‘Čini mi se da lobisti mađarskog Mola ulaze u završnu fazu pregovora za formiranje nove hrvatske vlade, a možda čak i imenuju svog mandatara. To je jedini način kako bi se moglo opisati nominiranje Ivice Vrkića za mogućeg tzv. neovisnog premijerskog mandatara. Vrkićevo nominiranje dolazi iz krugova bliskih Jozi Petroviću, prijatelju Tomislava Karamarka i njegove supruge Ane, kojoj je pomogao u poslu više puta. Dobro je da su dužnosnici Mosta neformalno otklonili mogućnost da Vrkić bude premijerski mandatar. Međutim, ako nastave s HDZ-om pregovarati o formiranju vlade bez SDP-a, preporučujem im da dobro pripaze koga bi eventualno bili skloni prihvatiti kao tzv. neovisnog obostrano prihvatljivog nestranačkog kandidata za premijerskog mandatara. Jer postoji mogućnost da to zapravo bude kandidat Molovih lobista, čiji je utjecaj na Karamarka i doveo HDZ do izbornog podbačaja i nužnosti da pregovara s Mostom o sastavljanju Vlade”, izjavio je za Nacional izvor blizak Milijanu Brkiću, glavnom tajniku HDZ-a.

Ova u dahu izgovorena izjava otkriva da je usred najosjetljivije faze pregovora između Domoljubne koalicije i Mosta u tijeku vrhunac obračuna Brkića i Petrovića za prevlast u HDZ-u. Taj se obračun sve teže skriva od javnosti. Usput on svakako dodatno potkopava Karamarkov autoritet u HDZ-u, dodatno smanjuje njegove ionako male šanse da postane novi hrvatski premijer, ali i otkriva svu raskoš frustracija brojnih visokih dužnosnika HDZ-a s vodstvom stranke i stanjem njoj u cjelini.

IZVOR TVRDI DA VRKIĆA u svojstvu potencijalnog prihvatljivog neutralnog premijerskog kandidata pokušava afirmirati Mate Radeljić, savjetnik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za unutarnju politiku koji je proteklih godina bio blizak suradnik osječkog poslovnog miljea bliskog Petroviću. Na to je Nacional taj izvor upozorio još prošlog utoraka, istog jutra kada se u Nacionalu – prvi put u hrvatskom medijskom prostoru – Vrkićevo ime spomenulo u kontekstu inicijative Ureda predsjednice za neutralnog premijerskog mandatara, ali u kontekstu velike koalicije HDZ-a i SDP-a bez Mosta. U međuvremenu se Vrkić tijekom vikenda spominjao kao mogući neutralni nestranački premijerski kandidat, što je on zasad odbio.

OVO NIJE PRVI PUT da se njega ističe kao potencijalnog kandidata za neku visoku državnu funkciju, uz osobnu Karamarkovu podršku. Ozbiljni krugovi u HDZ-u tvrdili su da je upravo Vrkić bio Karamarkov prvi izbor za predsjedničkog kandidata kojem je trebao osigurati podršku HDZ-a, uz uvjet da se učlani u stranku, na što on nije pristao. Tvrdilo se također da je Vrkić na prošlim lokalnim izborima uspio postati gradonačelnik Osijeka i srušiti dotadašnjeg HDSSB-ovog gradonačelnika Krešimira Bubala upravo uz podršku HDZ-a.

“HDZ nam je slao signale da će u drugom krugu glasati za Bubala, da bi onda ipak ‘ispod žita’ podržali Vrkića”, tvrdili su tada u HDSSB-u.

HDSSB to HDZ-u nije mogao oprostiti. Kad je kasnije HDZ isprovocirao nove izbore u Vukovaru, ali nisu mogli konstituirati Gradsko vijeće, tvrdilo se da je glavni uvjet HDSSB-a za sklapanje koalicije s HDZ-om u Vukovaru upravo rušenje Vrkića u Osijeku. Njegova većina ovisila je, naime, o četiri HDZ-ova vijećnika, što su u lokalnim krugovima nazivali i “neprincipijelnom koalicijom”. Naime, dok je HDZ s Karamarkom vodio najžešći rat protiv SDP-a i Zorana Milanovića na nacionalnoj razini, u Osijeku su praktički konzumirali “veliku koaliciju”.

