Najvažnije političko pitanje u Hrvatskoj nakon predsjedničkih izbora bit će ono tko će 2020. voditi HDZ na parlamentarne izbore i hoće li aktualni premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izgubiti na unutarstranačkim izborima od protivnika koji su još prije nekoliko mjeseci počeli najavljivati svoje kandidature, ali i onih koji bi to potencijalno mogli učiniti, a o kojima se u stranačkim kuloarima priča kao o mogućim pretendentima. Nacional je zato među biračima HDZ-a proveo ekskluzivno istraživanje o tome za koga bi oni glasali kao novog predsjednika HDZ-a.

Unatoč mnogobrojnim najavama unutar stranke prema kojima aktualni predsjednik HDZ-a Andrej Plenković neće “preživjeti” sljedeće unutarstranačke izbore te će ga HDZ-ova desnica “samljeti”, ovo je istraživanje dovelo do iznenađujućih rezultata. Ne samo da istraživanje pokazuje da mnogima “omraženi” Plenković više nego premoćno vodi ispred svih ostalih kandidata, već je pokazalo i da bi najviše šanse u srazu s njim imala aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a tek potom jedan od službenih protukandidata Davor Ivo Stier. Istraživanje otkriva još jednu iznimno važnu stvar: čak i kad bi se svi protukandidati udružili protiv Plenkovića u drugom krugu, što je plan koji se već neko vrijeme najavljuje u unutarstranačkim krugovima, on i dalje pobjeđuje jer ga u drugom krugu ni jedan od kandidata s najviše šansi ne može poraziti.

Istraživanje bi također moglo zabrinuti neke od izazivača koji su otvoreno iskazali želju da vode HDZ. Jedan od njih je Miro Kovač, saborski zastupnik HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova iz ere Tomislava Karamarka. Bolje od njega, primjerice, stoji vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a koji je svojedobno imao ambicije preuzeti vodstvo stranke, za to nema gotovo nikakve šanse niti podršku ispitanika, dok Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a, uživa jednako veliku podršku kao i, primjerice, predsjednik Sabora i glavni tajnik stranke Gordan Jandroković ili pak bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. A ta podrška je iznimno mala.

Ispitivanje je ekskluzivno za Nacional od 4. do 7. prosinca provela agencija Promocija plus na uzorku od 297 glasača HDZ-a metodom CATI, koja podrazumijeva kompjutorski potpomognuto telefonsko intervjuiranje, kombinacijom otvorenih i zatvorenih pitanja. Greška uzorka za utvrđivanje stranačkih preferencija iznosi plus/minus 3,53 posto.

(Istraživanje nije provedeno putem stranačke baze HDZ-a jer bi za to trebala dozvola stranačkog vodstva, ali i zbog toga što HDZ još uvijek ne želi otkriti koliko će uopće njihovih članova imati pravo glasa i sudjelovati na unutarstranačkim izborima. Naime, prema novom Statutu stranke, pravo da biraju i budu birani imaju samo oni članovi HDZ-a koji su na dan raspisivanja unutarstranačkih izbora podmirili članarinu za posljednjih šest mjeseci. Istraživanje je zato provedeno među onim ispitanicima agencije Promocija plus koji su se izjasnili kao glasači HDZ-a. Time se ujedno može dobiti jasna slika koji bi od stranačkih kandidata imao više šanse među samim biračima.)

Cilj istraživanja bilo je utvrditi preferencije kandidata za predsjednika HDZ-a među glasačima te stranke u prvom, ali i u drugom krugu. Ispitanicima su ponuđena imena 11 kandidata, među kojima je aktualni predsjednik stranke Andrej Plenković, kandidati koji su već otvoreno najavili kandidaturu, Davor Ivo Stier, Miro Kovač i Tomislav Karamarko, ali i oni o čijoj se mogućoj kandidaturi govori ili se govorilo u stranačkim krugovima, a to su aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković, bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, potpredsjednik Sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić i saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a Domagoj Ivan Milošević. Među potencijalne kandidate Nacional je uvrstio i aktualnu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović o čijim se ambicijama za preuzimanje stranke otvoreno govorilo u vrijeme pada vlade Tihomira Oreškovića, ali i kasnije, kad je HDZ i Vladu već preuzeo aktualni premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. U to vrijeme govorilo se da iza takvih planova stoje, s jedne strane, Milijan Brkić, koji je želio preuzeti vođenje stranke, dok bi predsjednica bila na čelu Vlade, a s druge strane Mate Radeljić, predsjedničin bivši savjetnik za unutarnju politiku koji se u nekoj njezinoj novoj Vladi spominjao kao mogući ministar unutarnjih poslova.

