Prvo plinarsko društvo (PPD), po prihodima jedna od najsnažnijih hrvatskih tvrtki, u vlasništvu poduzetnika Pave Vujnovca, sredinom ožujka zakupilo je sve raspoložive kapacitete LNG terminala čak do 2037. godine, doznao je Nacional od dva neovisna upućena poslovna izvora iz energetskog miljea.

Radi se o potezu velikog poslovnog značenja za PPD, ali i strateškog i geopolitičkog značenja s posljedicama za energetsku stabilnost Hrvatske, ali i energetske odnose između Hrvatske i Mađarske.

Taj se potez može tako tumačiti prvenstveno zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja je promijenila globalno tržište energenata i postupno počela smanjivati uvoz ruske nafte i plina u Europu. Zbog toga se europsko tržište sve više počelo okretati uvozu ukapljenog plina, što je Hrvatsku iznenada zbog LNG terminala u Omišlju prometnulo u geopolitički izuzetno važno odredište za energetsku stabilnost Europe. Iako su ga godinama razne interesne grupacije osporavale, usred ruske agresije na Ukrajinu LNG terminal doslovno se preko noći pretvorio u poslovno itekako opravdanu investiciju, čiji bi kapaciteti u godinama koje dolaze, prvenstveno zbog geopolitički promijenjenih okolnosti, mogli dugoročno biti jako važni za energetsku stabilnost Hrvatske, ali i više zemalja u njenom okruženju.

Zakupljenost kapaciteta LNG terminala može značajno redefinirati bilateralne odnose i energetski rat Hrvatske i Mađarske.

Mađarska vlada još je 2018. dala ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu. Upravo je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjártó u proljeće 2019. izjavio kako je „strateški interes Mađarske da se taj terminal izgradi i da se joj ponudi plin po konkurentnoj cijeni“. U ožujku 2020. nakon potpisivanja izjave s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem Szijjártó je izjavio kako mađarska strana na LNG terminal na otoku Krku gleda kao na veliku priliku ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu regiju. Potom je u studenome 2020. nakon videokonferencije s europskim povjerenikom za energetiku Kadrijem Simsonom Szijjártó izjavio kako je LNG terminal na otoku Krku ključan za opskrbu Mađarske plinom.

PPD Pavla Vujnovca sada pretežno surađuje s British Petroleumom (BP), jednom od najvećih svjetskih tvrtki koje se bave trgovinom energentima, uvozeći preko njih američki LNG te se sve više okreće američkim dobavljačima energenata umjesto, kao donedavno, ruskima. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Mađarska je dosad zbog korupcijom stečenih dominantnih upravljačkih prava mađarskog MOL-a u Ini izvlačila goleme strateške energetske prednosti za sebe, pretvarajući Inu u filijalu podređenu vlastitim interesima, a Hrvatsku uvelike podložnu njenim energetskim prioritetima.

Tu su situaciju sada počele mijenjati geopolitičke okolnosti i uvoz nafte i plina preko Omišlja. Mađarska preko naftovoda Družba trenutno još uvijek uvozi cjenovno povoljniju rusku naftu, ali tu će stratešku prednost uskoro izgubiti zato što je EU do 2027. odredio datum dovršenja postupnog ukidanja uvoza ruskog plina i nafte. U tom kontekstu za njih posebno važan postaje Janaf. Na zahtjev Mađarske, države članice Europske unije već su raspravljale o Janafu. Mađari pokušavaju od Janafa i Hrvatske dobiti što povoljnije tranzitne tarife za prijevoz nafte, što im je važno ako se odluče tu naftu u većim količinama uvoziti preko luke Omišalj i Janafa. No Janaf im je, uz podršku hrvatske vlade, ponudio skuplje tarife. Mađari su zbog toga čak na sastanku u Bruxellesu koncem prosinca 2022. zatražili da Europska komisija propiše tranzitne tarife Janafa.

S druge strane zahvaljujući planu Europske komisije da Janaf postane strateški europski naftovod i da se proširi kapacitet krčkog LNG terminala, Hrvatska ima priliku postati energetsko čvorište ovog dijela Europe i time iskoristiti svoj geografski položaj.

