EKSKLUZIVNO Razdor u crkvi: Bozanić i njegovi ljudi za Kolindu, biskupi desničari za Škoru

Autor:

25.06.2019., Zagreb - U crkvi svetog Marka odrzana je sveta misa za Domovinu povodom Dana drzavnosti. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic, predsjednik Sabora Gordan Jandrokovic, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarovic, nadbiskup Josip Bozanic
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

MARKO LUKUNIC/PIXSELL

EKSKLUZIVNO Kako rat za desnicu u predsjedničkoj kampanji upravo ubrzano cijepa Kaptol

Otkrivamo kakve je naputke Crkva već izdala svojim predstavnicima, što radikali zamjeraju Kolindi i kakve se poruke očekuju s oltara uoči izbora novog šefa države

Hrvatska Crkva se rascijepila – i to zbog predsjedničkih izbora. Otkad je Hrvatska stekla neovisnost, Crkva u Hrvatskoj vodila je, kada je riječ o političkim previranjima i predsjedničkim i parlamentarnim izborima, složnu politiku, a ovo je prvi slučaj da je iz političkih razloga u Crkvi izbio raskol. Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a otkrio je Nacionalu kako se može vidjeti da se Crkva dijeli oko pitanja koga bi s oltara trebalo podržati kao poželjnog kandidata za hrvatskog predsjednika ili predsjednicu nakon isteka mandata Kolinde Grabar Kitarović.

Crkva je dosad u takvim situacijama barem na načelnoj razini bila jedinstvena – još od početka 90-ih i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana uglavnom je podržavala predsjedničke kandidate HDZ-a. Ali to se sada, čini se, počinje mijenjati, i to zbog turbulencija na desnom političkom spektru oko predsjedničke kandidature pjevača Miroslava Škore. Drugim riječima, Crkva se dijeli oko toga hoće li i kako podržati aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović ili Miroslava Škoru.

Visoki politički izvor blizak aktualnoj predsjednici tu je situaciju za Nacional opisao ovako: “Već se sada nazire da se Crkva dijeli uoči predsjedničkih izbora. Kardinal Josip Bozanić i umjereniji dio Crkve, s naglaskom na najveći dio mlađih novoizabranih biskupa, podržavaju aktualnu predsjednicu. To je sasvim sigurna činjenica, unatoč tome što nitko od njih neće to javno govoriti. S druge strane, radikali i pojedinci koji se mogu svrstati u NDH nostalgičare, među kojima su i neki s područja Dalmacije, a točno se zna o kome se tu radi, bit će skloniji Škori. Međutim, taj dio koji je sklon Škori nije beznačajan, a oni bi u javnom izražavanju svojih naklonosti mogli biti prilično otvoreni unatoč načelnim preporukama Crkve da to ne čine.”

Visoki politički izvor upućen u crkvena zbivanja tvrdi da je već izdan naputak prema kojem se u predsjedničkoj kampanji predstavnici Crkve moraju suzdržavati od javnih istupa. Isti izvor naveo je kako je lako moguće da će se veći dio onih na koje se to odnosi, toga i pridržavati, ali tvrdi i da je sasvim drugo pitanje kako će oni utjecati na vjernike u neslužbenim kontaktima. Taj izvor o tome je rekao:

“Dobro se zna tko kako diše, ali pitanje je tko će i kako to nastojati prenijeti na vjernike, odnosno što će se govoriti ne samo s oltara, nego i u neformalnim situacijama.”

Visoki izvor blizak vrhu HDZ-a tvrdi da su pojedinci iz vrha stranke već obavili i neke neslužbene razgovore na tu temu s crkvenim predstavnicima iz raznih dijelova Hrvatske: “Obavljeni su neformalni kontakti s nekolicinom svećenika s područja Dalmacije, Zagreba i Osijeka. Riječ je o uglednim, samozatajnim ljudima. Svi oni slažu se u procjenama da će biskupi biti podijeljeni, ali će većina podržati Kolindu Grabar-Kitarović. Neki od njih misle da bi Kolindu moglo podržati čak i do 70 posto predstavnika Crkve. Međutim, treba reći i da se ta diskusija vodila samo o preferencijama između nje i Miroslava Škore. Bit će zasigurno i onih koji će biti skloni podržati nekog drugog predsjedničkog kandidata, zašto ne i Zorana Milanovića. Osim toga, ta bi podjela mogla među predstavnicima Crkve biti i slojevitija. Jer postoje i oni crkveni predstavnici koji su toliko radikalni u svojim stavovima da im ni Škoro sa svojom sljedbom nije dovoljno dobar.”

