Uoči obilježavanja tristote godišnjice Sinjske alke, dogodio se jedan indikativan incident, novi u niski skandala radikalne desnice, koji je sablaznio neke vodeće ljude Hrvatske radiotelevizije te doveo i do rasprava unutar Viteškog alkarskog društva u Sinju. Taj incident povezan je sa snimanjem dokumentarno igranog filma “Alka”, koji se u koprodukciji HRT-a i Viteškog alkarskog društva počeo snimati koncem travnja. Više izvora Nacionalu je potvrdilo da će se gledateljima, po svemu sudeći, prikazati cenzurirana verzija tog filma te da su iz nesuđene finalne verzije tog filma izbačeni neki njegovi dijelovi samo zato što ideološki nisu odgovarali radikalno desno orijentiranim pripadnicima Viteškog alkarskog društva.

Ovogodišnja proslava Sinjske alke nije specifična samo po tome što se ove godine trči jubilarni tristoti put, već i po tome što se održava na dvadesetu obljetnicu oslobodilačke akcije Oluje. Uoči tih obljetnica već se naveliko zaoštrava ozračje na desno politički orijentiranoj sceni, a ta klima pothranjuje se specijalnim pozadinskim operacijama grupacija bliskih HDZ-u. U tom kontekstu već se naveliko analiziraju pokušaji HDZ-a da na neki način populistički zagospodari proslavom dvadesetogodišnjice Oluje koja će se održati u Kninu te da je raznim provokacijama uzurpira za dodatnu mobilizaciju svog biračkog tijela i posljedičnu afirmaciju svojih stranačkih ciljeva uoči parlamentarnih izbora.

• Uoči 300. Alke iz HRT-ova filma zbog netrpeljivosti desnice izbačen Ognjen Preost, najuspješniji slavodobitnik moderne Hrvatske, a prešućeno je i vrijeđanje Stipe Mesića.

U sličnom, ako ne i posve istovjetnom, društvenom kontekstu treba se sagledavati i desničarska provokacija, zapravo skandalozna diverzija koja je zasad rezultirala nesvakidašnjom cenzurom prigodnog igrano-dokumentarnog filma koji se treba emitirati neposredno uoči tristote Sinjske alke.

IZVORI BLISKI SINJSKIM ALKARIMA, ali i Hrvatskoj televiziji, potvrdili su Nacionalu da se u filmu uopće ne spominju brojni kontroverzni detalji zbog kojih se u proteklih petnaest godina o sinjskoj alci često govorilo kao o poligonu za razna desničarska podvaljivanja i provokacije, kao i konkretna razračunavanja s tadašnjim predsjednikom Stipom Mesićem. Vjerojatno u želji da se izbrišu neugodni detalji iz novije povijesti, koji iritiraju desno politički orijentiranu većinu iz Viteškog alkarskog društva, iz filma su izbrisani i cenzurirani i oni dijelovi koji govore o jednom od njihovih najuspješnijih alkarskih kolega – peterostrukom slavodobitniku Ognjenu Preostu.

Foto: Nacional OGNJEN PREOST BIO JE MEĐU ČETIRI ALKARA KOJI SU NOSILI GOSPU NA PROCESIJI 1990., NAKON 45 GODINA PAUZE TIJEKOM BIVŠE SRFJ

Ognjen Preost u filmu se spominjao upravo u kontekstu najboljih alkara u povijesti tog natjecanja. On je alkarski slavodobitnik bio ukupno pet puta i može se svakako tvrditi da je najuspješniji alkar od nastanka suverene hrvatske države. Preost je bio alkarski slavodobitnik 1992., 1995., 1997., 1998. i 1999. Osim Preosta, u povijesti Sinjske alke samo je Nikola Cerinić alkarski slavodobitnik bio tri puta zaredom, u razdoblju od 1887. do 1889. Još dvojica alkara, Janko Kelava i Anđelko Vučković, bili su slavodobitnici pet puta, ali su oni u tom natjecanju sudjelovali kroz znatno duži vremenski period. Preost je nakon stvaranja hrvatske države to natjecanje osvojio pet puta u iznimno kratkom roku i jedini je živući peterostruki alkarski slavodobitnik. On nije sudjelovao u stvaranju tog filma niti se zauzimao za to da ga se u filmu posebno ističe, ali su ga u film, zbog navedenih okolnosti, uvrstili njegovi autori.