Ni Davor Ivo Stier ni Miro Kovač, kako pokazuje istraživanje, još uvijek svoje planove i programe nisu dovoljno približili glasačima HDZ-a koji ih ne doživljavaju dovoljno ozbiljno za funkciju predsjednika

Istraživanje je dalo naznake i smjernice oko toga koji su od tih planova realni, koji su teško ali moguće ostvarivi u slučaju da se “poslože sve karte”, a koji su vrlo teško ili nikako ostvarivi.

Andrej Plenković dobio je u istraživanju daleko najviše glasova, odnosno čak 45,2 posto. Prva iza njega je Kolinda Grabar-Kitarović s 15,2 posto, a Davor Ivo Stier osvaja treće mjesto s 14,2 posto. Njih troje jedini imaju ozbiljne šanse za preuzimanje vodstva stranke, posebno kad se u obzir uzmu i rezultati drugog kruga.

Četvrto mjesto, s čak devet postotaka manje od Stiera, drži vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji je osvojio 5,6 posto podrške ispitanika. Miro Kovač, jedan od najglasnijih izazivača Andreja Plenkovića, osvojio je u ovom istraživanju samo tri posto, što ga svrstava na peto mjesto.

Slijede tri kandidata s jednakim brojem glasova. Aktualni predsjednik Sabora Gordan Jandroković, bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik HDZ-a Tomislav Tolušić osvojili su svaki po 2,5 posto podrške. Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik HDZ-a, smjestio se na deveto mjesto sa samo dva posto podrške. No to je još uvijek dvostruko više od Milijana Brkića, potpredsjednika Sabora i zamjenika predsjednika HDZ-a čija je politička sudbina ovisila o raspletu afere SMS. On uživa samo jedan posto podrške ispitanika. Jednako toliko, jedan posto, osvaja i Domagoj Ivan Milošević, saborski zastupnik i predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a.

Značajan je i broj neodlučnih ispitanika, čak 5,1 posto odgovorilo je da ne zna za koga bi glasalo, odnosno da se ne mogu odlučiti.

U drugom krugu ispitanicima je ponuđeno pet opcija. Prve dvije bile su sraz aktualnog predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića s dvojicom javno deklariranih izazivača, Davora Ive Stiera i Mire Kovača, treća je nudila izbor između Stiera i Kovača, a zadnje dvije opcije podrazumijevale su sraz Andreja Plenkovića s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, kao i sa stranačkim zamjenikom Milijanom Brkićem.

Između Andreja Plenkovića i Davora Ive Stiera čak 64 posto ispitanika odabralo bi Plenkovića, a njih 30,5 posto Stiera, dok je neodlučnih 5,4 posto. Ako bi u drugom krugu bili Andrej Plenković i Miro Kovač, Plenković bi dobio još veću podršku, čak 71,1 posto, dok bi Kovač osvojio 22,8 posto, a broj neodlučnih porastao je na 6,1 posto. Nacional je ispitao i kako bi unutarstranački izbori izgledali kad bi u drugi krug ušli samo izazivači, Davor Ivo Stier i Miro Kovač. Stier bi u tom slučaju osvojio 49,7, a Kovač 31,5 posto, ali je i broj neodlučnih drastično narastao, na čak 15,7 posto, a značajan je i broj onih koji u tom slučaju uopće ne bi glasali. Njih je čak tri posto. To znači da ni Davor Ivo Stier ni Miro Kovač još uvijek svoje planove i programe nisu dovoljno približili glasačima HDZ-a koji ih ne doživljavaju dovoljno ozbiljno, barem ne za tako odgovornu funkciju kao što je predsjednik HDZ-a koji bi ujedno trebao biti i pretendent za novog premijera.

A kako među biračima HDZ-a stoji Milijan Brkić, nekadašnji glavni tajnik u vrijeme Tomislava Karamarka, a sada zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora kojeg je Plenković ostavio na toj funkciji unatoč brojnim aferama s kojima ga se povezivalo, od koji je afera SMS bila tek posljednja u nizu?

