Dva neovisna izvora bliska samom vrhu HDZ-a, od toga jedan izuzetno blizak bivšoj ministrici europskih fondova Gabrijeli Žalac, otkrila su koncem proteklog tjedna Nacionalu da se premijer Andrej Plenković izravno sastao s Gabrijelom Žalac.

Izvor blizak Gabrijeli Žalac izjavio je za Nacional da se sastanak dogodio u početkom lipnja, svega par dana nakon što se Gabrijela Žalac susrela s glavnim tajnikom stranke Krunoslavom Katičićem. Isti izvor navodi da se sastanak dogodio u prostorijama HDZ-a na Trgu žrtava fašizma, kao i da je dolazak Gabrijele Žalac u prostorije stranke vidio veći broj ljudi. Prema navodima Nacionalovih izvora, Gabrijela Žalac i Andrej Plenković razgovarali su o teškim i kompleksnim životnim prilikama u kojima se Žalac našla nakon uhićenja i otvaranja istrage te naprasnog odlaska iz Vlade. O tomu taj izvor za Nacional kaže:

„Gabrijela Žalac požalila se Andreju Plenkoviću da joj je teško osigurati egzistenciju jer ostaje bez većeg broja konzultantskih ugovora. Ona je odrađivala konzultantske usluge za nekoliko tvrtki, ali nijedna od njih nije odlučila produžiti suradnju nakon isteka ranije potpisanih ugovora. Među ostalim, nije uspjela produžiti suradnju s Nexe Grupom i BC Institutom. Sigurno je da su razgovarali i o stanju predmeta koji je protiv Gabrijele Žalac pokrenut. Poznavajući Plenkovića, on je htio prema njoj ispasti korektan, ali sigurno se nije ni na koji način neprimjereno izložio. Dodatni je problem što Plenković nema utjecaja na Ured europskog tužitelja kao što ima na Državno odvjetništvo, pa baš i da je htio, nije mogao ništa obećati.“

Sasvim suprotno tvrdnjama tog izvora, hrvatski premijer zasigurno je napravio ozbiljan presedan i izložio se kad se osobno sastao s osobom koja je na meti Ureda europskog tužitelja zbog sumnji u teške zloporabe ministarskih ovlasti i namještanja natječaja.

Nacional je glasnogovorniku Vlade Marku Miliću postavio pitanja u povodu čega se premijer Andrej Plenković sastao s bivšom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijelom Žalac, koje su bile teme tog sastanka te je li to bio jedini njihov sastanak, ali do zaključenja broja nije odgovorio na ta pitanja niti je itko pokušao osporiti da se sastanak uistinu dogodio.

Izvor blizak Vladi za Nacional je samo kratko komentirao:

“Premijer Plenković i Gabrijela Žalac kratko su se sastali tijekom svibnja. Nije ona prva bivša ministrica ili ministar iz Vlade i članica HDZ-a s kojom se predsjednik Vlade sastao i to nema nikakve veze s predmetom koji se protiv nje vodi.”

Sastanak premijera s Gabrijelom Žalac odigrao se nedugo nakon što je Nacional otkrio da je aktualna ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak primila prijetnje. FOTO: Robert Anic/PIXSELL, Nacional

To nije bio jedini susret Gabrijele Žalac s nekim od visokih dužnika HDZ-a. Portal RTL.hr objavio je 25. svibnja fotografiju na kojoj je Gabrijela Žalac snimljena s Krunoslavom Katičićem, glavnim tajnikom HDZ-a i prijateljem Andreja Plenkovića. Ali novinari tog portala nisu Katičića prepoznali, nego su objavili da se bivša ministrica našla s prijateljem na kavi. Prema pisanju tog portala, njih dvoje snimljeni su 24. svibnja kako oko 19 sati sjede i razgovaraju o zajedničkim poznanicima i konstrukcijama u jednom od kafića u zagrebačkom kvartu Vrbik. Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, upravo na tom sastanku dogovoren je termin za sastanak Gabrijele Žalac i Andreja Plenkovića.

