Afera s vozačem Vanje Marušić koja je prošloga tjedna dovela do njezine naprasne smjene, plasirana je u javnost iz osvete što je kao šefica USKOK-a dopustila da njezin zamjenik, tužitelj Vjekoslav Tolnaj, Uredu europskog tužitelja u Zagrebu dostavi prepisku s WhatsAppa iz mobitela Josipe Rimac u kojoj se spominje AP, nakon čega je on iz Uskoka prešao izravno u Ured europskog tužitelja gdje danas radi.

Proizvodnja i tempiranje te afere s posljedicom smjene Vanje Marušić, direktna je osveta AP-a, to jest premijera Andreja Plenkovića, zbog toga što je Vanja Marušić sve to dopustila, „anonimnu“ prijavu mogao je poslati samo netko iz sustava tko je bio upoznat s detaljima prometne nesreće – a to su mogle biti samo državne službe. Znakovito je i kako je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ekspresno prihvatio razrješenje Vanje Marušić.

Sukus je to ekskluzivnih informacija koje je Nacionalu prenio visoki izvor neposredno upoznat s detaljima tih dramatičnih događaja, a što je potvrdio i drugi neovisni izvor blizak USKOK-u i DORH-u.

Dostavljanje dokaza Uredu europskog javnog tužitelja u središtu je pozornosti i ključni okidač u ovom slučaju jer su te poruke prvi put eksplicitno stavile premijera Plenkovića u epicentar korupcijske afere kojom su proračun Europske unije, kao i Državni proračun Republike Hrvatske, oštećeni za najmanje 10,3 milijuna kuna odnosno 1,36 milijuna eura bez PDV-a u nabavi softvera koji je osumnjičenik iz te afere Mladen Šimunac prezentirao i premijeru Andreju Plenkoviću osobno 27. travnja 2017. u njegovu uredu. Iako se premijer Plenković ne spominje eksplicitno u optužnici protiv Gabrijele Žalac, već samo njegovi inicijali AP, a nije ni obuhvaćen kaznenim progonom niti se spominje kao svjedok, veliku nervozu izazvala je i izjava šefice Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu Tamare Laptoš da bi se iz slučaja Žalac mogle otvoriti nove afere.

Ekspresno razriješena ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić odobrila je svom zamjeniku Vjekoslavu Tolnaju da poruke iz transkripata s Josipom Rimac preda Uredu europskog javnog tužitelja. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Oba Nacionalova visoka izvora, ali i niz sugovornika povezanih s pravosudnim sustavom s kojima je Nacional razgovarao, uvjereni su da je Vanja Marušić “odstrijeljena” te da je prometna nesreća njezina vozača Marijana Koradea bila tek prigodni razlog „izvučen iz ladice“ i plasiran u formi anonimne prijave.

Izvori bliski USKOK-u i DORH-u tvrde da je Zlata Hrvoj-Šipek samo čekala trenutak da “odstrijeli” Vanju Marušić te da to što je prije samo pet mjeseci potvrdila njezin reizbor na funkciju šefice USKOK-a ništa ne znači s obzirom na to da su u vrhu DORH-a svjesni velikog skandala koji bi izbio da su Vanju Marušić smijenili bez nekog naoko pravovaljanog razloga, a i ona je prije pet mjeseci bila jedina kandidatkinja za tu funkciju.

Više visokih pravosudnih izvora složno je u ocjeni da su i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i premijer Andrej Plenković na toj funkciji željeli osobu koju će moći potpuno kontrolirati i koja će izvršavati sve naloge bez pogovora – što Vanja Marušić nije u cijelosti ispunila.

Pojedini pravosudni izvori smatraju da je Vanja Marušić i sama provodila neke politički motivirane istrage po nalogu svoje šefice, ali i da je ipak u mnogočemu bila neovisna. Kao jedan od razloga zbog kojih bi s njezinom smjenom mogao biti povezan i sam premijer Andrej Plenković, osim osvete zbog “afere AP”, navode i činjenicu da je premijer pobjesnio te nikada nije oprostio Vanji Marušić što je uhitila bivšeg ministra graditeljstva Darka Horvata, a da premijer prethodno uopće nije bio obaviješten o tome da će ministar iz njegove Vlade preko noći završiti u pritvoru. Premijer je tada i javno reagirao i protestirao što to nije znao barem par sati ranije.

‘Siguran sam da su europski tužitelji uvjereni da DORH i USKOK, koji sami u aferi Softver nisu našli ništa sporno, zataškavaju ulogu AP-a i da je Andrej apsolutno poludio na Vanju zato što im je dala te poruke’

Međutim, izvor koji je Nacionalu otkrio da je bivši zamjenik ravnateljice USKOK-a Vjekoslav Tolnaj, uz znanje i dozvolu svoje šefice Vanje Marušić, europskim tužiteljima predao komunikaciju bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave Josipe Rimac i bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac putem WhatsAppa – koju su oni zatim koristili za podizanje optužnice protiv Gabrijele Žalac u aferi Softver – tvrdi da je upravo to glavni razlog smjene Vanje Marušić.

