Prvo ju je predsjednik Zoran Milanović prozvao da štiti bliske suradnike premijera Andreja Plenkovića, navodeći da je veći broj ljudi i za manje stvari završio u zatvoru, a odmah potom ju je Plenković pozvao na sastanak. Sve se to zbilo u nepuna dva sata, 10. ožujka. Hrvatski premijer Andrej Plenković u pretprošli petak prešutio je hrvatskoj javnosti da je pozvao na tajni sastanak u zgradu Vlade glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek. Da se taj sastanak dogodio otkrio je to Nacionalu izvor koji o tomu ima neposredna saznanja. Taj izvor navodi kako se susret zbio u ranim poslijepodnevnim satima, precizirajući da je Zlata Hrvoj-Šipek u zgradu Vlade stigla oko 13 sati.

Na izravan Nacionalov upit, iz Ureda premijera Nacionalu su potvrdili da se taj sastanak dogodio. O tomu je iz Ureda premijera Nacionalu stigao sljedeći odgovor: ‘’Riječ je o radnom sastanku, a teme su bile iz djelokruga redovne suradnje Vlade i DORH-a. Razgovarali su o organizacijskim, financijskim i kadrovskim pitanjima, konkretno o Uredbi o koeficijentima, uvjetima rada djelatnika, Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih djelatnika, koja se tiču funkcioniranja DORH-a, a što se i raspravljalo u medijima u proteklim danima. Također, razgovaralo se i o rješenju za premještaj DORH-a u nove prostorije za rad, s obzirom na posljedice potresa, a s ciljem stvaranja primjerenijih uvjeta za rad. O tome će DORH i nadležno Ministarstvo pravovremeno izvijestiti javnost. Nije bilo nikakvog razgovora povezanog s istragama ili izvidima koji su u tijeku’’.

Ako je tako, nije jasno zašto je taj sastanak Vlada prešutjela i tajila sve do trenutka kada je za njega Nacional doznao. Izvor koji je Nacional na taj sastanak upozorio navodi i to kako je indikativno da se spomenuti sastanak očito zbio u neobičnim okolnostima te da mu je prethodio žestoki napad predsjednika Zorana Milanovića na premijera Plenkovića i njegove najbliže suradnike, u kojem je Milanović iznio svoju procjenu da bi Plenkovićevi bliski suradnici trebali biti na meti Državnog odvjetništva.

Pa u tom kontekstu Nacionalov izvor dovodi u vezu Milanovićev istup sa žurnim pozivom glavnoj državnoj odvjetnici na sastanak s Plenkovićem. Štoviše, ne samo da ga dovodi u vezu, nego isti izvor vjeruje kako se taj sastanak odvio kako bi premijer Plenković na njemu izvršio dodatni pritisak na glavnu državnu odvjetnicu kako ne bi procesuirala bliske suradnike hrvatskog premijera.

Glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek predsjednik Republike Zoran Milanović prozvao je da štiti bliske premijerove suradnike. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Milanović je toga dana prije podne svojim javnim istupom privukao veliku pozornost javnosti. Milanović se obratio novinarima u Požegi, prozivajući Plenkovića i njegove suradnike za korupciju veću nego za vrijeme bivšeg premijera Ive Sanadera.

Milanović je tada izjavio i sljedeće:

‘’Radi manjih stvari su ljudi bili u istrazi, u Remetincu, samo ih je iznenadna smrt zaustavila u provođenju pravde. Što radi Milić na mjestu glasnogovornika Vlade? Došao je nakon pričesti po očinskoj liniji. Hoće li me netko demantirati? Predstojnik ureda predsjednika Vlade je tip koji je došao iz Pariza, počinio je kazneno djelo i nikom ništa. Da bi dobio stan u centru Zagrebu. Milić, momčić koji sređuje poslove u državnoj firmi nekom tipu koji nema uvjete. Yutel Bata. Momak je intervenirao pri zapošljavanju. Ima dokaza za to. To su prvi i bliski suradnici Plenkovića. To su kaznena djela, to je za zatvor. Isti je slučaj s Banožićem, imao je jasnu namjeru da se državu ošteti. I da se zaštiti najmoprimce. Epilog: država je izgubila ogroman novac. A ljudi idu u zatvor i za manje stvari’’.