Susreti premijera Plenkovića i njegova čovjeka od povjerenja Krunoslava Katičića s osumnjičenom bivšom ministricom, na dosad najizravniji način otvaraju pitanje je li tu uistinu riječ o “mekom srcu” premijera zabrinutog zbog egzistencijalnih problema svoje donedavne miljenice ili je ipak u pitanju njegova zabrinutosti oko toga u kojim bi sve smjerovima istraga u slučaju Gabrijele Žalac mogla krenuti.

Bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac uhićena je zbog afere Softver 10. studenoga prošle godine, i to po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja. Uhićena je zbog nabave Informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem od tvrtke Ampelos, čija se cijena s početno planiranih 5,76 milijuna kuna popela na 13 milijuna kuna bez PDV-a. Međutim, uz istragu oko Ampelosa u fokusu istražitelja bili su i ugovori koje je Žalac sklopila s tvrtkom Omega Software.

Gabrijela Žalac sklopila je 12. srpnja 2019. s tvrtkom Omega Software Ugovor o nabavi usluge održavanja i nadogradnje sustava eFondovi u vrijednosti 17.656.250,00 kn s PDV-om, i to na period od dvije godine. Godinu dana prije toga, 2. kolovoza 2018., Gabrijela Žalac sklopila je s Omega Softwareom Ugovor o nabavi usluge održavanja i nadogradnje sustava eFondovi u vrijednosti 8.340.000,00 s PDV-om, koji je trebao vrijediti dvije godine ili do financijskog izvršenja. Iznos tog ugovora bio je zbog mišljenja SAFU-a naknadno korigiran, to jest smanjen 10 posto. No prije nje, 16. rujna 2016., Ugovor o nabavi usluge razvoja sustava eFondovi i dvogodišnje podrške na iznos od 5.826.250,00 kuna s PDV-om potpisao je tadašnji ministar i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić.

USKOK je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije još 28. kolovoza 2019. zatražio da mu dostavi kompletnu dokumentaciju koja se odnosi na postupak javne nabave za održavanje i nadogradnju sustava eFondovi, i to baš za natječaj iz 2018. i 2019. koji je raspisan u vrijeme Gabrijele Žalac, kad je iznos ugovora značajno skočio. USKOK je, između ostalog, zanimalo kako su određene tehničke specifikacije u natječaju i kako su one obrazložene, jesu li kontaktirani drugi potencijalni ponuditelji i koliko su iznosile njihove ponude, zbog čega je došlo do povećanja procijenjene vrijednosti nabave sa šest milijuna kuna na iznos od 17 milijuna kuna s PDV-om te zašto je nakon natječaja iz 2018. ponovno raspisan natječaj koji se odnosi na isti posao održavanja i nadogradnje sustava eFondovi. USKOK je također provjeravao je li tvrtka Omega Software obavila sve u zadanom roku od dvije godine i je li na to utrošila ugovorenih 2400 radnih sati te kako to mogu dokazati.

Međutim, istraga USKOK-a i oko slučaja Omega Software, gdje su radili tek izvide, i oko drugog softvera koji je Gabrijela Žalac navodno višestruko preplatila, “zapela” je i po njoj se ništa nije događalo – sve dok slučaj nije preuzeo Ured europskog javnog tužitelja, koji je i naredio uhićenje Gabrijele Žalac. Međutim, sada se čini da su krakovi interesne hobotnice i potencijalnog namještanja poslova u Ministarstvu, koje bi trebalo biti uzor u trošenju proračunskog novca i novca europskih fondova, puno širi no što se uopće moglo pretpostaviti.

Zvonimir Savić, specijalni savjetnik premijera Plenkovića, kod ministrice Nataše Tramišak dva mjeseca prije isteka ugovora s tvrtkom Omega Software urgirao je da se programi rade kroz njihovu aplikaciju. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Na nedavnom saslušanju pred saborskim Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek dala je do znanja da i DORH provodi internu istragu o tome zbog čega zapravo njihovi istražitelji nisu pronašli ništa sporno u slučaju Žalac. No isto tako je potvrdila da s premijerom Plenkovićem redovno komunicira – iako je demantirala da on ima ikakav utjecaj na provođenje istraga.