“ZA HDZ KOJI ŽELI BITI VJERODOSTOJAN, situacija u kojoj oni sa SDP-om, HNS-om i Antom Đapićem podržavaju Vrkića, vrlo je čudna”, komentirao je tada jedan visoki izvor iz HSP-a AS koji se protivio takvom aranžamanu. Aranžmanu s Vrkićem, posebno kad je to dovelo u pitanje suradnju s HDSSB-om u Vukovaru, snažno se protivio i Brkić. On je bio zagovornik ideje da HDZ s HDSSB-om sruši Vrkića u Osijeku. Međutim, takvoj ideji oštro se usprotivio Karamarko. U to se vrijeme to pripisivalo njegovim osobnim bliskim prijateljskim vezama s Vrkićem. Kasniji razvoj događaja pokazao je da je posrijedi možda i nešto više od samo prijateljskih veza, odnosno da te veze uključuju najmanje još jednu osobu – Jozu Petrovića.

Brkiću bliske osobe tvrde da je najnovije isticanje Vrkićeve kandidature za premijera zapravo jedna slikovita epizoda koja pokazuje da je Karamarko pao pod dominantan utjecaj interesne grupacije vezane uz Petrovića te da bi ta interesna grupacija mogla skupo koštati HDZ, ali i Hrvatsku, uspije li ta stranka na koncu formirati vladu s Mostom.

“ONI ŽELE NAMETNUTI SVOG PREMIJERSKOG KANDIDATA, odnosno onoga na koga će moći utjecati, a to bi značilo onoga kroz koga će i Mol nastaviti realizaciju svojih strateških ciljeva u Hrvatskoj. Trenutno su u fazi da preko sebi bliskih visokih dužnosnika sugeriraju koji bi to nestranački neutralni kandidat eventualno mogao biti. A već se prilično dobro zna što bi to značilo za Hrvatsku”, tvrdi izvor blizak Brkiću.

Kako bi dočarao kako takav način funkcioniranja u praksi izgleda, osoba iz vrha HDZ-a kaže da je dovoljno pogledati kako se sada donose odluke u toj stranci.

“Formalna tijela stranke, poput predsjedništva i glavnog odbora nemaju gotovo nikakav utjecaj niti o ičemu stvarno raspravljaju. Oni samo pro-forme potvrđuju odluke koje je Karamarko prethodno donio na konzultacijama s ljudima koji ne obnašaju nikakve formalne funkcije u stranci.

Pa većinu članova predsjedništva gotovo uopće ne možete ni vidjeti nigdje u javnosti, a unutar stranke veći utjecaj imaju jedan Miljenko Manjkas ili pak Ana Kosec, Karamarkova osobna tajnica koja određuje koga će on primiti ili neće primiti, a prati ga svugdje u stopu. Tko zna, možda i u nečije ime”, upozorava Nacionalov izvor blizak vrhu stranke.

“VIŠE UTJECAJNIH LJUDI TRAŽILO JE I PRIJE i nakon izbora od Karamarka da makne Manjkasa jer smatraju da je njegovim dolaskom počeo pad rejtinga HDZ-a koji je doveo do katastrofalnog izbornog rezultata. No osim što u javnosti više nije u prvom planu, Manjkasu se ništa nije dogodilo, vjerojatno zbog utjecaja Joze Brkića i grupacije oko njega”, ističe Nacionalov sugovornik.

Brkić je zbog svega toga frustriran, dijelom i zato što smatra da se radi o u najmanju ruku suspektnoj interesnoj grupaciji. Ponekad se tu grupaciju u miljeu bliskom Brkiću zna nazivati i zločinačkom organizacijom. Brkiću bliske osobe tvrde da je upravo zbog Petrovićeva utjecaja on počeo gubiti utjecaj na neke ključne procese u stranci. To se počelo događati još u proljeće, a već tada su se neformalno počele propitivati i Karamarkove upravljačke sposobnosti, i to neposredno nakon što su imenovani ključni ljudi u izbornom stožeru HDZ-a.