Inače, obrana Gabrijele Žalac tražila je izdvajanje tih poruka iz spisa kao nezakonitog dokaza, ali Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu odbilo je 28. ožujka taj njezin zahtjev i proglasilo poruke zakonitim dokazom.

Jadranka Sloković, odvjetnica Gabrijele Žalac, u izjavi za novinare nakon sjednice Optužnog vijeća tada je izjavila:

“Pisat ćemo žalbu, nismo ništa drugo ni očekivali. Mi naprosto smatramo da se legalnim putem poruke iz spisa Rimac nisu mogle naći u spisu Žalac. Način na koji su pribavljene je kršenje nekih osnovnih načela s obzirom na to da mi doista smatramo da se radi o nezakonitim dokazima i da su nezakonito izdavani nalozi u spisu Rimac. Dakle, ovo nije bila radnja u spisu Žalac, jer da nije bilo ranije već pokrenute istrage, nikad te poruke ne bi došle u ovaj spis.”

Nacionalov izvor, pak, ističe da je upravo zato Vanja Marušić kažnjena:

“Tko je dao europskom tužitelju poruke? USKOK! A osoba koja im je to dala bio je Vjekoslav Tolnaj, čovjek od povjerenja Vanje Marušić koji je nakon toga završio u istom tom Uredu europskog javnog tužitelja. Moguće da je on tako zapravo i nagrađen, ali ova smjena zbog afere s vozačem sada je kazna Marušićki jer je iz USKOK-ova predmeta protiv Josipe Rimac izdvojila sadržaj i dozvolila da on završi u spisu protiv Gabrijele Žalac iako nominalno nema veze s tim predmetom i iako Josipa Rimac uopće nije navedena kao svjedokinja u optužnici protiv Gabrijele Žalac. Međutim, siguran sam da su europski tužitelji uvjereni da DORH i USKOK, koji sami u aferi softver nisu našli ništa sporno, zataškavaju ulogu AP-a i da je Andrej apsolutno poludio na Vanju zato što im je dala te poruke. I zato je ona morala otići. Dok, s druge strane, Andrej čuva Zlatu kao zjenicu oka svoga”, konstatirao je izvor s neposrednim saznanjima o toj aferi.

Poruke koje su u vezi nabave spornog softvera razmjenjivale bivša ministrica Gabrijela Žalac i bivša državna tajnica, a u kojima spominju osobu s inicijalima ‘AP’, izvučene su iz transkripata Josipe Rimac. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Vjekoslav Tolnaj, tada zamjenik ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić, vodio je oba spisa povezana s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, prvi povezan s aferom Vjetroelektrane Krš-Pađene i drugi povezan s aferom Pašnjaci i pomaganjem u polaganju državnih ispita. On je također još ranije vodio i predmet protiv bivše SDP-ove sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel i brojne druge predmete.

Poruke iz spisa Josipe Rimac koje je ona razmjenjivala s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac putem aplikacije WhatsApp, ležale su dvije godine u spisu, a Vjekoslav Tolnaj dostavio ih je Uredu europskog javnog tužitelja, uz znanje i odobrenje Vanje Marušić, po tvrdnjama Nacionalova izvora, prošle jeseni, nakon što se USKOK našao na meti prozivki jer nije našao osnove inkriminacije Gabrijele Žalac u aferi Softver i predmetu koji je prvo dospio njima na stol. Kad je spis afere Softver završio u Uredu europskog javnog tužitelja, koji je formiran prije dvije godine, oni su preuzeli i preotvorili taj predmet jer se odnosi na namještanje natječaja za kupnju softvera financiranog iz fondova EU-a – za što su upravo oni nadležni.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), novi prekogranični instrument za borbu protiv prevara u korištenju sredstava iz europskog proračuna, započeo je s radom 1. lipnja 2021. godine. Na čelu tog ureda sa sjedištem u Luksemburgu je bivša rumunjska državna odvjetnica Laura Kövesi, a za europsku tužiteljicu iz Hrvatske imenovana je Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a. U zagrebačkom uredu radi i Sani Ljubičić, bivša zagrebačka županijska odvjetnica koja je pokrenula progon bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića, no ostalo je sporno zašto je za izradu vještačenja u tom predmetu angažirala tvrtku KPMG Poljska.