Suprotno tome, visoki izvor blizak vrhu Vlade i HDZ-a za Nacional je nedavno rekao:

“Plenković je stavio pod kontrolu USKOK i DORH. Ništa se tu neće dogoditi.”

Nakon uhićenja Gabrijele Žalac, Plenković je javnost iznenadio izjavom da nigdje u Hrvatskoj nije vidio nekoga tko je imao takvo znanje, takav entuzijazam i takvu kvalitetu u pogledu europskih fondova i misli da je bila sjajna ministrica. Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a takvo premijerovo ponašanje komentirao je riječima:

“Plenković ne brani Gabrijelu Žalac radi nje, već radi sebe.”

Kontekst u kojem bi Plenković mogao biti zabrinut i za sebe u tom predmetu, nazire se u ulozi koju je premijerov osobni savjetnik i još jedan čovjek od njegova povjerenja Zvonimir Savić imao u aferi s Gabrijelom Žalac.

Naime, Plenkovićev susret s Gabrijelom Žalac odvijao se samo oko mjesec dana nakon serije Nacionalovih tekstova u kojima je otkriveno da su Nataša Tramišak, nasljednica Gabrijele Žalac na funkciji ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a, i predsjednik Uprave FINA-e Dražen Čović u svibnju prošle godine primili prijetnje, i to nakon što je nova ministrica odbila produljiti ugovor za informatičke poslove vezan uz sustav eFondovi koji je u vrijeme bivše ministrice Gabrijele Žalac sklopila tvrtka Omega Software i umjesto toga kompletno održavanje sustava eFondovi prebacila na državnu agenciju FINA-u.

‘Sigurno je da su razgovarali i o stanju predmeta koji je protiv Gabrijele Žalac pokrenut. Poznavajući Plenkovića, on je htio prema njoj ispasti korektan, ali sigurno se nije ni na koji način neprimjereno izložio’

Riječ je o informatičkim poslovima kroz koje se kontrolira kompletan sustav dodjele sredstava iz fondova EU-a, koja se broje u milijardama eura. Nataša Tramišak posumnjala je da je dio tog sustava moguće kompromitiran te je zbog toga potpuno promijenila način na koji se taj sustav do tada održavao i umjesto u ruke privatnika, to jest tvrtke Omega Software, u dogovoru s ministrom financija Zdravkom Marićem vratila ga u okrilje državne Financijske agencije.

Potom se prvo suočila s intenzivnim lobiranjima u korist Omega Softwarea, a kad ta lobiranja nisu prošla, počela je dobivati prijetnje – od toga da će je “razvlačiti po blatu” do puno ozbiljnijih “bit će krvi do koljena” – a istovremeno je prijetnje dobivao i šef FINA-e Dražen Čović.

Nacionalov izvor tvrdi:

“U rujnu i listopadu prošle godine i Čoviću i ministrici poručivali su da će ih razvlačiti po blatu, no potom je uhićenje bivše ministrice Žalac bacilo novo svjetlo na tu ekipu i ministrica je od siječnja ove godine počela dobivati poruke tipa ‘bit će krvi do koljena’. Točno se zna preko koga su joj prenesene te poruke.”

Najprije je bivši potpredsjednik Sabora i bivši zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić tražio od Nataše Tramišak da primi jednog od direktora tvrtke Omega Software. Bilo je to u svibnju prošle godine, dva mjeseca prije isteka 17 milijuna kuna vrijednog ugovora koji je ta tvrtka potpisala s Ministarstvom u vrijeme Gabrijele Žalac.

