Hrvatski premijer Andrej Plenković osobno je početkom kolovoza 2018., na tajnom sastanku u svom kabinetu, naredio tadašnjem ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću da provede u djelo zatvaranje Inine rafinerije nafte u Sisku te da omogući izvoz hrvatske nafte na preradu u Mađarsku. To je Nacionalu koncem proteklog tjedna otkrio izvor koji o tom sastanku ima neposredna saznanja te ih je spreman posvjedočiti na sudu. Nove su to šokantne informacije koje otkrivaju kako se rađala izdaja strateških energetskih interesa hrvatske države i u središte tog izdajničkog akta stavljaju izravno hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Tomislav Ćorić, koji je u ime hrvatske vlade formalno počinio akt izdaje, samo je proslijedio i provodio – sada se to zna – izravne naredbe koje mu je dao Plenković. Novi su to dramatični detalji koji produbljuju uvid u situaciju u kojoj se ta izdaja rađala, kada je doista ostvarena i što joj je prethodilo.

Tomislav Ćorić je kao ministar zaštite okoliša i energetike bio prisiljen potpisati Memorandum o razumijevanju kojim je omogućen izvoz hrvatske nafte u Mađarsku, čemu se na sastanku s premijerom Plenkovićem u Vladi oštro usprotivio šef JANAF-a Dragan Kovačević, koji taj memorandum nije ni želio potpisati. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Prema navodima Nacionalova izvora, premijer Plenković to je Ćoriću naredio na radnom sastanku u svom premijerskom uredu u Banskim dvorima. Sastanak se dogodio oko 10. kolovoza 2018., odnosno najviše dva tjedna prije nego što je 21. kolovoza 2018. potpisan sporni memorandum koji je omogućio netransparentni izvoz hrvatske nafte u Mađarsku pod hrvatskoj javnosti do danas još uvijek nepoznatim uvjetima.

Taj je sastanak bio uvod u dramatična zbivanja s teško sagledivim razmjerima štete za hrvatske strateške interese i, u konačnici, nacionalnu sigurnost.

Prema navodima tog izvora, sastanku su uz premijera Andreja Plenkovića prisustvovali tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, tadašnji predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević, tadašnja stručna suradnica premijera za pravna pitanja, još jedan stručni suradnik premijera i tadašnja zamjenica predstojnika Ureda premijera Tena Mišetić.

Tena Mišetić, bliska Plenkovićeva suradnica i bivša zamjenica šefa njegova kabineta, tijekom sastanka na kojem je Plenković naredio Ćoriću potpisivanje spornog memoranduma sjedila je za Plenkovićevim radnim stolom, a tom istom sastanku prisustvovale su osim nje, Plenkovića, Ćorića i Kovačevića, još dvije osobe. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL, Nacional

Tena Mišetić sjedila je tom prilikom izdvojeno, za Plenkovićevim radnim stolom. Ostali prisutni sjedili su za stolom za sastanke u premijerovu uredu. Nacionalov izvor precizno je upoznat s time tko je od prisutnih gdje sjedio.

Prema tvrdnjama svjedoka, sastanak je započeo tako što je premijer Plenković zatražio od Dragana Kovačevića da mu referira kakva je točno situacija oko mogućnosti prijevoza hrvatske nafte iz Siska na preradu u Mađarsku. Kovačević mu je odgovorio kako smatra da to nije dobro za hrvatski energetski sektor i strateške energetske interese. Rekao mu je da bi se plasiranjem hrvatske nafte u Mađarsku otvorili preduvjeti za zatvaranje sisačke rafinerije.

Kovačević je, po mišljenju Nacionalova izvora, očito ne sluteći što premijer Plenković smjera, u odgovoru Plenkoviću bio prilično izravan. Čak je spomenuo kako bi to bila radnja koja graniči s nacionalnom izdajom te da on u tako nečemu ne bi želio sudjelovati.

