obrasce za LOT 1 i LOT 2 te punomoći kojima se ovlašćuju gospodin Patko i gospodin Škugor za potpisivanje ponuda/ugovora. U slučaju dodatnih pitanja stojimo vam na raspolaganju. S poštovanjem.”

György Patkó je bio smijenjen s te pozicije odmah nakon uhićenja Damira Škugora, a potom brzinski sklonjen u Mađarsku, a dokumenti u posjedu Nacionala sada jasno ilustriraju i zašto je on morao biti “počišćen”.

Nacional je na okolnosti vezano uz navode da MOL sve kontrolira kad je riječ o prodaji plina upozorio još 15. studenog 2022., a e-mail prepiska u posjedu Nacionala sada to crno na bijelo i pokazuje.

Iako u ovom slučaju nije riječ o inkriminiranom poslu, činjenica je da je Uskok ubrzo nakon uhićenja Škugora pokrenuo izvide o trgovini plinom i u samom HEP-u. Za sada nije poznato jesu li nečem na tragu ili ne, ali ono što je bitno je to da Uskok može izdvojiti i ovu dokumentaciju u prilog dokazivanju da je Patkó morao biti informiran o svim plinskim ugovorima. A ako je Patkó bio informiran, morao je biti informiran i sam vrh MOL-a jer je on odgovarao izravno Fasimonu.

Ponudbeni obrasci LOT 1 i Lot 2 od 14. i 15. lipnja 2021., koje je Ina predala na natječaj za nabavu plina u HEP-u, na kojima se iznad potpisa Damira Škugora nalazi i potpis njemu nadređenog Györgyija Patká. FOTO: Nacional

U nastavku prepiske s HEP-om, istog dana kad su iz Ine e-mailom poslali ponudu, iz HEP Trgovine odgovorili su na njihov e-mail i napisali:

“Poštovani! Uvidom u dostavljene ponude i priloge utvrdili smo da ste ispunili sve kriterije za sudjelovanje u dodatnom krugu nadmetanja.

Stoga Vas pozivamo na sudjelovanje u dodatnom krugu nadmetanja te Vas molimo da dostavite svoje ponude putem elektroničke pošte na adresu [email protected] najkasnije do utorka 15. lipnja 2021. do 11:00 sati (CET).

U dodatnom krugu nadmetanja putem e-pošte u zadanom roku možete dostaviti novu ponudu s istom ili nižom cijenom u odnosu na Vašu prvobitnu ponudu. Isto tako, možete snižavati cijenu pojedinom LOT-a, ali ukupan broj ponuđenih LOT-ova mora ostati isti. Svi ostali uvjeti prvobitne ponude moraju ostati nepromijenjeni…”

Zanimljivo je da u nastavku e-maila iz HEP Trgovine navode da u slučaju prihvaćanja ponude Ina nije dužna dostaviti jamstvo za uredno izvršenje posla.

Sutradan, 15. lipnja 2021. u 10:55, Krešimir Ujević iz Ine šalje HEP-u ponudbeni obrazac i pritom navodi isto ono što je prije njega napisao Leko:

“Sukladno natječajnoj dokumentaciji u privitku dostavljamo ponudbene obrasce za LOT 1 i LOT 2 te punomoći kojima se ovlašćuju gospodin Patko i gospodin Škugor za potpisivanje ponuda/ugovora. U slučaju dodatnih pitanja stojimo vam na raspolaganju.”

Mađari nisu sklonili samo Patká, već i Hrvata Stjepana Leku koji je do tada bio na mjestu rukovoditelja Prodaje plina i energije. No za razliku od Patká, Leko je završio u istražnom zatvoru

Krešimir Ujević u e-mailu se potpisao kao ‘’vodeći stručnjak za prodaju plina’’ u odjelu Komercijalni poslovi i optimizacija.

Priložio je nove dvije ponude, to jest LOT 1 s cijenom od 36,18 eura/MWh i LOT 2 s cijenom od 29,14 eura/MWh.

Na oba dokumenta ponovno su potpisani prvi György Patkó, a potom ispod njega Damir Škugor.

Međutim, već u 15:06 istog dana, 15. lipnja 2021. iz HEP Trgovine dolazi povratni e-mail upućen Krešimiru Ujeviću, Damiru Škugoru i Stjepanu Leki u kojem je navedeno:

“Poštovani,

zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u postupku nabave plina za razdoblje 1. 10. 2021. do 1. 4. 2022.

Obavještavamo Vas da Vaša ponuda nažalost nije prihvaćena.

Lijep pozdrav.”

Kao najboljeg ponuditelja za taj posao HEP je izabrao tvrtku PPD.