Upravo zbog raširenog i po mnogima legitimno argumentiranog uvjerenja većeg broja oporbenih političara da premijer Andrej Plenković vrši pritisak na Zlatu Hrvoj-Šipek i instituciju Državnog odvjetništva u cijelosti, njen je mandat i doveden u pitanje.

Hrvatski premijer i glavna državna odvjetnica mogu se sastajati, ali o činjenici da se sastaju hrvatska javnost mora biti informirana. Posebice zato što njih dvoje mogu imati i razne legitimne teme za razgovor, među kojima je svakako veliki odljev kvalitetnih kadrova iz DORH-a na svim razinama, kao i druge ‘’tehničke’’ teme povezane uz uvjete u kojima DORH funkcionira. Plenkovića bi Zlata Hrvoj-Šipek mogla informirati i o nekim izuzetno osjetljivim aspektima pojedinih istraga, koje bi mogle dovesti do uhićenja ministara, što se već ranije događalo u slučaju uhićenja tadašnjeg ministra Darka Horvata. Premijer, tkogod to bio, morao bi znati da bi do toga moglo doći.

Plenković je glavnu državnu odvjetnicu pozvao u Vladu, što su Nacionalu potvrdili izvori s neposrednim saznanjima o tom njihovu sastanku. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Takvi su se sastanci događali i ranije. Za vrijeme premijerskog mandata Zorana Milanovića, on je bio informiran o aferi u čijem se središtu našla Marina Lovrić Merzel, u konačnici osuđena na sedam godina zatvora. Milanović je o tim situacijama i javno govorio, navodeći kako nije učinio ništa, ali je znao što se sprema. Jedino u tom slučaju hrvatska javnost ne bi nužno morala znati o dijelu sadržaja tih sastanaka.

Pa bi šutnja o spomenutom recentnom sastanku Andreja Plenkovića i Zlate Hrvoj-Šipek mogla posredno nametati zaključak da je glavna državna odvjetnica premijera došla informirati da bi moglo doći do novih uhićenja upravo njegovih bliskih suradnika. U protivnom nema razloga da se taj sastanak taji od javnosti.

Naročito uzme li se u obzir to da je Zlata Hrvoj-Šipek javno ustvrdila da ona Plenkovića ne informira o sadržaju istraga. Izvor blizak DORH-u Nacionalu je otkrio kako je Zlata Hrvoj-Šipek čak bila sklona tomu da javno optuži hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da krši članak 6. Zakona o DORH-u, u kojem stoji:

‘’Zabranjen je svaki oblik utjecaja, a posebno svaki oblik prisile prema državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja u predmetima kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti i u predmetima u kojima državni odvjetnik odnosno zamjenik državnog odvjetnika izvršava svoje ovlasti i dužnosti u zaštiti imovine Republike Hrvatske’’.

Međutim, suradnici su je upozorili da bi to bilo ravno samoubojstvu, da je to neprovedivo jer Milanović uživa imunitet, da bi to samo dodatno pridonijelo raširenom uvjerenju da loše podnosi legitimne pritiske te da ne radi svoj posao neovisno, nego da nastoji držati pod kontrolom sve što upućuje na kriminal visokih državnih dužnosnika HDZ-a. Indikativno je da se Zlata Hrvoj-Šipek u više navrata i javno pozivala na spomenuti članak 6. Zakona o DORH-u, ali prvenstveno implicirajući da pritiske na nju vrše oni koji tvrde da ona selektivno radi svoj posao.

Primjerice, na 48. sjednici saborskog Odbora za pravosuđe održanoj 7. veljače, na kojoj je podnosila izvješće o radu državnih odvjetništava u 2021. godini, saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović upitala je Zlatu Hrvoj-Šipek smatra li da, sukladno tvrdnjama premijera, opozicija vrši pritisak na DORH i kako to opozicija čini.