Izvor blizak JANAF-u navodi da je Gyürk postao neugodan, da je Kovačevićevoj tajnici putem telefona izrekao brojne uvrede na Kovačevićev račun te da se više puta pozivao na prijateljstvo s Plenkovićem

Nacionalov izvor precizno je opisao što se potom događalo:

“Na to mu je Plenković mirno rekao da će Tomislav Ćorić pripremiti sporni memorandum. Doslovno mu je naredio da ga pripremi te da se sve to usuglasi s Inom. Ćorića je ta naredba također iznenadila. Ostao je zatečen. Štoviše, pokušao se izvući iz te situacije navodeći kako on kao ministar taj memorandum ne bi ni trebao potpisivati, nego da je dovoljno da se o svemu usuglase Ina i Janaf.”

Izvor koji o tome ima neposredna saznanja tvrdi kako je Plenković doslovno naredio Ćoriću da prvo pripremi za potpisivanje Memorandum, a potom i zatvaranje sisačke rafinerije. Ozračje je tada postalo prilično mučno, ali sastanak je ubrzo i završio. Plenković se na kraju sastanka, tvrdi izvor, s Kovačevićem nije htio niti pozdraviti.

András Gyürk, visokopozicionirani član Orbánova Fidesza, mađarski je zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, a izvori tvrde da je on zvao Kvačevića. FOTO: European Parliament audiovisual

Da je Ćorić doista mogao biti zatečen Plenkovićevom naredbom, sugerira i sadržaj dokumenta koji je Ćorić potpisao samo osam mjeseci ranije, 11. prosinca 2017., a koji je Nacional otkrio u prošlom broju. Ćorić je tada pismeno odgovorio na upit članova Nadzornog odbora Ine o tome je li odluka o prestanku rafiniranja nafte u Rafineriji nafte Sisak u skladu sa Zakonom o energiji i Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske. Ćorić im je tada odgovorio:

“Budući da je riječ o objektu i o djelatnosti koji su od interesa za Republiku Hrvatsku, te uzimajući u obzir trenutnu zakonsku regulativu, Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske i preuzete ugovorne obveze kao i suglasnost volja obiju strana, donošenje odluke o prestanku rafiniranja nafte u Rafineriji nafte Sisak predstavlja postupanje protivno interesu Republike Hrvatske i preuzetim ugovornim obvezama od strane strateškog partnera.”

Nacioal je objavio sadržaj Memoranduma kojim je omogućen tajni izvoz hrvatske nafte u Mađarsku još 26. svibnja 2020., ali premijer Plenković nije poduzeo apsolutno ništa da preusmjeri naftu u Rijeku. FOTO: Nacional

Međutim, suočen s Plenkovićevom naredbom, u kolovozu 2018. postupio je potpuno suprotno tome što je u tom dokumentu potpisao. A potom je Ćorić, kako je Nacional otkrio u prošlom broju, članovima Nadzornog odbora 12. prosinca 2018. i osobno – najprije usmeno telefonom, a potom putem e-maila – naredio da potvrde Poslovni plan Ine koji je uključivao točku o prestanku prerade nafte u Rafineriji Sisak. Sada se potvrđuje da Ćorić to nije činio u svoje ime.

Dva dana prije spomenutog dramatičnog sastanka u Uredu premijera Plenkovića, tajnici Dragana Kovačevića u Janafu najavila se osoba koja se predstavila kao lobist MOL-a, ali i kao prijatelj premijera Plenkovića. Prema navodima Nacionalova izvora, ta se osoba predstavila kao Plenkovićev prijatelj iz Bruxellesa, iz vremena dok su zajedno bili u Europskom parlamentu. Izvor blizak Janafu navodi kako se, po svemu sudeći, radi o mađarskom europarlamentarcu Andrásu Gyürku.