No u istom periodu ministrica je s još jedne adrese dobila “signale” da bi posao ipak trebala dobiti tvrtka Omega Software, o čemu je Nacionalov izvor rekao:

“U svibnju, kad je bio taj veliki pritisak, ministrici je došao i Zvonimir Savić, specijalni savjetnik premijera Plenkovića koji slovi i kao siva eminencija u samom Ministarstvu, i inzistirao na tome da se i Plan oporavaka i otpornosti radi kroz istu tu aplikaciju. Savić se zapravo pokušavao upetljati pa je, kao, prenosio želje premijera što se tiče programiranja. Ministrica mu je rekla da ugovor s Omegom ističe za dva mjeseca, a drugo, da je tu nadležno Ministarstvo financija, da provedba nije u nadležnosti regionalnog. Rekla mu je da se ne može ići ništa novo raditi niti nadograđivati stara aplikacija na temelju ugovora koji ističe za dva mjeseca. On je rekao da to mora biti tako, da to mora ići kroz sustav eFondova, a ona je potom predložila da se to prebaci na Ministarstvo financija koje je razvilo slično rješenje u suradnji s FINA-om. To je zatim došlo Mariću u ruke, to je bilo kompromisno rješenje. Ministrica je naprosto smatrala da tako važna aplikacija, preko koje prolaze milijarde europskog novca, mora biti integrirana kroz državni sustav i pod zaštitom države, a ovaj postojeći sustav to nije bio i ne znamo je li se njime moglo manipulirati.”

Izvor blizak premijeru potvrdio je da su se Plenković i Gabrijela Žalac kratko sastali i rekao da ona nije prva bivša ministrica ili ministar s kojom se Plenković sastao i da to nema veze s istragom koja se protiv nje vodi

Kad je postalo jasno da ministrica neće popustiti, ona je preko posrednika dobila zlokobne prijetnje, među kojima i onu “bit će krvi do koljena”, o kojima je na naslovnici 22. ožujka ove godine pisao Nacional. Izvori bliski Ministarstvu tada su za Nacional izjavili da je ministrica Nataša Tramišak zbog pritisaka kojima je bila izložena spremna čak zatražiti i politički azil u Bruxellesu.

Premijer Andrej Plenković nakon tog Nacionalova otkrića reagirao je prilično nervozno i neuobičajeno, i to zato što se u kontekstu pritisaka na ministricu zbog tvrtke Omega Software spominjalo i ime njegova osobnog savjetnika Zvonimira Savića.

Nacionalovi izvori sugerirali su da je Zvonimir Savić kod ministrice Nataše Tramišak dva mjeseca prije isteka ugovora s tvrtkom Omega Software urgirao da se i Program oporavka i otpornosti radi kroz njihovu aplikaciju – što bi zapravo automatski značilo da bi se ugovor s njima trebao produljiti – ili da bi oni ponovno bili jedina tvrtka koja je mogla proći na natječaju. Upućeni izvor izričito je tvrdio da Savić tako zapravo prenosi želje samog premijera Plenkovića, a potom je Nacional kontaktirao i drugi izvor s neposrednim saznanjima i tvrdio da je premijer Andrej Plenković nervozan jer je iz cijele priče vidljivo da je tako, preko Savića, on zapravo izravno lobirao za Omega Software kod Nataše Tramišak.

Ubrzo nakon što je izašao članak, moguće i zato što je dobila takav naputak, Nataša Tramišak demantirala je da joj je Savić prijetio, što Nacional nije niti napisao, a i sam Savić gostovao je na N1 televiziji i tvrdio:

“Vezano uz medijske natpise koji se proteklih dana provlače o mojim navodnim pritiscima prema ministrici Tramišak, u potpunosti odbacujem takve navode koji su netočni, ničim potkrijepljeni i krajnje zlonamjerni. Isto je potvrdila i sama ministrica u svom javnom nastupu. U mandatu aktualne vlade surađujem s predsjednikom Vlade i s ministricom u području regionalnoga razvoja, posebice u pripremi i provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te pripremi strateških dokumenata za korištenje fondova EU-a. To je područje moga profesionalnog rada koje ni u kojem slučaju ne podrazumijeva upućivanje prijetnji bilo kome, već stručan i predan angažman na poslovima u Vladi koji podupiru ravnomjeran i ubrzan gospodarski rast Hrvatske.”