Iako György Patkó nije bio na popisu Uskokovih osumnjičenika, Patkó je smijenjen 1. rujna, a nakon njegove smjene objavljeno je da se vratio na poziciju u MOL, gdje je obnašao funkciju direktora Poslovne jedinice goriva.

Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon podnio je ostavku tjedan dana kasnije, 7. rujna, s drugom dvojicom mađarskih članova Uprave i također se vratio na svoju poziciju u MOL.

Odgovornost ljudi iz strukture MOL-a aktualizirala je, možda i nenamjerno, u intervjuu 6. studenoga za Jutarnji list, bivša hrvatska članica Uprave Ine Barbara Dorić, koja je izričito odbacila bilo kakvu vlastitu odgovornost za plinsku aferu, to jest pljačku koju je provodio Škugor, ali je zato istaknula upravo to kako je postavljen sustav upravljanja u Ini.

ONA je pojasnila da niže razine menadžmenta prvo odgovaraju nadležnim razinama menadžmenta u MOL-u, a tek onda svojim direktno nadređenim direktorima u Ini, što predstavlja svojevrstan problem. Drugim riječima, Barbara Dorić jasno je potvrdila da je Damir Škugor, kao nižerangirani direktor, izravno bio podređen MOL-ovim šefovima u Ini, kao i da se nijedna odluka ne može donijeti bez da su je odobrili menadžeri MOL-a.

Taj istup Barbare Dorić znakovit je ako se zna da nitko od hrvatskih članova Uprave Ine ni prije ni nakon izbijanja afere nije želio istupati u javnosti, a ovaj se njezin istup mogao protumačiti i kao određena poruka.

“Ni ja ni prijašnji članovi Uprave nismo imali, niti sada imamo, ovlaštenje i utjecaj na odabir osoba za razinu pozicija u Ini koja se sada pokazala odgovornom za novonastalu situaciju. Članovi Uprave u Ini potvrđuju isključivo drugu razinu menadžmenta, dok se sve ostale razine menadžmenta potvrđuju na razini operativnih direktora u dogovoru s njima nadređenim direktorima u MOL-u i predsjednikom Uprave kojega imenuje MOL. Pritom moram istaknuti da je gospodin Škugor na svoju poziciju postavljen u listopadu 2019., kada su mu i dodijeljene ovlasti koje njegova pozicija nosi sukladno Listi ovlaštenja za donošenje odluka, a ja sam u Upravu Ine imenovana u travnju 2020. Zbog toga razumijem da dosadašnji predsjednik Uprave osjeća moralnu odgovornost, kao što je i izjavio pri davanju ostavke, s obzirom na to da on po svojoj funkciji operativno upravlja Vijećem operativnih direktora, kao i direktorima treće razine odlučivanja koji su direktno pod njim te sudjeluje u njihovu odabiru. On je, za razliku od mojih ovlasti i odgovornosti, mogao operativno utjecati i na odluke koje, sukladno internim aktima, nisu predmet odlučivanja Uprave, nego nižih razina menadžmenta. Zato ne mogu prihvatiti niti osjećati moralnu, a kamoli operativnu odgovornost za nešto što ni u jednom trenutku nije bilo u mom djelokrugu rada niti dio mojih ovlasti i odgovornosti kao članice Uprave”, izjavila je Barbara Dorić u intervjuu.

Bivša članica Uprave Ine Barbara Dorić potvrdila je u intervjuu Jutarnjem listu da niže razine menadžmenta prvo odgovaraju nadležnim razinama menadžmenta u MOL-u, a tek onda nadređenim direktorima u Ini. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Potom je objasnila kako funkcionira Vijeće operativnih direktora i tko tim tijelom zapravo upravlja:

“Što se, pak, tiče sastanaka Vijeća operativnih direktora, na njima ne prisustvuju članovi Uprave Ine. Vijećem operativnih direktora, na kojem sudjeluju i ostali direktori treće razine, upravlja isključivo predsjednik Uprave te se na tom tijelu usuglašavaju i pojedine odluke koje, sukladno internim aktima, nisu predmet odlučivanja Uprave, nego nižih razina odlučivanja.”

Na pitanje postoje li uopće ikakve važnije poslovne odluke u Ini koje su donesene, a da ih ranije na nekoj razini nisu odobrili menadžeri MOL-a, Barbara Dorić vrlo jasno je odgovorila: “Ne postoje. Tako postavljen model upravljanja definiran je 2009. godine i otada se ništa nije promijenilo, uostalom, o tome se puno govorilo i pisalo posljednjih 13 godina.”

Iako nije izgovorila njihova imena, sasvim je jasno da je Barbara Dorić aludirala na Györgya Patká i Sándora Fasimona.