Šefica DORH-a Zlata Hrvoj-Šipek i premijer Andrej Plenković na funkciji ravnateljice USKOK-a žele osobu koju će moći potpuno kontrolirati i koja će izvršavati naloge bez pogovora – što Vanja Marušić nije

U Ured europskog javnog tužitelja delegirani su i tužitelji Krešimir Bačić, Tomislav Kamber, Saša Manojlović, također bivši tužitelj USKOK-a, Marta Šamota Galjer i kao zadnja akvizicija upravo Vjekoslav Tolnaj, do tada bivši zamjenik ravnateljice USKOK-a. U tom uredu tužitelji imaju značajno veće plaće nego u USKOK-u. Prema neslužbenim informacijama one su i do tri puta veće nego u USKOK-u i iznose oko 7000 eura neto.

Sa slučajem Vjekoslava Tolnaja i činjenicom da je upravo on kriv ili zaslužan – ovisno o tome s koje se strane promatra – za dostavu spornih poruka WhatsAppa u kojima se spominje AP Uredu europskog javnog tužitelja, upoznat je i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Moguće da je upravo on obavijestio premijera Andreja Plenkovića, a moguće je i da je to učinila šefica DORH-a Zlata Hrvoj-Šipek kako bi sebe pred premijerom opravdala od odgovornosti za takav čin.

Znakovito je da ministar Malenica ni trenutka nije razmišljao o tome hoće li prihvatiti razrješenje Vanje Marušić, već je to učinio po kratkom postupku – zasigurno je to bila najbrža odluka koju je donio u svom mandatu.

Da je upravo donedavni USKOK-ov tužitelj Vjekoslav Tolnaj predao europskim tužiteljima komunikaciju putem WhatsAppa bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave Josipe Rimac i bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac, potvrdio je Nacionalu još jedan visoki izvor blizak DORH-u. Taj izvor jedino ima ponešto drugačije tumačenje formalnih razloga zbog kojih je spis završio u Uredu europskog javnog tužitelja.

Nedavna izjava europske tužiteljice Tamare Laptoš na N1 televiziji kako bi se iz slučaja Žalac mogle otvoriti nove afere, izazvala je veliku nervozu u političkim krugovima bliskima Vladi. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

“Oni su to morali dostaviti Uredu europskog javnog tužitelja. To je spis od interesa javnosti i istražitelja jer se u njemu spominju visoki državni dužnosnici”, kaže drugi izvor.

No kako su europski javni tužitelji mogli znati da se upravo u predmetu Rimac krije trag koji vodi prema AP-u to jest prema premijeru Andreju Plenkoviću? To im je, smatra prvi izvor s kojim smo razgovarali, mogao reći samo netko iz USKOK-a tko je znao sadržaj cijelog spisa. A to su bili Vjekoslav Tolnaj i Vanja Marušić.

Poruke WhatsAppa između Josipe Rimac i Gabrijele Žalac koje se nalaze u optužnici europskog tužitelja koju potpisuje Sani Ljubičić, odnose se na natječaj za kupnju softvera od poduzetnika Mladena Šimunca, drugooptuženog u aferi Softver, čiju je cijenu Gabrijela Žalac čak triput mijenjala. Prva predviđena cijena bila je 5,7 milijuna kuna bez PDV-a, potom je iznosila 9,8 milijuna kuna bez PDV-a, da bi cijena naposljetku skočila najprije na 10,2 milijuna kuna i na kraju na čak 13 milijuna kuna bez PDV-a, to jest na cifru od 16.238.750 kuna s PDV-om.

Prepiska između Josipe Rimac i Gabrijele Žalac putem WhatsAppa odvijala se nakon što je poništen prvi natječaj na kojem je posao s nabavom softvera Gabrijela Žalac planirala dodijeliti Mladenu Šimuncu, to jest njegovoj tvrtki, jer je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) 23. listopada 2017. poništila taj natječaj.

U noći s 13. na 14. prosinca 2017. Gabrijela Žalac dopisivala se s tadašnjom državnom tajnicom u Ministarstvu uprave Josipom Rimac. Poništenje natječaja ovako je komentirala:

“Ali gle. Ovo će biti po mom… Što prije.”

Na to joj Josipa Rimac odgovara: “Neka oni samo misle da su moćni. Nema predaje!!!”

“Treba njima niz dlaku Gladiti… i radi kurvanjski posao”, uzvraća joj Gabrijela Žalac.

No potom Josipa Rimac piše značajnu rečenicu:

“Sutra dogovori s AP i složimo mi kontru.”

Vjekoslav Tolnaj, tada zamjenik ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić, vodio je oba spisa povezana s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, aferu Vjetroelektrane Krš-Pađene i aferu Pašnjaci. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

AP je nedvojbeno Andrej Plenković, iako to u samoj optužnici nije izrijekom precizirano, već tužitelji samo navode:

“Gabrijela Žalac izražava nezadovoljstvo što je osoba inicijala AP dozvolila takvu odluku DKOM-a, te piše:

‘Već je on odmah rekao… Ali sam ja ljuta što je dozvolio ovo… Jebote Josipa… Bezveze.’”