Kad bi se u drugom krugu za mjesto predsjednika HDZ-a natjecali Plenković i Brkić, Brkić bi osvojio tek 10,7 posto, a Plenković čak 80,7 posto. Neodlučnih bi u tom slučaju bilo 8,6 posto. Ovi rezultati iznimno su zanimljivi, posebno u kontekstu toga što se u stranačkim krugovima Milijana Brkića konstantno prikazuje kao čovjeka koji presudno može utjecati na rezultate svih izbora na kojima stranka sudjeluje te kako bez njegove podrške ni jedan kandidat ne može dobiti izbore. Zbog toga je vrhu stranke bilo iznimno važno postići kompromis s Brkićem i privoljeti ga da pruži aktivnu podršku predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović u predsjedničkoj kampanji. On je to uvelike i učinio i javno prezentirao pojavljujući se na svim važnim skupovima pored predsjednice. Pitanje je samo: ako se uzmu rezultati ovih istraživanja, hoće li to predsjednici pomoći ili odmoći? Ovi rezultati sugeriraju da se Brkićev utjecaj na biračko tijelo HDZ-a uvelike precjenjuje, kao i njegov politički kredibilitet, koji je doslovce raznijela afera SMS, neovisno o tomu što je Brkić zasad u njenom kontekstu izbjegao kazneni progon.

No kad bi se za mjesto predsjednice HDZ-a natjecala Kolinda Grabar-Kitarović i ušla u drugi krug s Andrejem Plenkovićem, situacija bi za Plenkovića bila puno napetija. On bi u tom slučaju dobio najmanje glasova u odnosu na drugi krug s drugim navedenim kandidatima. Naime, on bi tada osvojio tek 55,3 posto, a Kolinda Grabar-Kitarović 36 posto. Neodlučnih bi bilo 8,6 posto.

Istraživanje je uključilo i analizu toga kako bi birači kandidata iz prvog kruga glasali u drugom krugu u odnosu na ponuđene opcije.

Primjerice, ako bi se u drugom krugu biralo između Plenkovića i Stiera, tablica prikazuje kako se ponašaju birači svih kandidata iz prvog kruga. Tako se može vidjeti da su birači Kolinde Grabar-Kitarović puno bliži Andreju Plenkoviću. Njih 70 posto bira Plenkovića, 20 posto Stiera, uz 10 posto neodlučnih. Osim birača Kolinde Grabar-Kitarović, Plenkoviću su skloniji samo birači Gordana Jandrokovića, dok su birači svih ostalih kandidata – Penave, Kovača, Butkovića, Brkića i Miloševića – u drugom krugu bliži Stieru. Pojednostavljeno gledano, vidljiva je podjela na birače centra – desnog centra u strukturi glasača HDZ-a koji se „okupljaju“ oko Plenkovića dok se desni glasači i dio glasača desnog centra koncentrira oko Stiera.

Ovi rezultati bit će posebno zanimljivi za analizu nakon što budu poznati rezultati predsjedničkih izbora koji će dati odgovor na pitanje hoće li Kolinda Grabar-Kitarović uspjeti osvojiti drugi mandat na Pantovčaku. Ako ona kojim slučajem izgubi, sve opcije bit će otvorene pa tako i ona da ona za svoj poraz okrivi Andreja Plenkovića i pojavi se kao njegova protukandidatkinja za predsjednicu stranke.

Da će ostanak Plenkovića na čelu stranke umnogome ovisiti o rezultatima predsjedničkih izbora, smatraju mnogi utjecajni članovi stranke, a na jednoj od sjednica stranačkog vodstva na to je otvoreno upozorio i HDZ-ov veteran Vladimir Šeks, što mu je, prema tvrdnjama izvora iz stranke, Plenković jako zamjerio. Naime, Šeks je tada rekao da bi poraz Kolinde Grabar-Kitarović mogao značiti i poraz Andreja Plenkovića na unutarstranačkim izborima.

Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a koji je najavio svoj novi pohod na tu funkciju, trenutno uživa jednaku podršku kao kad bi se za šefa stranke kandidirali Gordan Jandroković i Tomislav Tolušić

Nacionalovo istraživanje pokazuje i da je plan da se svi protukandidati u drugom krugu udruže protiv Plenkovića i podrže onog kandidata koji s njim uđe u drugi krug, u najmanju ruku teško provediv, da bi ga trebalo još jako dobro razraditi, postići čvršće jedinstvo među protukandidatima i maksimalno motivirati članove stranke da glasuju protiv Plenkovića. Naravno, treba uzeti u obzir da prava unutarstranačka kampanja još nije ni započela, da nitko od kandidata još nije izložio svoje programe, kao i da još nitko od izazivača nije otvoreno napao niti pošteno iskritizirao predsjednika stranke Andreja Plenkovića. Do sada su to uglavnom radili u rukavicama ili putem kritika izrečenih u formi stranačkih izvora. Kad počne prava utakmica, kad protukandidati budu u prilici otvoreno reći što zamjeraju Plenkoviću, tek će se tada moći steći bolja slika oko toga tko uistinu u srazu s njim ima najviše šanse. Naravno, moguće je da će se pojaviti i neki novi protukandidati čija će se snaga i šanse tek procjenjivati. No trenutno je Andrej Plenković, barem prema rezultatima Nacionalova istraživanja, gotovo pa nezamjenjiv na mjestu predsjednika HDZ-a.