Nakon imenovanja ključnih ljudi u izbornom stožeru HDZ-a, Karamarku se počelo spočitavati da je praktički započeo “sanaderizaciju” stranke i da su se obrisi takvog mogućeg Karamarkova ponašanja počeli nazirati zbog sve izraženijeg utjecaja koji na njega ima Petrović. Već tada se Petroviću pripisivao zagonetan, ali i iznimno jak utjecaj na Karamarka. Još se koncem svibnja tvrdilo da je taj utjecaj počeo dodatno jačati i zato što je Petrović pozadinski pomagao u razvoju poslovne karijere Karamarkove supruge Ane.

Već se tada u miljeu bliskom Brkiću način funkcioniranja vrha HDZ-a opisivao ovako: Petrović lobistički potpomaže poslovni uzlet člana obitelji Tomislava Karamarka, a to mu dodatno ojačava utjecaj na njega, na promjenu ključnih pozicija stranke prema nekim najosjetljivijim pitanjima od strateškog nacionalnog interesa te donosi ključni utjecaj na neka kadrovska rješenja unutar HDZ-a. Već se tada naslućivalo da Karamarko pokazuje neke tendencije slične Sanaderu, da je sklon sukobu interesa te da osobni interes pretpostavlja javnom. Drugi izvori bliski vrhu stranke i tada i danas tvrde da se radi o nečuvenim podmetanjima.

PETROVIĆ JE U OŽUJKU 2013. nakratko priveden u ozbiljnoj akciji Uskoka povezanoj s navodnim kupovanjem informacija iz tajnih istraga. Uz Petrovića, na meti Uskoka našli su se i slavonski poduzetnici Željko Biloš, Damir Ivić te dvije osobe iz Čepina, Stipe Barišić zvani Miljac i Dragan Baković zvani Bambur. Njih je policija osumnjičila da su poticali trojicu posrednika, među ostalima i Vladu Rajića, kuma nedavno ubijenog Vinka Žuljevića Klice, da plaćaju mito korumpiranim policajcima kako bi im oni otkrivali tijek tajnih istraga, ponajviše iz sfera gospodarskog kriminaliteta, ali i nekih istraga o naručivanju ubojstava. Većina toga nikomu iz vrha HDZ-a nije bila sporna, sve dok se nije počelo nazirati da Petrović snažno utječe na neka ključna zbivanja i kadroviranja u vrhu HDZ-a.

To se prvi put vidjelo prilikom izbora Manjkasa za glavnog Karamarkova medijskog savjetnika. Nacional je još sredinom travnja otkrio da je dolasku Manjkasa na mjesto glavnog savjetnika HDZ-a za medije ponajviše pripomogao upravo Petrović. Njihova suradnja počela je u završnici predsjedničke kampanje. Neki su mediji okolnost da je Manjkas osnovao portal Direktno.hr uoči predsjedničkih izbora tumačili kao stvaranje još jedne medijske platforme koja treba pripomoći usponu HDZ-ovih kandidata na vlast. U neformalnim strateškim pripremama za pokretanje tog projekta sudjelovao je i Petrović. Neki izvori unutar HDZ-a tvrde da je Petrović dio strukture ljudi koja nije osobito bliska glavnom tajniku stranke Brkiću, kao i da je Manjkasovo imenovanje trebalo promatrati i u tom svjetlu. U okviru tih preslagivanja kadrova i utjecaja unutar HDZ-a, Petrović je prvi put javno u Nacionalu označen kao osoba koja je i u te procese uključena kao jedan od utjecajnih ljudi iz sjene.

IZVORI IZ VRHA HDZ-A ISPRIČALI SU za Nacional da je uz Petrovića, Karamarka i Manjkasa još jedna osoba bila prisutna na nekim možda i ključnim neformalnim razgovorima koji su prethodili Manjkasovu uzletu unutar HDZ-a. Tvrdi se da je to odvjetnik Goran Suić, osoba od izuzetnog povjerenja pritvorenog bivšeg premijera Sanadera, koji je izuzetno blizak i Manjkasu.

