Više izvora bliskih predsjednici Kolindi Grabar Kitarović otkrilo je za Nacional da ona u svibnju planira izvršiti pritisak na Vladu Tihomira Oreškovića, što bi moglo izazvati nove napetosti na političkoj sceni. Za Nacional je potvrđeno da će upravo u tom terminu iskoristiti svoje ustavne ovlasti i zatražiti sazivanje sjednice Vlade, na kojoj bi glavne teme bile gospodarstvo i strategija razvoja te obrana, vanjska i sigurnosna politika. Njen prijedlog izgledat će gotovo posve jednak onome koji je svojedobno uputila Zoranu Milanoviću, što se tada tumačilo kao predsjedničin pritisak i pokušaj utjecaja na ishod parlamentarnih izbora. “Ona će sada jasno pokazati da ima jednaka mjerila za sve: novoj vladi obećala je prvih sto dana mira i to će joj pružiti. Ali nakon toga, najvjerojatnije već na 101. dan od formiranja Vlade, može se očekivati njen zahtjev za sazivanje sjednice. Pričekat će da završe unutarstranački izbori u HDZ-u kako se to ne bi tumačilo kao njen pritisak na Karamarka”, rekao je Nacionalov izvor blizak Pantovčaku.

“PREDSJEDNICA SE OTHRVALA svim pokušajima da je se proglasi produženom rukom Karamarka i HDZ-a, ili nečijom marionetom; javnosti je pomalo pogrešno protumačila i detalj oko imenovanja Josipa Buljevića za novog ministra obrane. S njime je odlično surađivala dok je bio njezin savjetnik, jednako kao i danas kada je ministar, ali činjenica jest da je on bio Karamarkov kandidat za sve njemu bitne funkcije – prije svega MUP ili SOA-u. Kada se to pokazalo nemogućim dobio je Ministarstvo obrane, što u stvari i jest najbolja pozicija za stručnjaka poput njega”, govore Nacionalovi sugovornici. Upravo je Buljević danas jedan od samo nekoliko osoba iz vrha vlasti s kojima predsjednica komunicira na redovitoj, gotovo dnevnoj bazi – tu su još premijer Orešković i predsjednik Sabora Željko Reiner, ali i zagrebački kardinal Josip Bozanić. S njime, kako se tvrdi, posljednjih mjeseci ona intenzivno komunicira, prije svega o postupku proglašenja svetim Alojzija Stepinca, ali ne ustručava se zatražiti ni Bozanićevo mišljenje o drugim pitanjima. Karamarko po funkciji nije u tom krugu ljudi.

“Nakon što stabilizira vlast u HDZ-u, vjerojatno će se Karamarko urazumiti i shvatiti da država funkcionira po određenim pravilima. Prije nekoliko mjeseci bio je iznimno ljut jer nije dobio mandat za sastavljanje vlade prije nego što je osigurao 76 potpisa, što bi bilo protuustavno. Proći će ga, ohladit će se”, predviđaju Nacionalovi izvori bliski predsjednici.

TRENUTNO NJIHOVI ODNOSI nisu ni blizu onoga što se očekuje. Iako jedan izvor blizak vrhu HDZ-a i Uredu predsjednice tvrdi da je njihova komunikacija uredna i redovita, više je onih koji tvrde suprotno. Predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko potpuno su zahladili odnose i gotovo prestali međusobno komunicirati, potvrđeno je za Nacional iz više izvora bliskih i Uredu predsjednice i HDZ-u. Iako su na ovoj relaciji već mjesecima bile prisutne trzavice o kojima se raspravljalo, nakon odluke o izboru novih čelnih ljudi hrvatskih obavještajnih službi došlo je do novog velikog zahlađenja. Nacionalovi izvori tvrde da je Karamarko potpuno razočaran odnosom predsjednice i ignorniranjem gotovo svih ključnih prijedloga i ideja koji su dolazili s njegove strane, no i da je ponašanje Kolinde Grabar Kitarović bilo očekivano jer je od početka svog mandata davala naznake da će se politički potpuno emancipirati od Karamarka i HDZ-a.