Međutim, promjena odnosa snaga na tom području u skoroj budućnosti osim zbog uloge Janafa, počet će se događati i na području uvoza ukapljenog plina i LNG terminala. Ali na tom području u Hrvatskoj umjesto državnih tvrtki puno snažniju ulogu ima privatni PPD, koji bi zbog toga mogao dodatno ojačati svoju ionako izuzetno jaku poziciju, iako su te kapacitete LNG terminala mogli zakupljivati i Ina, HEP, ali i brojne druge strane tvrtke. Upućeni poslovni izvor iz energetskog miljea navodi da je PPD tim potezom posredno naznačio još nešto – odmak i prekid suradnje s ruskim Gazpromom, od kojeg je godinama uvozio plin i tako počeo stvarati svoj golemi poslovni utjecaj, prvo u Hrvatskoj, a potom i u nekim drugim zemljama u okruženju, čime je ušao i u fokus političkih i geostrateških interesa zemalja u regiji gdje posluje.

Premijer Andrej Plenković na LNG terminalu na Krku krajem 2022. sa saveznim kancelarom Republike Austrije Karlom Nehammerom i predsjednikom Vlade Savezne države Bavarske Markusom Söderom. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Taj izvor navodi i kako PPD sada pretežito surađuje s British Petroleumom, (BP), jednom od najvećih svjetskih tvrtki koja se bavi trgovinom energentima, uvozeći preko njih američki LNG, te da se sve više okreće američkim dobavljačima energenata.

PPD je od ožujka 2022., nakon početka rata u Ukrajini, u ukupno pet navrata dokupljivao slobodne kapacitete LNG terminala, koji ukupno dosežu 2,6 milijardi m3. Potom je u ožujku 2023. PPD zakupio i sve slobodne kapacitete do 2037.

Dugoročni i kratkoročni slobodni kapaciteti zakupljuju se u godišnjem postupku ugovaranja usluge prihvata i otpreme ukapljenog prirodnog plina. Na službenoj stranici tvrtke LNG Hrvatska u svakom trenutku vidljive su informacije o slobodnim kapacitetima. One se nalaze u tablici koja se ne nalazi na početnoj stranici, nego u dijelu posvećenom zakupu. Ta tablica pokazuje da slobodni kapaciteti postoje tek od 2037. Ali ne pokazuje tko ih je zakupio, jer se te informacije smatraju poslovno osjetljivima, pa se službeno ne otkrivaju. PPD dosad nije javno objavljivao količine zakupa LNG terminala. Na službeni upit Nacionala u vezi sa spomenutim zakupom odgovorili su sljedeće:

‘’Tvrdnje o zakupu svih kapaciteta LNG terminala na Krku ne možemo ni potvrditi ni demantirati. Poznato je kako je PPD od studenoga 2022. godine ne preuzima Gazpromov plin.

No, PPD je osigurao alternativni dobavni pravac te će u potpunosti ispuniti sve preuzete obveze, a naši kupci mogu biti sigurni da ćemo isporučiti sve ugovorene količine plina.

Unaprijed zakupljeni kapaciteti hrvatskom tržištu jamče sigurnost opskrbe.’’

Za zakup LNG terminala ne postoji službeni javni natječaj, nego se postupak provodi drugačije. Postoje rokovi za iskazivanje interesa te svatko tko ispunjava tehničke predispozicije u bilo kojem trenutku može podnijeti zahtjev zakup onog dijela kapaciteta koji su slobodni. Za ozbiljnost svake ponude potrebno je uplatiti polog od milijun eura, a potom je potrebno 55 posto vrijednosti zakupa ‘’pokriti’’ bankarskom garancijom za prvu godinu zakupa te nešto manji postotak vrijednosti zakupa za svaku sljedeću godinu.

PPD je ovim potezom najavio odmak i prekid suradnje s ruskim Gazpromom, od kojeg je godinama uvozio plin i tako počeo stvarati svoj golemi poslovni utjecaj, prvo u Hrvatskoj, a potom i u zemljama u okruženju

Treba napomenuti da sve do 2027. značajne kapacitete LNG terminala u zakupu imaju dvije velike mađarske tvrtke: državni MVM, koji je spomenutim potezom PPD-a ozbiljnije poslovno ugrožen, te švicarski MET, čije je ime nastalo od MOL Energy Trade, a kasnije se vlasnički odvojio od MOL-a.

Mađarska vlada je prvo isključivo bila zainteresirana za suvlasništvo u LNG-u Hrvatska, ali ne i za zakup kapaciteta. To se kasnije počelo mijenjati pa su ipak počeli zakupljivati ozbiljne količine preko MVM-a, čime su omogućili da popunjenost terminala bude 98 posto. Zahvaljujući tome nestala je potreba za naplatom takozvane SOS naknade za sigurnost opskrbe koju bi u slučaju zakupa manjeg od 1,1 milijardu kubičnih metara prema odredbama tzv. lex LNG-ja plaćali svi potrošači plina u Hrvatskoj.