BRKIĆU BLISKE OSOBE TVRDE da su upravo ta kadrovska preslagivanja, kao i sve ono što je uslijedilo u mjesecima do parlamentarnih izbora, dovelo do podbačaja na parlamentarnim izborima. Brkić je u predizbornoj kampanji bio djelomično marginaliziran, nije imao velikog utjecaja na slaganje (pred)izbornih lista, njemu bliske osobe maknute su iz Karamarkove blizine i nisu ga više savjetovale o medijskim istupima, a Manjkasu se počela pripisivati odgovornost za veći broj Karamarkovih u najmanju ruku nespretnih javnih istupa i gafova, kao i loše reakcije u brojnim kriznim situacijama. O tome da je Brkićevo nezadovoljstvo tom situacijom kulminiralo u izbornoj noći kada je pred više osoba u Bijelom salonu restorana Globus verbalno napao Karamarka pisali su i tjednici 24 express i Telegram, ali su se u HDZ-u trudili te tvrdnje neformalnim načinima demantirati.

Izvori bliski Brkiću tvrde da se ništa od toga ne bi dogodilo da Karamarko nije podlegao utjecaju interesne grupacije oko Petrovića. Obostrani su međusobni negativni osjećaji tih dviju interesnih grupacija. Upućeni izvori bliski vrhu HDZ-a tvrde da Karamarkova supruga Ana Brkića naprosto ne podnosi, a slične osjećaje prema njemu navodno gaji i Petrović. Brkiću se zamjeraju kruti javni istupi, opterećenost nekim istragama, neke nerazješnjene okolnosti iz njegove prošlosti, kao i veze s miljeom bliskim Vici Vukojeviću, jednim od glavnih pozadinskih savjetnika Karamarka, koga smatraju rodonačelnikom Karamarkove rigidne retorike.

TI SU ANIMOZITETI DODATNO ESKALIRALI nakon parlamentarnih izbora. Na jednoj strani s nevjericom se konstatira da je Manjkas još uvijek u Karamarkovoj blizini, a prema Nacionalu se plasiraju i uvjerenja da je Karamarko postao lutka na koncu moćnih lobističkih krugova bliskih mađarskom Molu. Drugim riječima, da HDZ vodi interesna grupacija kojoj se Karamarko nema snage oduprijeti.

“Karamarko ili ne razumije da mu ti ljudi štete i da su ga doveli tu gdje je, ili je nemoćan u odnosu na njih”, smatra izvor blizak vrhu HDZ-a.

Sve to dodatno otežava Karamarkovu poziciju u HDZ-u, kao i pregovaračke pozicije stranke u osjetljivim pregovorima s Mostom.

“Karamarko je vjerojatno jedini lider neke političke stranke o komu izrazito negativno govori dominantna većina predsjedništva stranke koju vodi. Nema istaknutijeg člana stranke koji ne propituje njegove liderske kapacitete”, izjavio je za Nacional visoki izvor iz Ureda predsjednika.

Te njegove tvrdnje potvrđuje i jedna epizoda iz predvorja zagrebačkog hotela Sheraton koja se desila prošlog tjedna. Ondje je s društvom na kavi sjedio i jedan lokalni lider HDZ-a poznat po nedavnim, ne previše inteligentnim izjavama u kojima je potcjenjivački govorio o biračima. Na tom je razgovoru taj dužnosnik HDZ-a govorio negativno o Karamarku, ali i osobama koje ga okružuju. Negativno je govorio o stilu odijevanja nekih Karamarkovih suradnica, ocjenjujući ga neprimjerenim, kao i njihovu napadnu šminku.

U TAKVOM OZRAČJU BRKIĆ JE POČEO proteklih dana agresivnije konzumirati svoje stranačke ovlasti. Najprije se s Karamarkom i liderima HDZ-ovih koalicijskih partnera pretprošlog ponedjeljka pojavio na sastanku Mosta s HDZ-om i SDP-om u hotelu Esplanade. Usporedbe radi, Igora Dragovana, glavnog tajnika SDP-a, na tom sastanku nije bilo, nego je Milanović došao samo u društvu čelnika stranaka koalicije Hrvatska raste. No, na HDZ-ovoj strani stola ne samo da se našao glavni tajnik Brkić, nego i dvojica javnosti gotovo nepoznatih članova HDZ-a bliskih njemu. Jedan od njih je Josip Vidović, tajnik HDZ-ova Odbora za branitelje. Drugi je pukovnik HV-a Mijo Crnoja, predsjednik Zajednice branitelja Gojko Šušak Zagrebačke županije. Koja je bila njihova uloga na tom sastanku, nitko ne zna, osim što se smatra da su bliski Brkiću.

