Zoran Tomić, dekan mostarskog filozofskog fakulteta, kojeg su u stožeru predsjedničke kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović koncem proteklog tjedna uz zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića predstavili kao veliko pojačanje u drugom krugu kampanje, u više navrata susreo se u BiH s odbjeglim nogometnim moćnikom Zdravkom Mamićem. To je za Nacional potvrdio visoki izvor s neposrednim saznanjima o kontaktima Zdravka Mamića na području BiH. Isti taj izvor otkrio je za Nacional da su Tomićevi susreti s Mamićem kroz duže vrijeme bili gotovo redoviti i rutinski. Taj izvor o tomu je za Nacional rekao:

‘’Njih dvojica su se kroz duže razdoblje sastajali i nekoliko puta mjesečno. Njihovi susreti održavali su se u Međugorju i u Mostaru. Oko toga nema nikakvih dvojbi. Može se tvrditi da je Tomić figurirao kao jedan od strateških pomagača Zdravku Mamiću i jedan od njegovih zakulisnih savjetnika u Mamićevoj kompliciranoj pravnoj situaciji.’’

Ta ekskluzivna informacija možda ponajbolje otkriva tko se sve zapravo, kakav milje i u čijoj režiji u završnici predsjedničke kampanje okupio oko Kolinde Grabar-Kitarović. Prema najavama iz stožera Kolinde Grabar-Kitarović, Tomić i Brkić u tandemu bi trebali ubaciti kampanju predsjedničke kandidatkinje HDZ-a u petu brzinu.

Izvor Nacionala s neposrednim saznanjima o tom slučaju navodi da je Mamić koristio specifične Tomićeve savjetodavne usluge prilikom svoje borbe protiv izručenja iz BiH u Hrvatsku.

To pak sugerira da su njih dvojica bili u redovnom kontaktu u najmanju ruku do konca rujna kada je Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo pravomoćnu odluku po kojoj Mamić neće biti izručen u Hrvatsku, jer po viđenju tog suda za to nisu ispunjene pravne pretpostavke.

U priopćenju objavljenom na stranicama suda stoji kako je Prizivno vijeće Odjela za opći kriminal, u postupku po zamolnici pravosudnih tijela Hrvatske od 11. lipnja, u cilju vođenja kaznenog postupka pred Županijskim sudom u Osijeku po optužnici za počinjenje kaznenog djela zločinačko udruživanje i zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, odlučujući o ocjeni ispunjenosti zakonskih pretpostavki za izručenje, donijelo rješenje kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje suda Bosne i Hercegovine od 29. kolovoza. U rješenju stoji da nisu ispunjene pretpostavke za izručenje bivšeg čelnika Dinama jer to kazneno djelo za koje je optužen u Hrvatskoj nije propisano kao kazneno djelo u BiH.

Mamić je u BiH pobjegao u lipnju 2018., samo dan uoči izricanja osuđujuće presude po optužnici koja ga je teretila za izvlačenje novaca iz Dinama. Ondje se isprva smjestio u Međugorju, gdje ga od izručenja štiti bosanskohercegovačko državljanstvo.

Hrvatska je triput tražila njegovo izručenje, a pravni stavovi o njegovoj situaciji nisu bili jednoznačni. U tom osjetljivom slučaju razmjenjivale su se brojne poruke, što javno preko medija, što zakulisno, a značajnu ulogu imali su i ljudi specifičnog utjecaja. Prema tvrdnjama visokog izvora s neposrednim saznanjima o tom slučaju, među njima je bio i Tomić, jedan od stupova stožera Kolinde Grabar-Kitarović koja svoje biračko tijelo u drugom krugu nastoji mobilizirati apelom da je glas za nju – glas za pravu Hrvatsku.

Navodi da je Tomić jedan od zakulisnih strateških savjetnika Zdravka Mamića potpuno su u suglasju s onime što je Mamić počeo raditi odmah po bijegu u BiH.

