NAKON DOLASKA NA VLAST Most odmah planira pojačati antikorupcijsku kampanju i obračun s nositeljima organiziranog kriminala dići na novu razinu. U toj borbi insistirat će i na brzom  i energičnom nastavku obrada u slučajevima u kojima su  na meti istražitelja i njihovi  politički suradnici

Odmah nakon formiranja nove vlade dužnosnici Mosta zatražit će da se pojačaju nastojanja Uskoka i policije u antikorupcijskoj borbi, kao i u borbi protiv organiziranog kriminala. Oni tu borbu žele dići na posve novu razinu i praktički započeti novi veliki obračun s protagonistima korupcijskih i kriminalnih aktivnosti u Hrvatskoj. U okviru te akcije insistirat će se i na ubrzavanju već otvorenih procesa u kojima su mete istražitelja neki prominentni članovi HDZ-a.

“Insistirat ćemo da se do kraja rasvijetle situacije u kojima su na meti istražitelja Božidar Kalmeta, Josipa Rimac, Milan Bandić, ali i druge osobe bliske HDZ-u. To što s njima politički surađujemo, ne znači da bi njihovi članovi trebali biti izuzeti ili blaže tretirani od mjerodavnih institucija, ako su pod sumnjom za nezakonitosti”, izjavio je za Nacional visoki izvor iz Mosta.

Isti izvor tvrdi da će Most u toj borbi biti beskompromisan, pa čak i budu li se pojavile indicije da su u sporne aktivnosti uključeni i drugi pojedinci iz samog vrha HDZ-a, uključujući i šefa stranke Tomislava Karamarka.

“Želimo da se nastave istrage, čak i ako je netko iz Mosta upleten u sporne aktivnosti, svakako treba odgovarati”, izjavio je nedavno za Nacional glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja. Na izravno pitanje kako će se postaviti prema slučaju Milana Bandića, Grmoja je izjavio: “Bandić treba odgovarati ako se ogriješio o zakon. To ne bi trebalo dovoditi u vezu s našom političkom suradnjom”. Na pitanje što će se dogoditi sa slučajevima Josipe Rimac i Božidara Kalmete Grmoja je izjavio sljedeće: “Josipa Rimac, Božidar Kalmeta, ali i sve se ostalo treba raditi prema zakonu. Ako u borbi protiv korupcije nema odlučnosti, Most će izići iz ove političke priče. Bilo je za mandata bivše vlade i dobrih pokušaja na tom planu”.

Te su najave dijelom u pozadini Mostova insistiranja da u njihovoj nadležnosti bude policija, ali i Središnja obavještajna agencija. U Mostu smatraju da nisu ni približno iskorišteni potencijali policije, a naročito SOA-e, u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

“U Mostu čvrsto insistiraju na tomu da u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala neće imati pardona niti pojavi li se na obzoru sumnjivih osoba Tomislav Karamarko osobno. Pa makar to značilo destabilizaciju njihove političke suradnje”, izjavio je za Nacional izvor iz obavještajne zajednice koji je blizak Mostu.

Riječ je o aktivnom zaposleniku sigurnosnih službi koji je tek jedan od specijalnih savjetnika dužnosnika Mosta u tijeku postizbornih pregovora. Više takvih osoba angažiralo se i u posredovanju između dužnosnika Mosta i njihovih potencijalnih kandidata za obnašatelje visokih funkcija u izvršnoj vlasti. Uglavnom se radi o osobama koje su godinama privatno bliske dužnosnicima Mosta, pa su se odlučile svoja specifična znanja Mostu staviti na raspolaganje. Radi se isključivo o neformalnom privatnom angažmanu, jer su te osobe itekako svjesne da im je zabranjeno svako javno istupanje. Umjesto toga angažirali su se neformalno, dobrim dijelom i zbog frustracija zbog načina na koji godinama funkcioniraju sigurnosne službe.

UPRAVO IZ MILJEA BLISKOG SOA–i, Most je dobio više korisnih savjeta o tomu kako bi se mogla unaprijediti antikorupcijska borba. Isti ti izvori jako su dobro upoznati s nekim unutarnjim problemima u radu SOA-e, s time gdje navodno nestaje nekoliko milijuna kuna godišnje u okviru unutarnjih troškova službe, ali i gdje bi trebalo tražiti tragove mogućih nezakonitosti iz vremena kada se gradila zgrada SOA-e, odnosno koji su visoki dužnosnici iz tog vremena od tog projekta mogli imati koristi.

Upravo su se moguće nezakonitosti u izgradnji zgrade SOA-e, kao i poslovanje tvrtke Soboli s kojom se povezivalo Karamarka, obrađivale i prije nešto više od godinu dana. Početkom siječnja 2015. Nacional je objavio kako je premijer Zoran Milanović svojim bliskim suradnicima najavio da postoji plan za hapšenje Tomislava Karamarka, što se najavljivalo za sredinu 2015. Te tvrdnje dužnosnici Milanovićeve vlade nisu htjeli komentirati, ali ih nisu ni demantirali. Bio je to dio specijalnog rata dviju najvećih hrvatskih stranaka, tijekom kojega se i unutar dijela SDP-a bila pojavila bojazan da bi se dijelovi represivnog sustava mogli diskrecijski koristiti za obračune s političkim protivnicima. Visoki izvor iz SDP-a tada je Nacionalu izjavio da nije sporno ičije uhićenje, pa čak i ako bi se radilo o Karamarku, ali bi bilo sporno ako bi postojale indicije dostatne za lišavanje slobode, a s njima se iz nekog razloga taktizira i bira trenutak nečijeg uhićenja.