Iz Vlade su rekli da je premijer odmah u utorak, nakon medijskih napisa o prijetnjama, ministricu Natašu Tramišak pozvao na sastanak da bi se informirao o čemu je riječ, jer od nje dotad o tome nije zaprimio informacije. Međutim, nije točno da premijer Plenković nije imao informacije o sumnjivim ugovorima tvrtke Omega Software, a pokazalo se da se o tome mogao dodatno informirati i preko Zvonimira Savića koji je, navodno u njegovo ime, također htio da posao s eFondovima nastavi raditi Omega Software.

Prema tvrdnjama više Nacionalovih izvora bliskih Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Savić je zapravo igrao ulogu ministra u sjeni, nastojeći ministricu kad je god to moguće izgurati iz njezinih službenih dužnosti. Činio je to s pozicije osobnog premijerova savjetnika i osobe od njegova povjerenja.

Riječ je o čovjeku koji je široj javnosti gotovo potpuno nepoznat, izuzev ponekih gostovanja u emisijama na HRT-u, poput emisije “Dobro jutro Hrvatska”, i u drugim medijima, gdje je kao Vladin stručnjak objašnjavao pojedine aspekte politike oko fondova EU-a.

Savić je rođen 29. svibnja 1975. godine. Završio je poslijediplomski doktorski studij na Ekonomskom fakultetu u Rijeci i stekao titulu doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, polja ekonomije, grane makroekonomija.

‘Poznavajući Plenkovića, on je htio prema njoj ispasti korektan, ali sigurno se nije neprimjereno izložio. Dodatni je problem što Plenković nema utjecaja na Ured europskog tužitelja kao što ima na DORH‘

Od 2020. godine bio je glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, od 2014. direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize u Komori, a od 2012. pomoćnik direktora u HGK-ovu Centru za EU. Prije toga, od 2008. do 2021., bio je zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a (SDURF), a od 2001. do 2008. imao je karijeru u Raiffeisenbank Austria, Gavriloviću i Raiffeisen Consultingu, odjelu za fondove EU-a. Bio je i suradnik u izvođenju nastave na Katedri za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta u Zagrebu. Posebnim savjetnikom ministra u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a (bez zasnivanja radnog odnosa) postavljen je još 2017., u vrijeme bivšeg ministra Tomislava Tolušića, što sugerira da je premijer Plenković moguće preko njega htio kontrolirati i Tolušića i Gabrijelu Žalac, potom i Natašu Tramišak. Potom ga je 2019. Plenković imenovao i svojim posebnim savjetnikom za ekonomska pitanja, također bez zasnivanja radnog odnosa.

Drugi i vjerojatno glavni razlog Plenkovićeve nervoze je tvrdnja koju su prenijeli Nacionalovi izvori, da je ministrica Nataša Tramišak spremna tražiti politički azil u Bruxellesu, a istovremeno njemu nije prijavila prijetnje. Nacionalovi izvori pojasnili su: “Ministrica Plenkoviću nije prijavila prijetnje, ali je on bio upoznat s njezinim sumnjama u vezi Omega Softwarea.”

Izvori bliski Vladi tvrdili su da je Plenković morao dobiti neku vrstu promemorije od ministrice u vrijeme kad je uhićena Gabrijela Žalac, jer je to uobičajeni postupak u takvim situacijama. Isto tako, Plenković je morao vidjeti njezin intervju na naslovnoj stranici Jutarnjeg lista od 27. studenoga 2021. godine, gdje je otvoreno rekla da je natječaj bio namješten samo za jednu tvrtku te izjavila:

“Odbila sam raspisati natječaj kad sam shvatila da se samo jedna tvrtka na njega može javiti. Iskreno, uplašila sam se.”

Nacionalovi izvori tvrde da Plenković ni tada ni poslije od Nataše Tramišak nije tražio nikakva pojašnjenja vezano uz taj slučaj te da ju je izbjegavao.