Tomićeva uloga opet otvara pitanje Kolindina odnosa prema Mamiću koji se u BiH bacio u okrilje filijale iste one stranke koju je za Brkićeve i Karamarkove dominacije u Hrvatskoj izdašno financirao

Mamića u BiH kao odvjetnik zastupa Zdravko Rajić. On je iznimno blizak Draganu Čoviću, članu Predsjedništva BiH i predsjedniku HDZ-a BiH, s kojim se poznaje iz školskih dana. Čovića je dvaput zastupao na sudu i uspio ga obraniti od optužbi u predmetu sumnjive privatizacije Eroneta i u aferi Lijanovići, u kojoj je Čović bio optužen da je Lijanovićima pomagao u zamjenu za razne darove. Rajić je s Čovićem koncem 2017. bio u službenom posjetu Australiji i Novom Zelandu, a do 2016. bio je član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Rajić je zbog Mamićeve situacije sve češće i u fokusu interesa hrvatskih medija. U više navrata davao je izjave kako nisu ostvareni uvjeti za njegovo izručenje Hrvatskoj ni po drugoj optužnici. U tom bi slučaju potencijalnu odluku o izručenju morao potpisati još jedan član predsjedništva HDZ-a BiH – ministar pravde Josip Grubeša.

Tomića su u prosincu 2018. lokalni mediji u BiH predstavljali kao iskusnog spin doktora. U to vrijeme Tomić je javno demantirao da bi on mogao naslijediti Dragana Čovića na čelu HDZ BiH. Drugim riječima, pomno je birao riječi i vodio računa da se ne zamjeri istoj toj hobotnici čije resurse je počeo koristiti Zdravko Mamić.

Izvor blizak istrazi svih spornih zbivanja oko Mamića i njegove kriminalne hobotnice za Nacional je to prokomentirao ovako:

“Mamić je dobro znao komu se okrenuti u BiH. Otišao je pod okrilje onih koji vode hrvatski narod u susjednoj državi, logično, pod okrilje tamošnjeg HDZ-a, bosanskohercegovačke filijale iste one stranke koju je za Karamarkove i Brkićeve dominacije u Hrvatskoj izdašno financirao na razne načine. Vjerojatno to tako slično sada radi i u BiH. Drugo je pitanje kakvu to poruku Čovićevi pouzdanici i plaćenici s Čovićem šalju Hrvatskoj, državi koja ih izdašno financijski i politički pomaže.” To je, između ostalog, prvenstveno pitanje za one koji takvu politiku kreiraju u hrvatskom državnom vrhu.

A upravo u tom vrhu još pet godina planira ostati Kolinda Grabar-Kitarović. I to zahvaljujući strateškim savjetima Zorana Tomića.

Upravo Tomićev i Brkićev angažman temeljito otvaraju pitanje kako će se Kolinda Grabar-Kitarović, uspije li se još jedan mandat zadržati na Pantovčaku, odnositi prema osjetljivom pitanju Zdravka Mamića. Naročito kada je u pitanju njen utjecaj na sigurnosne službe.

U tom kontekstu indikativno je da se iz kruga Mamićevih branitelja od prije par dana šire najave kako će Vrhovni sud koncem siječnja ukinuti prvostupanjsku presudu zbog koje je Mamić u bijegu u BiH.

Ona je već na početku svog prvog mandata krenula u obračun s bivšim ravnateljem SOA-e Draganom Lozančićem, po svemu sudeći jer je SOA detektirala njene neprimjerene kontakte s Mamićem. U kolopletu njihovih zamršenih i nikad razjašnjenih odnosa, sredinom godine inzistiranje na Mamićevu izručenju najavljivalo je logičan dio predstojećeg obračuna Plenkovića s Milijanom Brkićem i pripadajućom stranačkom i obavještajnom strukturom, kojoj je Zdravko Mamić bio u najmanju ruku rubni dio.

Mamić je u to vrijeme izveo manevar s objavom ‘’otvorenog pisma’’ i prijetnjom navodnim silno ozbiljnim informacijama. Bila je to provjerena metoda pokušaja skretanja pažnje, jednako kao što je dan uoči prve presude protiv njega izašao u javnost s falsificiranom prepiskom između nekih državnih odvjetnika i sudaca, čime je – možda zbilja i nehotice – pokrenuo cijelu lavinu oko afere SMS.

