Daleko od javnosti, sasvim usredotočene na međustranačka predizborna prepucavanja, odvijaju se izuzetno važna pozicioniranja o kojima će ovisiti budućnost Hrvatske u narednom razdoblju. Iako javnost ima dojam da se u toj sferi Hrvatska demokratska zajednica drži čvrsto, suvereno i neprikosnoveno, a premijer Plenković uvjerava javnost da će HDZ lako pobijediti i nastaviti vladati kao i do sada, istina je sasvim drukčija. HDZ se suočava s velikom dramom jer najnovije analize najavljuju da na sljedećim izborima neće dobro proći, a jedini način da se održi na vlasti, i to vrlo krnjoj vlasti, bit će koalicija s Domovinskim pokretom Miroslava Škore.

I UPRAVO NA TOJ RELACIJI počelo je to pozicioniranje za postizborne pregovore koji će najvjerojatnije uslijediti. Škoro se u svemu tome postavlja vrlo agresivno i zahtjevno, što dokazuje i ona njegova samouvjerena izjava da će za ulazak u koaliciju s HDZ-om tražiti premijersko mjesto, dok će dosadašnjeg premijera Plenkovića poslati u diplomaciju. Iako su mnogi tu njegovu izjavi ocijenili sasvim nerealnom, megalomanskom, istina je sasvim drukčija. Škoro nije fantazirao, nego je to – s obzirom na situaciju – sasvim realna početna pozicija njegova Domovinskog pokreta za buduće pregovore. Vrh HDZ-a detaljno je upoznat sa zahtjevima Domovinskog pokreta za ulazak u koaliciju, a to što Domovinski pokret ističe kao svoje minimalne zahtjeve za HDZ je – šokantno. Nacional je koncem vikenda od dvaju izvora bliskih Miroslavu Škori doznao koji bi scenarij mogao dovesti do formiranja njihove koalicijske vlade nakon nadolazećih parlamentarnih izbora te koji se sve politički preduvjeti, odnosno izborni rezultati, trebaju dogoditi i koji se zahtjevi potom moraju ispuniti.

Taj scenarij svodi se na sljedeće – hrvatski premijer u svom drugom mandatu ostao bi Andrej Plenković. Prvi potpredsjednik ili njegov zamjenik bio bi Miroslav Škoro. Obje bi se strane suglasile da se reducira broj ministarstava u Vladi pa se zato još ne spominje za koji bi resor u Vladi bio zadužen Škoro. U takvom scenariju Domovinski pokret tražio bi da ministar vanjskih i europskih poslova bude Stijepo Bartulica.

OSIM TOGA, DOMOVINSKI POKRET RAČUNA na to da bi njihov politički tajnik Mario Radić bio ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade. U Domovinskom pokretu žele pod svojom kontrolom imati i ministarstvo poljoprivrede, ali je zbog redukcije ministarstava moguće da bi se ono spojilo s nekim drugim resorom pa se sada još ne licitira time tko bi taj resor doslovce preuzeo. Ako potpadne pod resor gospodarstva, poljoprivredu bi pod sobom imao Mario Radić.

Nadalje, Slavena Dobrovića vide na mjestu ministra energetike i zaštite okoliša, a Zlatka Hasanbegovića na mjestu ministra kulture. Uz sve navedeno, u Domovinskom pokretu računaju na još najmanje dvije državne tvrtke povezane s energetikom. U prijevodu, najvjerojatnije na Hrvatsku elektroprivredu.

DA BI SE NJIHOVA RAČUNICA SVELA na tu razinu, Domovinski pokret odustao bi od premijerske pozicije za Miroslava Škoru. Ona je, prema tvrdnjama istih izvora bliskih Škori, ionako javno impostirana kao početna pregovaračka pozicija. Osim toga, Domovinski pokret mogao bi relativno lako odustati i od pozicije ministra kulture za Zlatka Hasanbegovića. Tako postavljeni zahtjevi razotkrivaju ogromne ambicije Domovinskog pokreta. U velikom intervjuu za Nacional 29. svibnja politički tajnik Domovinskog pokreta Mario Radić, ključni čovjek iza tog projekta, izjavio je: “Neupitno je da smo politički orijentirani od centra prema desno. Zalažemo se za jačanje tržišnog gospodarstva i snažan razvoj poljoprivrede te za manje poreze i značajno učinkovitiju državnu upravu. Prvo moramo skočiti, a onda reći hop. Ne ostvarimo li na izborima dobar rezultat, potpuno je irelevantno što bi netko od nas mogao priželjkivati. Postavit ćemo se onako kako će nam dopustiti izborni rezultati. Mi smo realni ljudi. Ako osvojimo svega par mandata, sigurno nećemo izlaziti ni s kakvim nerealnim zahtjevima.”

Radić je koncem svibnja rekao i da ne isključuje mogućnost postizbornih pregovora s SDP-om.

Nacional je još 22. svibnja otkrio da će u zamjenu za političku podršku Domovinskog pokreta u sastavljanju buduće parlamentarne većine, njegov predsjednik Miroslav Škoro tražiti da postane hrvatski premijer. To je on službeno izjavio prije koji dan. Ali, prema nekim tvrdnjama, uz to je koncem svibnja planirao tražiti još i sedam ministarstava, među kojima i resore koji bi mu omogućili značajan utjecaj na gospodarstvo i pravosuđe.

Taj ambiciozni zahtjev Škoro je planirao obznaniti bude li njegova lista na parlamentarnim izborima osvojila deset ili više saborskih mandata te budu li HDZ i SDP relativno podjednakih izbornih rezultata i bez premoćne pobjede koja bi im jamčila komforno sastavljanje parlamentarne većine.