Rezultati tog istraživanja zapravo korespondiraju i s razmišljanjima koja je prije nekoliko tjedana s Nacionalom podijelio jedan od utjecajnijih članova Predsjedništva i predsjednik jedne od županijskih organizacija stranke. On je Nacionalu tada rekao da je najmanje 12 ili 13 članova Predsjedništva HDZ-a u ključnom trenutku spremno okrenuti se protiv predsjednika stranke Andreja Plenkovića te da će im se ostali tada prikloniti poput domino pločica i da je podrška koju mu trenutno daju samo prividna, dok ne dođe do unutarstranačkog obračuna. Međutim, taj član Predsjedništva jasno je dao do znanja da ne postoji još dovoljno snažan kandidat oko kojeg bi se sve županijske organizacije složile da bi mogao parirati Plenkoviću.

“Još uvijek ne postoji jedinstvo oko toga tko bi mogao pobijediti Plenkovića. Zapravo, kako sada stvari stoje, ako ostanu ovi protukandidati, ako se ne rodi netko novi, onda je Plenković najbolji. Trenutno nema boljeg kandidata iako on pleše po rubu”, izjavio je taj član Predsjedništva HDZ-a.

Na pitanje čime to Plenković pleše po rubu, ustvrdio je:

“Odlukama, načinom odlučivanja, stilom rada. On ima dvoje, troje ljudi s kojima komunicira i donosi odluke. I ima 50 ljudi koji ga svakoga dana tapšaju po ramenu i govore mu da je najbolji. To je početak kraja.”

No iako “pleše po rubu”, Plenković bi mogao i dalje ostati predsjednik ako stranačka oligarhija ne postigne dogovor oko njegove zamjene. Iako ispada da jedni druge drže u šaci, rezultati ove ankete sugeriraju da Plenković nema puno razloga za brigu kada su u pitanju kapaciteti njegove unutarstranačke oporbe. S jedne strane, Plenkoviću zamjeraju da uopće nema kontrolu nad strankom, a s druge ti koji tvrde da on ne kontrolira stranku ne vide za sada nikog sposobnijeg od njega da vodi stranku i Vladu. No sve to, kako i sami ističu, može se u sekundi preokrenuti.

Jedan od bitnih faktora koji će na to utjecati svakako su i nova izborna pravila izglasana u novom Statutu HDZ-a. Prema članku 73. Statuta “pravo sudjelovati, birati i biti birani na unutarstranačkim izborima, referendumima i izjašnjavanjima imaju članovi koji su upisani u evidenciju članstva HDZ-a i koji su na dan njihova raspisivanja podmirili svoje članske obveze za prethodnih šest mjeseci”. Po članku 74. Statuta, kandidati za predsjednika i zamjenika HDZ-a moraju imati potpise najmanje pet posto članova s pravom glasa, a kandidati za potpredsjednike HDZ-a, predsjednike i potpredsjednike temeljnih, općinskih, gradskih, organizacija gradskih četvrti i županijskih organizacija HDZ-a, moraju imati potpise najmanje tri posto članova s pravom glasa iz organizacije u kojoj se provode izbori.

No ključno je pitanje koliko HDZ ima članova s pravom glasa i koliko će ih biti u trenutku raspisivanja izbora.

Zaključno, rezultati ove ankete mogu sugerirati i da je relativno skroman okupljački potencijal Plenkovićevih unutarstranačkih protivnika koji žele sabotirati predsjedničke izbore i podržati Miroslava Škoru. Ako bi to bilo tako, onda se ni Kolinda Grabar-Kitarović ne bi trebala previše brinuti za ishod predsjedničkih izbora. Ali to je aspekt koji će vrlo brzo doživjeti svoj test u realnosti – već u prvom krugu predsjedničkih izbora.

Istraživanje koje je proveo Nacional može svima zainteresiranima za unutarstranačku bitku dati značajne smjernice.