U vrijeme Nacionalova otkrića o prijetnjama ministrici spremala se i nova rekonstrukcija Vlade pa se raspravljalo i o tome hoće li Nataša Tramišak ostati na svojoj funkciji. Iako je na kraju ostala u Vladi, Nacionalovi izvori bliski vrhu HDZ-a sumnjali su da Nataša Tramišak ne odgovara Plenkoviću zato što je pomrsila nečije privatne interese i otkrila moguće nove krakove kriminala koji se odvijao u Ministarstvu u vrijeme bivše ministrice Gabrijele Žalac. I da ju je zato dulje držao “na ledu” te joj je čak zabranio da neko vrijeme putuje u Bruxelles.

Istraga cijelog slučaja mogla bi temeljito uzdrmati kompletni državni vrh ako se pokaže da je premijer Andrej Plenković, unatoč upozorenjima, iz zasad nepoznatih razloga ignorirao sumnjive poslove Gabrijele Žalac. Dapače, nakon što je uhićena, premijer je o Gabrijeli Žalac, pozivajući se i na presumpciju nevinosti, ovako govorio:

“Moram priznati da nigdje drugdje u Hrvatskoj nisam vidio nekoga tko je imao takvo znanje, takav entuzijazam i takvu kvalitetu u pogledu poznavanja onoga što se zovu europski fondovi, u to doba. I mislim da je bila sjajna.”

FOTO: Screenshot/RTL

Glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić sastajao se i s Josipom Rimac

Osim s Gabrijelom Žalac, glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić susretao se nešto ranije u par navrata i s Josipom Rimac, bivšom državnom tajnicom i gradonačelnicom Knina pred kojom su najmanje dvije ozbiljne optužnice u jednoj od najvećih korupcionaških afera otkrivenih prošlih godina, sve u vrijeme Plenkovićeva mandata na čelu Vlade.

Jedan od tih dvaju sastanaka Plenkovića i Josipe Rimac održao se u Amadria Park Hotel Capitalu u Jurišićevoj ulici, u samom centru Zagreba. Lokacija tog luksuznog, a opet diskretnog hotela sugerira da nije bila riječ o slučajnom susretu, kakvim ga je pokušao opisati jedan od triju Nacionalovih izvora koji je taj susret potvrdio. Drugi izvor tvrdi da se Katičić sastao s Josipom Rimac kako bi ispitao njezine namjere i razinu informacija kojima raspolaže, a kojima bi mogla kompromitirati i njega osobno, i vrh stranke, i više ministara u Vladi.

Katičić se teoretski s njom mogao naći i kao glavni tajnik HDZ-a kako bi ispitao što ona kao bivša visoka i utjecajna stranačka dužnosnica dalje planira te ima li to ikakve veze sa strankom. Međutim, osim brige za stranku, Katičić se s Josipom Rimac mogao naći i iz sasvim osobnih motiva. Pogotovo s obzirom na to da je i osobno razmjenjivao poruke s Josipom Rimac u razdoblju dok je još bila u Plenkovićevoj vladi. Nacionalov izvor tvrdi da je Katičić s Josipom Rimac komunicirao još od vremena kad je bio državni tajnik u Ministarstvu državne imovine te da je s njom diskutirao oko nekih zaposlenja u Hrvatskim šumama. O čemu, kako se tvrdi, postoje tragovi u njenom mobitelu. Katičić u HDZ-u slovi ne samo za osobu od najvećeg povjerenja premijera Andreja Plenkovića, nego i za jednog od glavnih stranačkih kadrovika, preko kojeg su se “rješavala” brojna zapošljavanja u državnim tvrtkama i agencijama.

Dodatno je intrigantno i to da USKOK Josipi Rimac kao jednu od točaka optužnice na teret stavlja upravo zapošljavanje preko veze te da je jedan od osumnjičenih u aferi Vjetroelektrane i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

Susreti između Krunoslava Katičića i Josipe Rimac krajnje su intrigantni, ponajviše u svjetlu činjenice da su se odvijali u vrijeme nedavnih neslužbenih najava prema kojima je Katičić figurirao kao Plenkovićev kandidat za novog ministra unutarnjih poslova u kontekstu nedavne isforsirane rekonstrukcije Vlade.