Scenaristi filma su Vladimir Brnardić, Ivica Dlesk i Krešimir Čokolić, a redatelj Dražen Žarković. Upućeni izvori bliski HRT-u tvrde da je, osim rigidno desno orijentiranih pripadnika Viteškog alkarskog društva, za novi skandal u njihovoj režiji u najmanju ruku podjednako odgovoran redatelj filma Dražen Žarković.

Upućeni izvori s HRT-a ispričali su Nacionalu da su autori filma dali Viteškom alkarskom društvu da pregleda film nakon što je montirana njegova završna verzija. To je napravljeno zato što je film nastao u koprodukciji s Viteškim alkarskim društvom, čiji su članovi sudjelovali i u snimanju igranih scena. Žarković je za potrebe filma okupio više od 120 statista, film je dijelom igrani, ali dijelom i dokumentarni i zamišljen je praktički kao povijesno-dokumentarni spektakl koji bi trebao prikazati bogatu i raznoliku povijest Sinjske alke. Među ostalim, prikazat će se i čuvena bitka iz 1715. u kojoj su Sinjani, prema legendi, uz pomoć Gospe pobijedili brojčano nadmoćniju tursku vojsku, nakon čega su zahvalni građani okrunili svoju Gospu i njoj u čast počeli trčati Alku. Osim igranog dijela, film koji bi se premijerno trebao prikazati 8. kolovoza u Sinju, dan uoči 300. sinjske alke, ima i dokumentarni dio.

Upućeni izvori s HRT-a tvrde da su članovi Viteškog alkarskog društva, nakon što su pogledali film, sugerirali autorima da iz njegova sadržaja izbace sve dijelove u kojima se spominje Ognjen Preost. Zasad se može tvrditi da su autori filma te sugestije i poslušali te da su iz filma izbačeni spomenuti dijelovi. Izvori bliski sinjskim alkarima tvrde da su glavni zagovornici cenzuriranja tog dijela filma bili dopredsjednik Viteškog alkarskog društva Dinko Bošnjak i tajnik Ivan Nasić, te da su oni u tome dobili podršku Tomislava Župića, Ive Delonge, članova Izvršnog odbora tog društva te alajčauša Ivice Filipovića Grčića i harambaše Ive Parina. Tvrdi se da se izbacivanju tih scena usprotivio tek alkarski vojvoda Ante Vučić.

Ognjen Preost je dragovoljac Domovinskog rata o kojem se tvrdi da je upravo zahvaljujući Sinjskoj alci, uspio ubrzano izgraditi vanserijsku vojnu karijeru. Tvrdilo se da je tijekom 90-ih bio miljenik tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška, ali je u središte pozornosti javnosti dospio tijekom 2001., godinu dana nakon što je otrčao svoju posljednju Sinjsku alku. Preost se tijekom 2001. odbio pridružiti alkarskim prosvjedima u korist tadašnjeg alkarskog vojvode Mirka Norca, koji je bio optužen za ratne zločine, što je izazvalo velike napetosti u društvu. Norac ga je unutar Alkarskog društva potom degradirao u pratnju i Preost se zbog toga s alkarima razišao. U alkarskoj grupi s kojom se Preost razišao, tada se nalazio i aktualni ministar obrane Ante Kotromanović, koji se tek godinama nakon tih zbivanja počeo politički približavati SDP-u.

PREOSTOVE PROBLEME S ALKARIMA primijetio je Stipe Mesić i ubrzo ga unaprijedio u brigadira. Preost se zaposlio u Vojnoj sigurnosno obavještajnoj agenciji, gdje je ubrzo napredovao do zamjenika ravnatelja. Na toj funkciji godinama je rukovodio gotovo svim operativnim akcijama te agencije. Stipe Mesić tijekom 2008. promovirao ga je u najmlađeg brigadnog generala Hrvatske vojske. UnutarVSOA-e Preost je rukovodio i brojnim akcijama protiv istaknutih hrvatskih generala. Tijekom 2013. zajedno s tadašnjim ravnateljem VSOA-e smijenio ga je Zdravko Klanac. Preost je s bivšim ravnateljem VSOA-e Darkom Grdićem optužen za nenamjensko trošenje novca za specijalne operacije. Sudi mu se u postupku zatvorenom za javnost, u kojem još uvijek nije započeo iznošenje obrane. Neki vojni izvori tvrde da je i ministar obrane Ante Kotromanović mogao biti zainteresiran za njegovu smjenu, navodno zato što je Preost tijekom svog profesionalnog angažmana doznao neke specifične, zasad tajne informacije o Kotromanovićevim aktivnostima iz prošlog desetljeća.