‘Naglasak na tome da je vjernica neizravno pokazuje da hrvatska predsjednica strahuje od gubitka dominantne potpore Crkve pa se i tako želi dodvoriti miljeu radikalne desnice koju favorizira pater Mandurić’

Drugi izvor upućen u crkvena zbivanja tvrdi da među većim brojem biskupa raste nezadovoljstvo usmjereno prema Kolindi Grabar-Kitarović te da oni nisu nezadovoljni zato što ona vježba jogu, što je dovelo do nedavnog napada kontroverznog patera Ivana Ike Mandurića na aktualnu predsjednicu, nego zato što se u nekim situacijama počela odmicati od tvrdo desnih pozicija:

“Šaško, Košić, pa čak do neke mjere i Barišić, a oni svakako nisu jedini, ne vole njeno manevriranje. Slično je i s umirovljenim Bogovićem, koji je i dalje prilično aktivan. Međutim, treba reći i da se to zasad još nigdje nije javno ispoljilo pa je možda preuranjeno govoriti o vidljivim podjelama. Ali, unatoč tome, mislim da je aktualna predsjednica toga itekako svjesna, što je i dovelo do nekih njenih poteza iz kojih se to može zaključivati.”

Kolinda Grabar-Kitarović početkom srpnja dala je intervju Hrvatskom katoličkom radiju. Najvjerojatnije kako bi se dodvorila rigidno konzervativnom biračkom tijelu, ustvrdila je da život počinje začećem te da je u mladosti ministrirala. Prigodno je novinaru Siniši Kovačiću, koji ju je intervjuirao, rekla da povremeno sluša Hrvatski katolički radio, a čak je i zapjevala duhovnu pjesmu “Krist na žalu”.

Međutim, kada je koncem srpnja dala jedan naoko revijalni ljetni intervju za ženski magazin Gloria, navela je da jako voli jogu i tako se našla na udaru crkvenog radikala, kontroverznog patera Ivana Mandurića koji ju je nazvao duhovno plitkom.

Svega dan nakon objave ta Mandurićeva kritika nestala je s njegova profila na Facebooku. To je izazvalo pravu buru reakcija među Mandurićevim simpatizerima pa se ubrzo potom službeno oglasio i provincijal Družbe Isusove Dalibor Renić koji je, među ostalim, ustvrdio da je Mandurić katkad nagao i nespretan u izjavama, da one izazivaju nezadovoljstvo među vjernicima i pojedincima, ali i među članovima isusovačke redovničke zajednice. Renić je rekao i da se Mandurić prije svakog javnog istupa mora konzultirati s poglavarom, što vrijedi i za istupe na društvenim mrežama, ali da on to nije učinio prije te sporne objave, koju je povezao s kampanjom za predsjedničke izbore. Renić je, što je za aktualnu predsjednicu bilo prilično važno, potpuno odbacio spekulacije da je na tu odluku vodstva isusovačke provincije utjecao netko s Pantovčaka. Upravo taj slučaj ponajbolje ilustrira naznake crkvenih podjela povezanih s predsjedničkim izborima.

Tijekom prošlotjednog posjeta Izraelu Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Nazaret i obišla Baziliku Navještenja, važno hodočasničko mjesto kršćana u Svetoj Zemlji, te Kafarnaum i Tiberijadu na Galilejskom jezeru. Hrvatsko izaslanstvo u kojemu je bio i izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor, dočekao je Gabrijel Bošnjak iz franjevačkog samostana Svetog Spasitelja u Jeruzalemu. Upoznao ih je s burnom prošlošću najveće kršćanske crkve na Bliskom istoku, nastale sredinom 4. stoljeća. U isto vrijeme nastale su i Bazilika rođenja Isusova i Bazilika Svetoga groba. Prema kršćanskoj tradiciji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Djevici Mariji da će začeti i roditi Isusa. Aktualna hrvatska predsjednica tom prilikom u knjigu dojmova upisala je sljedeće:

“Na ovom svetom mjestu gdje je rođeno kršćanstvo i gdje je anđeo Gabrijel navijestio našoj voljenoj Gospi, Kraljici Hrvata, bezgrješno začeće, osjećam posebnu poniznost, zahvalnost za sve ovosvjetsko što nam je dao Gospodin Bog i nadu u zajedništvo i svijetlu budućnost hrvatskog naroda. Majko Božja, čuvaj nam Hrvatsku, čuvaj mi obitelj i zagovaraj sve nas kod Gospodina! Tvoja vjerna Kolinda.”

Nedugo potom, odmah nakon povratka iz Izraela, u intervjuu za Jutarnji list 4. kolovoza Kolinda Grabar-Kitarović opet se suočila s pitanjima boji li se da će joj zbog incidenta koji je potencirao Ike Mandurić, Crkva uskratiti potporu na izborima. Ona je odgovor iskoristila kako bi opet naglasila svoju vjeru i povezanost s Crkvom.

Izvori neskloni hrvatskoj predsjednici navode da u kontekstu svega navedenoga upravo naglašavanje toga da je vjernica neizravno pokazuje da ona strahuje od gubitka dominantne potpore Crkve, pa se i tako nastoji dodvoriti miljeu radikalne desnice koju favoriziraju upravo pojedinci poput Mandurića. To je dio ozračja koje je prethodilo najavi njene predsjedničke kandidature. Ona je to učinila decentno, izjavivši novinarima da će se s njima viđati i sljedećih pet godina. Ali je to učinila usred obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, što izravno proturječi najavama njoj bliskih pojedinaca koji su prethodno u medije plasirali tvrdnje da aktualna hrvatska predsjednica neće zlorabiti protokolarna državna događanja za vlastitu političku promociju.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.