U tjednu nakon sastanka Brkić je počeo intenzivno preuzimati glavnu ulogu unutar HDZ-a i kad su u pitanju istupi u medijima. Može se reći da je prošlog tjedna čak potisnuo šefa stranke u javnim nastupima. Počeo je objavljivati provokativne statuse na svom Facebook profilu koje je većina medija prenosila kao udarnu vijest, koristio je svako javno pojavljivanje kako bi dao neku izjavu, a posebno je bilo naglašeno što je prošlog četvrtka, 10. prosinca, preuzeo glavnu ulogu i prilikom polaganja vijenaca u spomen na obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Karamarko se ondje uopće nije pojavio, nego je došao tek navečer na svečanu akademiju posvećenu Tuđmanu u hotelu Sheraton. Dovoljno da tog dana u glavnim informativnim emisijama Brkićeva izjava zasjeni onu Karamarkovu. Naime, mediji su cijeli dan prenosili što je Brkić ujutro na Mirogoju rekao o pregovorima s Mostom i imenovanju mandatara. A rekao je da HDZ Mostov prijedlog da mandatar ne bude Karamarko nije odbio, nego da će o njemu razgovarati. Iako je nedugo prije toga Karamarko izjavio da će on biti mandatar. Brkić je pak poručio da HDZ ne zanimaju fotelje, nego rješenje kompletnih problema s kojima se susreću građani. “O svemu drugom ćemo razgovarati”, rekao je.

ODREĐENI KRUGOVI U HDZ-U takvo Brkićevo ponašanje tumače kao pozicioniranje prije nadolazećih unutarstranačkih izbora s ciljem da on zadrži ključnu operativnu funkciju u stranci, bez obzira na to hoće li Karamarko opstati na mjestu predsjednika. Drugim riječima, da u slučaju “tranzicije” nitko ne može preuzeti vodstvo HDZ-a bez njegove operativne podrške.

Nakon što je Nacional pisao o tome da je najizvjesniji kandidat za tu funkciju Andrej Plenković, tjednik Telegram objavio je da se “u operaciju dovođenja Plenkovića na čelo HDZ-a diskretno uključila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović” koja ima i “određeni broj utjecajnih saveznika u vrhu HDZ-a”.

U tom kontekstu istaknuta je bitna Brkićeva pozicija. Ako je to točno, to bi moglo značiti dvije stvari. Prvo, da je Brkić s pojedinim predsjedničinim savjetnicima s kojima je prethodno bio u ratu jer je na njihovim mjestima želio vidjeti druge ljude možda sklopio određeni pakt. Drugo, da mu je u tome vjerojatno pomogao njegov brat Jozo Brkić koji u Uredu predsjednice ima ulogu svojevrsnog neformalnog savjetnika, odnosno osobe od osobnog povjerenja predsjednice, o čemu je Nacional informirao javnost još sredinom rujna. Neki izvori bliski HDZ-u tvrde da je Brkić uspostavio neformalne kontakte s Vladimirom Šeksom, predsjedničinim savjetnikom za ustavna i pravna pitanja, koji se smatra glavnim kreatorom plana o dovođenju Plenkovića na čelo HDZ-a. S obzirom na to da Plenković nema gotovo nikakvu logistiku niti kapacitete za stvaranje stranačke logistike, pomoć čovjeka poput Brkića dobro bi mu došla.

Potvrdu tvrdnji da se na planu mobilizacije članstva počelo nešto događati, neki iskusniji HDZ-ovci našli su u pozivu koji je Brkić nedavno uputio svim predsjednicima lokalnih podružnica HDZ-a. U njemu se od predsjednika ogranaka traži dostavljanje preciznog broja članova i onih koji plaćaju članarinu. Neki u tom dopisu vide dokaz da je započela nova faza procesa koji će završiti kao obračun s Karamarkom. Zbog svega toga ne čude tvrdnje visokih dužnosnika Mosta neposredno nakon izbora i prvih kontakata s predstavnicima Domoljubne koalicije, u kojima se navelo da bi se HDZ u slučaju da ostane u opoziciji naprosto mogao urušiti.