Dalje se u optužnici ovako opisuje što to zapravo znači:

“Tim riječima I okr. Gabrijela Žalac izražavajući ljutnju na osobu inicijala AP koja bi trebala dozvoliti ili ne dozvoliti odluku DKOM-a, jasno pokazuje nimalo poštivanja pravnog poretka koji uređuje postupak javne nabave.”

No poruke WhatsAppa između Josipe Rimac i Gabrijele Žalac nisu jedini trag koji vodi prema premijeru Andreju Plenkoviću i pokazuje da je on, u najmanju ruku, bio jako dobro informiran o nabavi spornog softvera zbog kojeg je Gabrijela Žalac završila u pritvoru.

Nacional je prije nešto više od mjesec dana otkrio da premijera Plenkovića s aferom Softver povezuje čak pet različitih okolnosti, događaja i dokumenata koji se eksplicitno navode u optužnici koju je protiv Gabrijele Žalac, poduzetnika Mladena Šimunca i ostalih podigao Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu.

Ti dokazi sve čvršće povezuju premijera Plenkovića s aferom Softver u kojoj se spominje kao AP, a osim posebno za njega organizirane prezentacije softvera u njegovu uredu, među dokazima je i Vladin Prijedlog izmjena i dopuna proračuna iz 2018. koji je Plenković morao odobriti, kao i isplatu četiri milijuna kuna kazne koju je zbog sporne nabave naknadno odredio SAFU.

Sve to upućuje na moguće razloge zbog kojih je Andrej Plenković najmanje pet puta u zgradi Vlade potajno primio bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijelu Žalac, koja je svaki put ulazila na stražnji ulaz. I to unatoč tome što je Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu protiv nje podigao optužnicu u aferi Softver zato što je nabavom preplaćenog softvera oštetila Europsku uniju i Državni proračun Republike Hrvatske za najmanje 10,3 milijuna kuna odnosno 1,36 milijuna eura bez PDV-a. Ti tragovi također daju naslutiti na što je europska tužiteljica Tamara Laptoš, po svemu sudeći, mislila kada je nedavno, gostujući na N1 televiziji, rekla da bi se iz slučaja Žalac mogle otvoriti nove afere.

Poruke iz spisa Josipe Rimac koje je ona razmjenjivala s Gabrijelom Žalac ležale su dvije godine u spisu, Vjekoslav Tolnaj dostavio ih je Uredu europskog javnog tužitelja, a danas radi u tom uredu

Gostujući u emisiji „TNT“ N1 televizije 5. ožujka ove godine, na pitanje je li moguće da se iz svih dokaza iz istrage u slučaju Žalac pojavi i neki novi slučaj, Tamara Laptoš je odgovorila:

“Moguće, nisam rekla da nisu pokrenuti neki slučajevi iz predmeta Žalac.”

Na dodatno pitanje koje je glasilo “Dakle, već su pokrenuti?” ona je odgovorila:

“Neki da, ali o njima vam ne mogu govoriti u toj fazi postupka.”

Komentirajući prošlog tjedna slučaj Vanje Marušić na N1 televiziji, odvjetnik Čedo Prodanović izjavio je da taj slučaj izaziva podozrenje jer je sam povod za traženje smjene apsolutno banalan i nevažan.

“Iskustvo nas uči da tu mora biti neki drugi razlog”, rekao je Prodanović.

Čudi ga, rekao je, da je Vanja Marušić dala ostavku, jer kada se to od nje tražilo u slučaju Gabrijele Žalac, nije je htjela dati.

“Time je otvorila prostor spekulacijama. Ovo nije zemlja s takvim standardima da bi se zbog tog slučaja davala ostavka. Može biti pritisak. Njena ostavka može biti predizborni poklon HDZ-u. Može biti – dosta mi je svega, nemam uvjete, ljude, svi me prozivaju, nemam podršku. Možda je ženi svega dosta. A ministar je ovime pokazao da im nije žao što ona odlazi”, zaključio je Prodanović.

Bivša premijerka Jadranka Kosor, pak, na svom profilu na Twitteru usporedila je slučaj Vanje Marušić sa slučajem Gabrijele Žalac koja je svojedobno izazvala prometnu nesreću upravljajući svojim Mercedesom bez važeće vozačke dozvole:

“Neki odlaze s dužnosti nakon prometnih nezgoda službenih vozača, a neki zgaze dijete pa se ustanovi da tri godine nemaju dozvolu, ali ih šef brani da znaju voziti pa ostaju. Šesterostruki kriteriji u državi. Koji to nisu.”