Svojevrsni vrhunac javnih napada Milanovića na račun Karamarka i Brkića, dogodio se tijekom predizborne predsjedničke kampanje.

“HDZ je kampanju vodio opljačkanim novcem, a ne transparentno kao mi. To su isti ljudi kao i prije tri godine. Što se tiče zastava kojima mašu u HDZ-u, to ne mijenja činjenicu da se radi o stranci koja je okarakterizirana kako ‘zločinačka organizacija’, bez obzira na to tko joj je u kojem trenutku maskota”, izjavio je tada Milanović.

I prije tih izjava pravosudni krugovi i izvori bliski HDZ-u plasirali su tvrdnje da se obrađuje poslovanje tvrtke Soboli. Bilo je to očito u funkciji povećanja pritiska na Karamarka. S druge strane, Karamarko i Brkić u više su navrata prozivali Milanovića i javno upozoravali da se, po njegovu nalogu, provode ciljane istrage političkih oponenata.

Milanović je u prvom intervjuu u 2015. za RTL Televiziju vodstvo HDZ-a nazvao “nemoralnim kriminalcima i mutnim ljudima”. Govoreći o Kolindi Grabar Kitarović, rekao je sljedeće:

“Osoba koja nije u stanju procijeniti da su njezini najbliži suradnici i mentori nekadašnji kriminalci, a danas mutni ljudi koji protuzakonito zapošljavaju u tajnoj službi, čije supruge dignu milijunske kredite u jednoj banci pa banka propadne i cijela uprava je na sudu, taj čovjek bio je zamjenik ravnatelja policije, to je duboko nemoralno.”

NEDVOJBENO JE DA JE MILANOVIĆ govoreći o protuzakonitom zapošljavanju u tajnoj službi, aludirao na Karamarka i Brkića jer je, po svemu sudeći, mislio na Brkićevu suprugu Karmen, koja je bila suvlasnica tvrtke opterećene milijunskim kreditima.

S druge strane, Brkić je otvoreno optužio Milanovića da se izravno upleće u policijske istrage. Tijekom protekle godine obrade u tim slučajevima nisu rezultirale ikakvim kaznenim prijavama, što se u krugovima bliskim Karamarku i Brkiću tumačilo kao pouzdan znak da su doista bili na meti političkog progona. Međutim, u miljeu bliskom sigurnosnim službama, priče o sumnjivim aktivnostima iz vremena izgradnje zgrade SOA-e nisu utihnule.

GODINU DANA KASNIJE, u posve novim političkim okolnostima, izvori bliski Mostu najavljuju novi val borbe protiv korupcije, koji bi opet trebao aktualizirati ili možda jednom zauvijek otkloniti sve sumnje u neke od čelnika HDZ-a. Ovom prilikom razlika je u tomu što te obrade planiraju provesti njihovih politički suradnici, uz neformalnu inicijalnu asistenciju nekih iskusnih članova sigurnosnih službi koji su u tom sustavu bili aktivni upravo u to sporno vrijeme. Neki od neformalnih savjetnika Mosta iz sigurnosnog miljea savjetovali su dužnosnike Mosta i u ključnim trenucima političkih pregovora. “Osobno sam savjetovao dužnosnike Mosta da se priklone HDZ-u. Bila je to moja profesionalna i osobna procjena, koja nije bila utemeljena na političkom preferiranju HDZ-a.

Upozorio sam ih na to da će Karamarko također prihvatiti sve njihove zahtjeve te da pritom zasigurno neće ići razbijati Most, što se za Milanovića nije moglo tvrditi. Nisam jedini koji ih je tako savjetovao, a čini se da su moj savjet i prihvatili. S druge strane, savjetovao sam najbliže suradnike Bože Petrova da ga u ključnim trenucima potpuno izoliraju od vanjskih kontakata. U noći prije zadnjeg preokreta u pregovorima, četvero najbližih suradnika Bože Petrova naprosto ga je smjestilo u osobni automobil i odvezlo u izolaciju u Metković. Bili su to dramatični trenuci”, izjavio je za Nacional pripadnik sigurnosne zajednice koji savjetuje Most.

Nekoliko je takvih savjetnika Mosta. Oni su se pobrinuli i za suptilan način pristupa pojedinim neovisnim kandidatima Mosta za preuzimanje ključnih funkcija u policiji i SOA-i. Sve to pokazuje da Most ima dobro upućene neformalne savjetnike koji su ih, po svemu sudeći, uvjerili da postoji znatan prostor za unaprjeđenje antikorupcijskog obračuna koji u Mostu namjeravaju provesti, makar i po cijenu političkih nestabilnosti.