Dva dana prije sastanka U VLADI Kovačevićevoj tajnici najavila se osoba koja se predstavila kao lobist MOL-a, ali i kao Plenkovićev prijatelj iz Bruxellesa. Navodno je to bio András Gyürk i Kovačević ga nije primio

Kovačević ga nije htio primiti, vjerojatno zato što to nije bilo prvi put da predstavnici MOL-a lobiraju za izvoz hrvatske nafte na preradu u Mađarsku. Izvor blizak Janafu navodi da je Gyürk tada postao neugodan, da je Kovačevićevoj tajnici putem telefona izrekao brojne uvrede na Kovačevićev račun te da se više puta pozivao na prijateljstvo s Plenkovićem.

András Gyürk mađarski je zastupnik u Europskom parlamentu još od 2004. godine i član Fidesza, vladajuće mađarske stranke premijera Viktora Orbána. Iako ima samo 49 godina, iza njega je značajna politička karijera jer je u politiku ušao jako mlad, sa samo 16 godina, i član je Fidesza još od 1988. odnosno od njegova osnivanja, a već 1998., s 26 godina, postao je zastupnik u mađarskom parlamentu. Prema podacima iz biografije na stranicama Europskog parlamenta, on je u više izbornih ciklusa (2004., 2009. i 2014.) čak bio voditelj nacionalne izborne kampanje Fidesza, a 2015. njihov glavni strateg, što znači da je u samom vrhu Orbánove stranke. Štoviše, od 2002. do 2004. bio je potpredsjednik Kluba zastupnika Fidesza u mađarskom parlamentu.

‘Plenković je mirno rekao da će Ćorić pripremiti sporni memorandum. Doslovno mu je naredio da ga pripremi i sve usuglasi s Inom. Ćorića je ta naredba također iznenadila. Ostao je zatečen. Pokušao se izvući’

Bio je i član Župnog pastoralnog vijeća Ostrogonsko-budimpeštanske nadbiskupije (1995. do 2000.) i ravnatelj zaklade Demokracija nakon komunizma (1998. do 2004.).

U Europskom parlamentu Gyürk je još od 2014. član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i s te pozicije je često postavljao pitanja vezana uz energetiku, pa i konkretna pitanja vezana uz MOL Grupu.

S Andrejem Plenkovićem mogao se susretati u vrijeme dok je i Plenković bio zastupnik u Europskom parlamentu, to jest od 2013. Mogli su se susretati i kroz rad u Odboru za vanjske poslove, gdje je Plenković bio potpredsjednik, a Gyürk zamjenski član Odbora. Njih dvojica sličnih su godina, Plenković je samo dvije godine stariji od Gyürka pa je i s te strane moguće da su komunicirali.

Bivši ministar Tomislav Ćorić najprije je 21. prosinca 2017. potpisao da bi zatvaranje rafinerije Sisak bilo suprotno nacionalnim interesima, a potom je 12. prosinca 2018. e-mailom naredio članovima NO Ine da potvrde gašenje rafinerije. FOTO: Nacional, Zeljko Hladika/PIXSELL

Da je Gyürk nazivao Kovačevića u Janaf i pozivao se na Plenkovića, potvrdit će više svjedoka jer se na telefon javila tadašnja Kovačevićeva tajnica u uredu, a Kovačević je potom prepričao taj razgovor još nekim suradnicima iz ureda.

Vrlo je lako moguće da upravo zbog epiloga spomenutog sastanka u Vladi, kao i telefonskih pritisaka Andrása Gyürka, Dragan Kovačević na kraju nije želio potpisati sporni memorandum. Memorandum o razumijevanju između Ine i JANAF-a potpisali su 21. kolovoza 2018. godine predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon, hrvatski član Uprave Ine Ivan Krešić (u prvoj verziji bilo je ime člana Uprave Nike Dalića), kao i ministar Tomislav Ćorić. No tadašnji predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević, što je indikativno, izvukao se od potpisivanja.