Upućeni sinjski izvori tvrde da su Preostovi bivši alkarski kolege zatražili njegovo izbacivanje iz filma o Sinjskoj alci isključivo zbog političke netrpeljivosti prema njegovim aktivnostima iz vremena kada su se sinjski alkari svrstali u jednu od rigidno desnih političkih grupa koje su za račun HDZ-a 2001. počele vršiti pritiske na Stipu Mesića. Tvrdi se da se u istom filmu Stipe Mesić gotovo uopće ne spominje, ali se zato spominje Mirko Norac, osuđeni ratni zločinac, a iz filma nisu izbačene ni sekvence u kojima se podsjeća i na alkarska natjecanja iz vremena fašističke Nezavisne Države Hrvatske. Tvrdi se da je dogovoreno tek da se iz filma izbaci arhivska snimka u kojoj sinjski alkari Antu Pavelića na zagrebačkom Gornjem gradu pozdravljaju nacističkim pozdravom. Tvrdi se da iz filma nisu izbačene i scene iz vremena bivše Jugoslavije.

Isti izvori tvrde da unatoč nedavnoj neugodnoj prekretnici u njegovoj vojnoj karijeri, nije bilo razloga da se Preosta izbaci iz filma, posebice u svjetlu činjenice da se u filmu spominju i Ante Pavelić, Josip Broz Tito, ali i Mirko Norac. Neki sinjski izvori tvrde da se u pozadini lobiranja za izbacivanje Preosta iz filma nalaze i neki franjevci iz sinjskog franjevačkog samostana, iako je Preost bio među četvoricom alkara koji su tijekom 1990., dok je JNA još uvijek bio u sinjskim vojarnama, prvi put nosili Gospu u procesiji za Gospin blagdan nakon 45 godina.

TAKOĐER SE TVRDI DA JE U POZADINI lobiranja za Preostovo izbacivanje iz filma i sinjski gvardijan Petar Klapež, koji je svojedobno, tijekom 2012., privukao pozornost javnosti kada se usprotivio tome da alkarski barjaktar u procesiji za Gospin blagdan u Sinju, bude Stipe Breko, pretpostavlja se prvenstveno zato što je Breko lijeve političke orijentacije. Ako bi to bilo točno, bio bi to tek logičan nastavak tradicije franjevačkog dirigiranja desničarskim provokacijama koje su započele još 2001. Tada su svi incidenti na alkarskim svečanostima, političke provokacije i uvrede na račun tadašnjeg predsjednika Republike Stipe Mesića, režirani bili u lokalnom franjevačkom samostanu Gospe Sinjske. Uz franjevce Mirka Marića, tadašnjeg samostanskog gvardijana, i sinjskog župnika Tomislava Dukića, u zakulisnim igrama tada su sudjelovali Milan Kovač, Ivić Pašalić i Ljubo Ćesić Rojs. Upravo je gvardijan Marić napisao provokativni govor Anti Kotromanoviću, tadašnjem alkarskom vojvodi koji se 2001. stopio sa zbornim psovanjem Stipe Mesića i mimohodom majica na kojima je pisalo ‘I ja sam Mirko Norac’. Te godine sve je kulminiralo bojkotom darova predsjednika Stipe Mesića. Bio je to uvod u trakavicu napetosti koja je trajala više godina. Sinjska alka tako je bila promovirana u prvorazrednu političku pozornicu s funkcijom pripreme desničarskog udara na lijevu vladajuću koaliciju.

Svi ti događaji neće se vidjeti u filmu koji se priprema za specijalnu obljetnicu tristote Sinjske alke u godini dvadesete obljetnice oslobodilačke akcije Oluje. Po svemu sudeći, zbog političkih netrpeljivosti iz tog je filma, u proizvodnji nacionalne javne televizije, izbačen i najuspješniji živući alkarski slavodobitnik, što se može smatrati i novim dokazom rastućih pritisaka desnice na hrvatsku medijsku scenu.