Isti izvori tvrde da se idućih mjeseci mogu očekivati još radikalniji koraci u tom smjeru, ali i kriza koja bi mogla voditi prema novim parlamentarnim izborima.

“NE, NJIH DVOJE VIŠE NI NE RAZGOVARAJU. Proteklih mjeseci to su činili sve rjeđe, a nakon što je predsjednica postigla dogovor s premijerom Oreškovićem oko Danijela Markića kao ravnatelja SOA-e i Pjera Šimunovića kao predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, veze su potpuno prekinute. On je valjda očekivao da će imati svoju snažnu polugu vlasti na Pantovčaku, no ona će dosljedno provoditi Ustav, bilo Karamarku pravo ili krivo”, kazao je izvor blizak predsjednici. S druge strane, u HDZ-u tvrde da će ovakvo ponašanje proizvesti novu političku nestabilnost i da se već sljedećih mjeseci mogu očekivati radikalne protumjere.

Predsjednik najjače vladajuće stranke osjeća se potpuno marginaliziran u gotovo svim odnosima u vrhu vlasti: najprije se u mučnim pregovorima s Mostom morao odreći velikog dijela funkcija i položaja koji bi po matematičkom principu pripali HDZ-u, potom je ponižen jer je morao odustati i od nekih suradnika poput Josipe Rimac, a zatim je i cijela stranka javno išamarana u slučajevima Mije Crnoje i Milijana Brkića. U Ministarstvu unutarnjih poslova ministar Vlaho Orepić otvoreno odbija provesti Karamarkove naloge o smjenama vodećih ljudi, ne želeći proizvesti dojam o političkim čistkama ili otvoriti šefu HDZ-a prostor za moguće ponovno nametanje vlastitih kadrova, a situacija oko tajnih službi dovela je njegovo nezadovoljstvo do vrhunca. Pogotovo jer je preuzimanje kontrole nad represivnim aparatom bilo glavna Karamarkova ambicija.

Iz HDZ-a su već ranije neformalnim kanalima plasirali informaciju da u pozadini izbora ključnih ljudi u SOA-i i UVNS-u stoji Ivić Pašalić, što je ovaj demantirao. No u međuvremenu je poput Kolinde Grabar Kitarović jednake znakove emancipacije pokazao i premijer Orešković, što u Karamarkovu krugu smatraju dokazom goleme nezahvalnosti: šef HDZ-a smatra da je upravo on zaslužan za dovođenje na vlast i premijera i predsjednice. O tome otvoreno progovara među svojim najbližim suradnicima.

“ISTINA JE DA JE OREŠKOVIĆA preporučio Ante Ćorušić, za kojega nije tajna da je blizak Iviću Pašaliću. Karamarko ga prije odluke nije pošteno ni upoznao. A premijer se već na prvoj krivini riješio upravo Ćorušića, čime je pokazao da itekako ima politički instinkt. Sada gledamo kako se Oreškoviću ‘glanca’ javni imidž, pogotovo preko jedne medijske grupacije, što znači da je i on svjestan da mora sebi stvoriti temelje u slučaju turbulencija. A bit će ih”, govori Nacionalov izvor vrlo blizak vrhu HDZ-a. On tvrdi da Karamarko “više neće mirno gledati kako mu Pašalić kadrovira u državi i kako mu vlast izmiče iz ruku”, pa će odmah nakon unutarstranačkih izbora zbilja poduzeti korake koji su se u javnosti već mogli naslutiti – ili preslagivanje vladajuće koalicije u kombinaciji s Hrvatskom narodnom strankom, ili izlazak na nove izbore.