Koliko je zakup LNG terminala važan za spomenute mađarske tvrtke pokazuju i njihovi poslovni rezultati.

MVM CEEnergy Croatia zakupljuje najveći dio kapaciteta LNG terminala za ukalupljeni plin na Krku, otprilike jednu trećinu, i s 12,9 milijardi kuna prihoda (1,7 milijardi eura) prošle je godine bila četvrta tvrtka u Hrvatskoj po visini prihoda, odmah iza Ine, PPD-a i HEP-a. MVM je zapravo ekvivalent hrvatskom HEP-u, ali za razliku od HEP-a, MVM je pravi energetski div koji razvija projekte i na tržištu se ponaša proaktivno.

Članica Uprave PPD-a zadužena za prodaju plina i koordinaciju međunarodnih timova je Antonija Glavaš, dok je Ivana Ivančić članica Uprave zadužena za transport i skladištenje plina. FOTO: Screenshot/PPD

MET Croatia Energy Trade, prema podacima FINA-e, s 9,4 milijarde kuna (1,2 milijarde eura) prihoda lani, bila je po visini prihoda na sedmom mjestu, odmah ispod Konzuma i HEP Proizvodnje. MET Croatia Energy Trade također je jedan od većih zakupaca plina iz LNG-a.

PPD je duže vrijeme dobro surađivao s mađarskim tvrtkama, a posluje i na mađarskom tržištu. Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, pa sve do trenutka u kojem je PPD prestao uvoziti plin od Gazproma, s mađarskim tvrtkama radio je zamjenu plina, a u nekim situacijama radi to i danas. Onaj dio koji su mađarske tvrtke trebale uvoziti od LNG terminala do Mađarske, zamijenile su za ruski plin koji je PPD uvozio prema Hrvatskoj. I tako su obje strane štedjele na troškovima transporta.

Nakon što je PPD zakupio LNG terminal do 2037. ti su se odnosi vjerojatno i zbog toga počeli mijenjati. Svega tri mjeseca kasnije PPD je vrtoglavo visoko kažnjen u Mađarskoj, gdje je tijekom 2022. ostvario 107 milijuna eura prihoda i počeo značajno povećavati svoj udio na tamošnjem tržištu energenata. Ali početkom lipnja mađarski regulator MEKH, nominalno zbog manipulacije tržištem energenata, PPD-u je izrekao kaznu od 1,35 milijuna eura, po visini gotovo nikad izrečenu na razini EU-a.

PPD je na to reagirao priopćenjem u kojem su, među ostalim, napisali i sljedeće: ‘’IPPD dosad nije bio u ovakvoj ili sličnoj situaciji. Na odluku mađarskog regulatora ćemo se žaliti, a do tada platiti kaznu u iznosu 1 milijun i 350.000 eura koju je mađarski regulator odredio. Prema našim saznanjima to je neuobičajeno visoka kazna za takvu vrstu prekršaja.

U odluci kojom se kažnjava PPD stoji da nije došlo do pokušaja manipulacije tržištem te da nije došlo do manipulacije koja bi bila provedena širenjem informacija, obmanom ili prikrivanjem, ali da je PPD prekršio uredbu EU-a (REMIT) jer se dogodio učinak manipulacije, tj. konkretno – iako nije postojala namjera manipulacije, samim natjecanjem PPD-a na aukciji rasla je cijena transporta plina.’’

Mjesto predsjednika Uprave tvrtke Energia naturalis d.o.o. (ENNA) od 1. srpnja ove godine umjesto Pavle Vujnovca preuzeo je Boštjan Napast. FOTO: PPD

Na čelu MEKH-a, mađarske verzije HERA-e, koji je kaznio PPD nalazi se Edit Juhász, koja je na tu poziciju došla iz MVM-a gdje je bila Deputy CEO General and Legal Affairs, Chief Legal Counsel. Na tu je poziciju došla iz mađarske državne tvrtke koja je u Hrvatskoj najviše financijski izgubila zbog PPD-ova zakupa kapaciteta LNG terminala. Ranije je radila izravno pod mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Szijjártom. Jedan od Nacionalovih izvora iz energetskog miljea ovako je protumačio tu kaznu: ‘’Poruka Hrvatskoj je jasna. Trebala bi omekšati svoje pozicije prema Mađarskoj na području transporta nafte i plina.’’

PPD-ov zakup kapaciteta LNG terminala značajno će od 2027. utjecati na strukturu ukupno 3,7 milijardi eura prihoda koje dvije mađarske kompanije ostvaruju koristeći zakupljene kapacitete LNG terminala.