Sporni memorandum o razumijevanju između Ine i JANAF-a, koji je po nalogu Plenkovića supotpisao ministar Ćorić, omogućio je da nafta umjesto u Rijeci završi u mađarskim rafinerijama. FOTO: Nacional

Nacional je, naime, otkrio da u ime Janafa sporni memorandum nije potpisao njegov predsjednik Uprave Dragan Kovačević, nego ga je po njegovu ovlaštenju potpisao tadašnji član Uprave Bruno Šarić. Nacionalov izvor blizak Janafu, nakon Nacionalova otkrića, protumačio je taj Kovačevićev potez njegovim lukavstvom da se “u ključnim trenucima nastoji izmaknuti iz spornih situacija” te rekao da je time Kovačević neizravno dao do znanja da se “u političkom smislu radilo o spornom angažmanu“.

“Kovačević kao osoba često nastoji pomiriti nepomirljive interese i strane, ali se u ključnim trenucima nastoji izmaknuti iz spornih situacija ili si barem stvoriti neku odstupnicu za budućnost. Kao šef Janafa imao je legitiman poslovni interes da što više nafte prolazi kroz njegov sustav. U ovom slučaju Janaf je naprosto monopolistički državni tehnički servis, poslovni entitet čija je uprava u ovoj konstelaciji političkih snaga, u širem političkom kontekstu odnosa između Vlade i MOL-a, naprosto nebitna. Ali Kovačević je kao menadžer iz kvote HNS-a itekako svjestan svih okolnosti i krajnje negativnih političkih implikacija tog dokumenta. Pa je to vrlo vjerojatno krajnji razlog što on taj memorandum nije potpisao. Time je neizravno potvrdio da se u političkom smislu radi o spornom angažmanu”, rekao je izvor blizak Janafu nedugo nakon Nacionalova otkrića 2020. godine.

Utvrdi li se da je, kao u plinskoj megaaferi, Ina prodavala MOL-u naftu ispod tržišne cijene, bit će to najveći skandal Plenkovićeve vlade koji on više neće moći pripisivati tamo nekim ministrima

Međutim, ni taj ni drugi izvori s kojima je Nacional tada i kasnije razgovarao nisu znali za šokantni sastanak u Vladi održan najmanje 14 dana prije potpisivanja Memoranduma. Okolnosti tog sastanka otvaraju više pitanja, među kojima se posebno ističe i ono povezano s Plenkovićevim motivima za spomenuto naređenje Ćoriću da osigura izvoz hrvatske nafte u Mađarsku i potom naredi zatvaranje sisačke rafinerije. Naročito u kontekstu Ćorićeva ranije spomenutog potpisanog odgovora članovima Nadzornog odbora Ine iz prosinca 2017. da bi zatvaranje sisačke rafinerije bilo protivno hrvatskim interesima. Dodatno je intrigantno i to što je potpuno nepoznato je li do promjene tog njegova stajališta došlo nakon ikakve rasprave na tijelima Vlade ili pak HDZ-a. Ili je tu krajnje štetnu i kontroverznu odluku Plenković donio mimo svega toga, potpuno samovoljno, iz razloga koje hrvatskoj javnosti njegova administracija, već četvrtu godinu nakon njena donošenja, izbjegava pojasniti.

Razmjeri i posljedice takve štetne politike došli su na naplatu s početkom najnovije energetske krize. Umjesto da Ina kao strateška nacionalna kompanija istražuje i crpi vlastita nalazišta nafte i plina, Vlada Andreja Plenkovića dozvoljava već tri godine tajni i netransparentan izvoz hrvatske nafte u Mađarsku, a upravo je Plenković, kako je sada Nacional otkrio, to omogućio i naredio. Utvrdi li se da je, kao u plinskoj megaaferi, Ina prodavala MOL-u naftu ispod tržišne cijene, bit će to najveći skandal Plenkovićeve vlade koji on više neće moći pripisivati tamo nekim ministrima, već bi za to trebao direktno odgovarati.