Nacional je o mogućnosti da bi Tomislav Karamarko mogao pokušati smijeniti Tihomira Oreškovića odmah nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, pisao u prošlom broju. Tada je jedan ministrar iz aktualne vlade za Nacional izjavio:

“Orešković i Kolinda Grabar Kitarović pogriješili su jer su Karamarka odlukom o izboru Daniela Markića za ravnatelja Sigurnosno obavještajne agencije dotjerali do zida. Kakva je nakon ovoga njegova politička budućnost? Karamarko se nakon ovoga može ili zahvaliti i otići, ili ići na nove izbore. Tom odlukom došlo se do kritične mase i vjerojatno nema natrag. I to mu je napravilo dvoje ljudi koje je on doveo na vlast. Nakon što je Orešković odbio Karamarkov prijedlog da Milijan Brkić postane ministar branitelja, zbog izbora ravnatelja SOA-e Karamarko bi mogao uskratiti povjerenje premijeru Oreškoviću već u svibnju, nakon što se dovrše unutarstranački izbori u HDZ-u. Sve to vodi prema izvanrednim izborima, osim ako se po putu ne presloži neka nova saborska većina.” Nakon teksta u Nacionalu, Karamarko je reagirao objavivši na svom Facebook profilu sljedeće:

“Tihomir Orešković još uvijek ima podršku HDZ-a kao najjače parlamentarne stranke. Kada je ne bude imao, on više neće biti predsjednik Vlade.”

Većina medija tu je Karamarkovu izjavu protumačila kao izravnu prijetnju premijeru Oreškoviću, unatoč tome što je on dva dana kasnije rekao da tu izjavu “apsolutno nije doživio kao prijetnju”.

“To svatko može gledati svaki dio kako mu paše. Imamo zajedničke ciljeve i idemo naprijed. Mi smo tim i imamo zajedničke ciljeve. Ja sam premijer koji ima podršku HDZ-a i Mosta i Domoljubne koalicije. Ja sam tu za hrvatski narod”, rekao je Orešković čiji je obilazak Vukovara i Dubrovnika protumačen kao pokušaj njegove dodatne političke emancipacije i traženje šire potpore u javnosti. Uz to, premijer Orešković odlazi krajem ovog tjedna u službeni posjet Vatikanu, gdje će se susresti s papom Franjom, što je nesumnjivo susret od velikog značaja i za Hrvatsku i za samog Tihomira Oreškovića koji bi time mogao pokazati da ima potporu Svete Stolice.

NJEGOVA POPULARNOST, a u svega dva mjeseca on je, prema istraživanjima javnog mnijenja, gotovo prestigao predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, mogla bi nakon toga dodatno porasti pa bi i svaki pokušaj udara na njegovu poziciju mogao biti kontraproduktivan. U tom smislu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović već je osjetila političke posljedice jer je odgađanjem davanja svog potpisa za smjenu Dragana Lozančića, premijer Orešković jasno dao do znanja da je on taj koji će u takvim stvarima imati posljednju riječ ili barem da ga se u takvim odlukama neće dovoditi pred gotov čin. S druge strane, iako se u javnosti prezentira da su predsjednica i premijer izgladili tu neugodnu situaciju vezanu uz šefa SOA-e, činjenica je da nikakve istrage oko eventualnih nezakonitosti koje je Lozančić napravio nije bilo, a vjerojatno je neće ni biti. To pak znači da je Kolinda Grabar Kitarović u ovoj situaciji zapravo na neki način ponižena te da je bila primorana čekati kompromisno rješenje koje pokazuje da nikakvih nezakonitosti u Lozančićevu slučaju nije bilo. I to bi dijelom moglo biti u pozadini njene neformalno najavljene namjere da predloži sjednicu Vlade.

U međuvremenu je objavljeno da će Lozančić imati častan otpust, na što je reagirao Tomislav Karamarko, rekavši da častan otpust za Lozančića ne dolazi u obzir. Uđe li Karamarko oko toga u novi sukob s premijerom, mogao bi iz te igre ponovno izaći kao gubitnik. Isto kao i Kolinda Grabar Kitarović kojoj će, u slučaju njezina pokušaja sazivanja sjednice Vlade, Orešković vjerojatno ponovno pokazati gdje su granice njezinih ovlasti. Slično kao što je to svojedobno učinio Zoran Milanović.