Strani poslovni izvor izjavio je za Nacional kako postoji značajan interes i drugih inozemnih trgovaca energentima za zakup kapaciteta LNG terminala koje Hrvatska namjerava dograditi. Taj izvor izjavio je kako su pojedini kandidati već boravili u Hrvatskoj te izrazili bojazan kako su svi kapaciteti ‘’rezervirani’’ za PPD te tako aludirali na moguće privilegiran položaj PPD-a na hrvatskom tržištu.

Da su odnosi između RH i Mađarske značajno poremećeni, bilo je jasno i nakon što je Plenković navodno, osobno, blokirao prodaju Fortenove Indoteku – kompaniji u većinskom vlasništvu jednog od najbogatijih Mađara Daniela Jellineka jer su postojale indicije da Jellinek zapravo u toj transakciji predstavlja tek paravan za netransparentni mađarski kapital koji se povezuje izravno s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. To je potpuno zakompliciralo priču oko Fortenove koja i dalje traje.

Nacional je u rujnu 2022. otkrio detalje velikog sukoba hrvatskog i mađarskog političkog vrha koji se vodio oko konačnog preuzimanja trajne vlasničke kontrole u Fortenova grupi, nasljedniku nekadašnjeg Agrokora. Potvrđivao je to i jedan ekskluzivni mađarski dokument. Aktualna hrvatska vlada blokirala je tada najavljenu kupoprodaju 43 posto udjela koje ruski Sberbank drži u Fortenova grupi, a koje je ta banka namjeravala prodati mađarskoj Indotek grupi, u većinskom vlasništvu jednog od najbogatijih Mađara Daniela Jellineka.

Mađarska preko naftovoda Družba trenutno još uvijek uvozi cjenovno povoljniju rusku naftu, ali tu će stratešku prednost uskoro izgubiti jer je EU do 2027. odredio dovršenje postupnog ukidanja uvoza

Osobno je hrvatski premijer Andrej Plenković odlučio podržati blokadu te transakcije nakon što je informiran kako postoje ozbiljne sumnje da Jellinek zapravo u toj transakciji predstavlja tek paravan za netransparentni mađarski kapital koji se povezuje izravno s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Do vrha hrvatskih vlasti još su početkom 2022. dospjele dramatične informacije da je Orbán izravno od ruskog predsjednika Vladimira Putina tražio dopuštenje da netko iz Mađarske od Sberbanka otkupi njen udio u Fortenova grupi. Nacionalovi izvori navode kako se to dogodilo početkom veljače 2022., kada je Orbán u Moskvi posjetio Putina, iako su ga čelnici mađarske oporbe tada hitno pozvali da otkaže posjet zbog krize u Ukrajini.

Nakon toga je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjártó više puta u kratkom vremenu putovao u Moskvu na sastanke s vodstvom Sberbanka kako bi dizajnirao strukturu te poslovne transakcije. U to vrijeme mađarska Državna porezna i carinska uprava, iako svjesna da nije nadležna za donošenje takve odluke, objavila je dokument kojim podržava i dopušta ovu transakciju. Te su takvu odluku poslali u Hrvatsku s ciljem da pokušaju proizvesti pritisak da sve to prođe u Hrvatskoj.

Taj pokušaj nije prošao, a kasnije su propala još dva: da ruske udjele u Fortenova grupi preuzmu hrvatski mirovinski fondovi, a potom i pokušaj ruskog poduzetnika Krešimira Filipovića, podrijetlom iz Hrvatske, da preko Dubaija skriven iza paravanskog investitora također preuzme većinski paket udjela u Fortenova grupi.

Sve to pokazuje da je Pavo Vujnovac postao i regionalno prilično utjecajan. Put do tog utjecaja dijelom je gradio i zahvaljujući dobroj povezanosti s različitim hrvatskim političkim i ekonomskim krugovima. Zato je počeo privlačiti i veliku pozornost hrvatske javnosti, pa protiv njega raste broj naglašeno kritički intoniranih političkih istupa koji tumače Vujnovčeve poslovne poteze i propituju njegove veze s vrhom hrvatske politike.

U tom će smislu i činjenica da je PPD nedavno zakupio sve dostupne kapacitete LNG terminala do 2037. zasigurno proizvesti dodatne značajne, lako moguće također podjednako kritičke reakcije u hrvatskoj javnosti, a vjerojatno i u zemljama u okruženju na koje će taj potez utjecati.