Osim toga, upitala ju je i smatra li da premijer Plenković vrši pritisak na DORH, ako javno tvrdi da je sporna prepiska iz mobitela donedavnog predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića koja otkriva masovnu trgovinu utjecajem ne-tema, na što DORH valjda ne bi trebao reagirati. Mirela Ahmetović upitala je Zlatu Hrvoj-Šipek smatra li opravdanim optužbe oporbe da je trebala ranije postupati i u aferi Softver povezanu s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac.

Zlata Hrvoj-Šipek na spomenuta pitanja odgovorila je sljedeće: ‘’Odredbom članka 6. Zakona o državnom odvjetništvu propisano je da se zabranjuje svaka vrsta pritiska na DORH, kao i da se za to koriste javni i medijski istupi. Da, ovo smatram pritiskom, kao i odluku da se organizira sjednica na ovu temu, kako bi se donijele odluke koje u ovom dijelu odgovaraju jednom dijelu političkih struktura. Očito je da se približava predizborna kampanja i da je to u funkciji ovoga’’.

Netom prije toga, Zlata Hrvoj-Šipek izjavila je i da uparivanje spornih poruka može trajati mjesecima i godinama te da i to može biti razlog za to što DORH nije reagirao na objavu tih poruka objavljenih u Nacionalu. Ali je u drugom dijelu sjednice izjavila i to da je ono što piše u Nacionalu u kontekstu nove afere SMS predmet bavljenja DORH-a: ‘’Bavimo se činjenicama, a ne mišljenjima, po pravilima struke. DORH se bavi SMS-ovima’’.

Sastanak se tumači kao Plenkovićev dodatni pritisak na DORH kako ne bi procesuirao njegove najbliže suradnike, među kojima je i Mario Banožić. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Spomenuta sjednica bila je uvod u parlamentarnu raspravu o povjerenju Zlati Hrvoj-Šipek, iniciranu nakon što je parlamentarna oporba od ljevice do desnice prikupila potpise kako bi požurila raspravu o izvješću i dovela Zlatu Hrvoj-Šipek u Sabor.

Od glavne državne odvjetnice više saborskih zastupnika oporbe željelo je čuti zašto je dokumentaciju iz afere Softver “držala u ladici”, zašto je taj slučaj procesuirao tek Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj, a što je dovelo do uhićenja bivše ministrice europskih fondova Gabrijela Žalac. Postavili su joj i niz pitanja o aferi SMS vezanoj uz Hrvatske šume koju je otkrio Nacional, a u kojoj se spominju najbliži suradnici premijera Andreja Plenkovića, ali i premijer Plenković osobno.

Zlata Hrvoj-Šipek je zlonamjernim i neistinitim ocijenila teze da DORH i Uskok štite pojedine osobe i imaju selektivan pristup. Na optužbe odgovorila je da nikada nije ništa namjerno prikrivala, zataškavala ni lagala.

Ustvrdila je i da premijera Plenkovića ne izvještava o izvidima i tijeku kaznenih postupaka i da nikada nije komunicirala s Josipom Rimac o vjetroelektranama. Lagala je kada je to tvrdila, ali i poručila da joj ne pada na pamet dati ostavku, što je zatražila oporba tvrdeći da je lagala i izgubila povjerenje.

HDZ-ova saborska većina joj je potom potvrdila povjerenje, ali je unatoč tomu Zlata Hrvoj-Šipek i dalje u središtu pozornosti. Tako će biti i dalje iz više razloga. Prvo zbog raširenog uvjerenja da doista selektivno pristupa svom poslu, što se može višestruko argumentirati, prvenstveno kroz aferu Softver povezanu s Gabrijelom Žalac, koja nije procesuirana dok slučaj nije preuzeo Europski ured javnog tužitelja. Potom zbog toga što je vladajuća koalicija brani od takvih prozivki, što također privlači pozornost, naročito u svjetlu njenih navoda iz ljeta 2022. kada je, također u sličnim okolnostima, izjavila da nije izložena pritisku premijera Plenkovića. Zaključno, naročito će u središtu zanimanja javnosti Zlata Hrvoj-Šipek ostati ako u tajnosti nastavlja posjećivati Ured premijera i sastaje se s Andrejem Plenkovićem bez da itko od njih dvoje o tomu informira javnost.