Svega nekoliko tjedana nakon toga situacija se djelomično promijenila. Sada se u kontekstu izvjesnog smanjenja broja ministarstava pod kontrolom Domovinskog pokreta spominju njih četiri do pet. Ali su zato narasla optimistična predviđanja po pitanju mandata koje Domovinski pokret očekuje osvojiti. Dok se koncem svibnja diskutiralo o nekih petnaestak mandata, sada najveći pesimisti u Domovinskom pokretu spominju njih dvadeset. Škoro ih je u javnom istupu tijekom vikenda na Novoj TV spomenuo do 25, a optimisti oko njega idu čak toliko daleko da se nadaju da će osvojiti i do 30 mandata.

U DOMOVINSKOM POKRETU MISLE da će HDZ osvojiti između 54 i 56 saborskih mandata te da će Restart koalicija osvojiti nešto više mandata od njih i biti relativni pobjednik izbora. Uz to smatraju da bi Most mogao osvojiti četiri ili pet mandata, HNS jedan do dva te netko s lijeve političke scene možda još poneki mandat. Prema njihovim predviđanjima, sve to nedovoljno je da bi itko bez njihove podrške uspio sastaviti buduću vladu.

Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a o tomu kaže: “Koliko je nama neformalno dojavljeno, Škoro je isključio mogućnost da prihvati funkciju predsjednika Sabora. Ali je u najužem krugu suradnika najavio da bi bio spreman prihvatiti funkciju prvog potpredsjednika Vlade. U Škorinom najužem krugu svjesni su da su unutar sebe heterogeni, da ih povezuje samo Škorina osobnost te da bi se sigurno raspukli kada bi odlučili ići u ozbiljne pregovore s SDP-om. Možda bi na to bio spreman samo dio Domovinskog pokreta, što bi dovelo do njihova cijepanja.”

U takvom kontekstu očekuju se postizborni pregovori između HDZ-a i Domovinskog pokreta. S tim da u Domovinskom pokretu smatraju da bi u slučaju ponovljenih izbora osvojili 30 saborskih mandata.

UNUTAR HDZ–a SADA SE KAO REALNI CILJ SPoMINJE osvajanje najmanje 60 saborskih mandata. U tom kontekstu HDZ bi se i dalje mogao zvati najjačom hrvatskom strankom. U HDZ-u su svjesni da u takvom razvoju događaja ne bi uspjeli sastaviti Vladu ni sa svim pripadnicima manjina i eventualno dvama mandatima HNS-a, pa zato postaju sve svjesniji toga da će s Domovinskim pokretom morati pregovarati.

Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a o tomu kaže: “Plenković neće predati premijersku funkciju makar i po cijenu izlaska na ponovljene izbore. Ako se HDZ tu dovoljno tvrdo postavi, izgledno je da će dogovor biti postignut. Jer trenutno ni Restart koalicija nema dovoljno komfornu situaciju, s obzirom na to da su jasno rekli da sa Škorom i Mostom neće pregovarati. Nitko na političkoj sceni zasad tu realnost ne prihvaća dobro pa se svi nadaju da će izbori za njih ipak završiti povoljnije.”

Neizvjesnost i tvrdi pregovori ne jamče i da će se vlada uspjeti sastaviti. A u slučaju ponovljenih izbora realnost bi postala – velika koalicija HDZ-a i SDP-a.

Visoki politički izvor blizak HDZ-u o tomu kaže:

“Ako HDZ ne uspije složiti vladu s Domovinskim pokretom, kako će s njima uopće pregovarati nakon drugih izbora? Ako nitko ne uspije sastaviti vladu, novi izbori vjerojatno bi se održali već tijekom listopada ili studenoga. Dotad bi vladala tehnička vlada, a možda bi se pojavio i drugi val koronavirusa. U takvom ozračju stabilnost države bila bi ugrožena, a ionako je teška gospodarska situacija. Pa na stolu lako može završiti formiranje velike koalicije. Iako sada na to ne računaju ni u HDZ-u niti u SDP-u. Ali na ponovljenim izborima sve bi se promijenilo, pa čak i u slučaju da izostane drugi val korone.”

Sve navedeno kao izvjesnu opciju u prvi plan stavlja postizborne pregovore između Domovinskog pokreta i HDZ-a. Ali do tog trenutka između dviju strana vodit će se predizborna prepucavanja i bitka za svaki mandat, iako će se okvir za pregovore teško znatno promijeniti čak i ako Domovinski pokret osvoji između 15 i 20 saborskih mandata, što je manje od onoga što trenutno i njihovi najpesimističniji članovi i simpatizeri predviđaju. Pa se u očekivanju postizbornih pregovora dviju strana može i u nekom drugom svjetlu promatrati tekuća prepucavanja Miroslava Škore i Andreja Plenkovića.

PLENKOVIĆ JE, MEĐU OSTALIM, U PONEDJELJAK ODBIO Škorinu ponudu da bude ministar vanjskih poslova i ironično dodao da Škoro “uvijek ima mjesta i za ministarstvo sreće”. Škoro mu je tijekom istoga dana odgovorio da će na izborima 5. srpnja vidjeti što znači indeks sreće.

“Plenković neće biti premijer i 5. srpnja vidjet će što znači indeks sreće. Pokušava još jednom prevariti hrvatski narod ne bi li dobio prigodu još četiri godine uhljebljivati svoje ljude i trošiti novac, a izgubit će jer je indeks sreće u Hrvatskoj toliko mali i toliko nezamjetan da će mu to građani pokazati”, rekao je Škoro na predstavljanju gospodarskog programa Domovinskog pokreta. Iako načelno oštra, njihova prepucavanja zasad ne izlaze iz zone politički prihvatljive retorike. Moguće upravo zato što su i Plenković i Škoro svjesni da će uskoro zajedno pregovarati o novoj, zajedničkoj vladi.