Brkićev i Tomićev angažman, naročito u svjetlu navoda o Tomićevim kontaktima s Mamićem, može prilično zakomplicirati i kompromitirati Plenkovićevu odlučnost da zatvori barem otvorena pitanja oko sklopa tema koje se vežu uz Zdravka Mamića. A one se nadovezuju na pitanje financiranja više prethodnih predizbornih kampanja jer su nepobitno povezane s krupnom paraobavještajnom aferom SMS te s potporom koju Mamiću još uvijek pokušavaju dati krugovi oko Milijana Brkića i nekih radikalno desnih krugova. Međutim, umjesto da te veze HDZ napokon prekine, one su koncem prošlog tjedna ponovo ojačale. Tomić je rođen 1966. godine u Radišićima iz kojih, prema pisanju Jutarnjeg lista prošle subote, potječe i Milijan Brkić. U Mostaru je diplomirao na Pravnom fakultetu, a magistrirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Doktorat je obranio u Sarajevu. Bio je pomoćnik rektora Sveučilišta u Mostaru i prodekan za znanost, a voditelj je i poslijediplomskog specijalističkog studija odnosa s javnošću. U svibnju 2013. godine Tomić je izabran za dekana.

Tomićev program za izbornu kampanju HDZ-a iz vremena Karamarka mediji su razobličili kao plagijat programa 5+, koji je godinu ranije predstavio Mile Vasić, kandidat za poslanika Republike Srpske

U stožeru Kolinde Grabar-Kitarović Tomića su predstavili kao novo, ali opet staro lice u ekipi jer je i prije surađivao s HDZ-om u kampanjama. Tomić je ranije bio glavni čovjek za odnose s javnošću bivšem predsjedniku HDZ-a BiH Anti Jelaviću. Od 1996. kad se vratio sa specijalističkog studija u SAD-u, vodio je više desetaka kampanja u regiji, od općinskih do predsjedničkih i europskih izbora.

Njegovi zagovaratelji ističu kako je upravo on bio i autor HDZ-ove izborne strategije za pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović na prošlim izborima. Radio je i na izbornom programu HDZ-a u vrijeme kada ga je vodio Tomislav Karamarko. Međutim, u to su vrijeme mediji taj njegov angažman razobličili kao krađu,odnosno plagijat.

Tomislav Karamarko je svoj stranački izborni program najavljivao kao spektakularan plan oporavka zemlje. Međutim, kada je objavljen program pod imenom 5+, vrlo brzo otkrilo se da je godinu ranije na izborima u Republici Srpskoj istoimeni, gotovo identičan program predstavio Mile Vasić, kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Sličnost tog HDZ-ova programa s platformom koju je postavio Vasić nije se ocrtavala samo u imenu. Upadljivo sličan bio je i vizualni identitet – i na jednom i na drugom dominirao je broj 5, pozadina je bila plava, samo su boje državne zastave bile drugačije poredane. Tomić je sve te očite sličnosti u razgovoru za Jutarnji list pokušavao objasniti ovako:

‘’Zaključili smo da je 5+ znak izvrsnosti i da nitko ne može polagati pravo na to. Velika je podvala medija koji su to pokušali izjednačiti s programom kandidata Vasića iz Prnjavora. To je deplasirano, to je čista propaganda. HDZ ima najbolji program otkad postoji ta stranka. Izvjesni Vasić je dobio 300 glasova za svoj program, a HDZ će na svom dobiti milijun i dvjesto tisuća.

Kad smo radili program HDZ-a, detektirali smo 18 važnih tema, ali znali smo da ne smijemo imati više od sedam. Poslije istraživanja zaključili smo da su nam ključne točke gospodarstvo, zapošljavanje, socijalna pravda. Za rast gospodarstva i zapošljavanja nužno je mijenjati zakone pa je četvrta točka pravna sigurnost. Peta točka je društvo, u kojem je kultura, obrazovanje, sport, mladi. Šesta točka trebala je biti standard građana, ali šest točaka nije dobro za brendiranje kampanje. Zato smo rekli: idemo staviti pet plus jedan. Dvadesetak dana smo raspravljali o tome. Onda smo došli da je to pet plus H i konačno pet plus Hrvatska”.

Izvor koji je Nacionalu otkrio Tomićeve kontakte s Mamićem navodi da se za Tomićev angažman u stožeru Kolinde Grabar-Kitarović naročito zauzimao Milijan Brkić. Moguće je da bi taj angažman mogao prilično utjecati na ishod izbora, ali ne nužno na način kojem se u stožeru još uvijek aktualne predsjednice nadaju.