EKSKLUZIVNO Tajni plan njemačke kancelarke zbog kojeg bi moglo doći do tektonskih promjena u vrhu hrvatske države

NACIONAL SAZNAJE skrivanu pozadinu posjete Angele Merkel i Manfreda Webera Zagrebu: kroji se sastav EK, što je iniciralo potragu za Plenkovićevim nasljednikom. Dragan Primorac već kontaktiran

Aktiviran je tajni plan njemačke kancelarke i donedavne predsjednice njemačkih demokršćana Angele Merkel koji bi mogao znatno utjecati na politička zbivanja u Hrvatskoj. Prva je to politička operacija takve vrste od ulaska Hrvatske u EU koja oslikava novu hrvatsku realnost, ali onu koja nije povezana isključivo s percepcijom koja se o Hrvatskoj gradi iz hrvatske perspektive. Taj plan na najizravniji način povezan je s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Na hrvatskoj političkoj sceni on je već proizveo neke konkretne posljedice – započelo je neformalno propitivanje je li Dragan Primorac, bivši ministar znanosti iz premijerskog mandata Ive Sanadera, spreman preuzeti funkciju premijera umjesto Plenkovića, a možda čak i preuzeti HDZ. Naravno, ispuni li se više drugih političkih preduvjeta.

Više međusobno neovisnih političkih izvora, od kojih je jedan blizak samom vrhu HDZ-a, otkrili su Nacionalu sukus tog plana, za koji se tvrdi da zapravo predstavlja i dosad nepoznatu pravu pozadinu nedavnog posjeta Angele Merkel Hrvatskoj. Ona je Hrvatsku posjetila prije desetak dana s Manfredom Weberom, vodećim kandidatom pučana za šefa Europske komisije.

HRVATSKA JAVNOST IMA SASVIM KRIVU PERCEPCIJU dolaska njemačke kancelarke u Zagreb. Angela Merkel s Manfredom Weberom nije došla u Zagreb samo dati podršku HDZ-u i pomoći Andreju Plenkoviću na europskim izborima, nego je došla iz sasvim drugog razloga, da napravi opće vidljivu gestu prema Plenkoviću, da pokaže cijeloj europskoj javnosti da je on njen čovjek te ga tako javno označi kao osobu na koju računa da preuzme jednu od vodećih pozicija u Europskoj uniji. Angela Merkel imat će ogroman, ako ne i presudan utjecaj kada će se u narednom razdoblju određivati ljudi za vodeće funkcije u EU-u. Ta gesta podrške i uvažavanja nije bila namijenjena hrvatskoj javnosti, nego europskoj političkoj javnosti, da svi vide da će Angela Merkel vjerojatno i Plenkovića u budućim političkim pregovorima oko sastava buduće Europske komisije istaknuti za neku funkciju. Zato je došla s Weberom najavljujući da će Plenković biti čovjek njegove ekipe, ako on bude izabran za predsjednika Komisije.

Taj plan prvenstveno je povezan s preslagivanjem političkih odnosa u vrhu EU-a, posebice s političkom sudbinom Manfreda Webera. Prema tvrdnjama spomenutih izvora, dospije li Weber na čelo Europske komisije, hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u najmanju ruku može računati na funkciju povjerenika Europske komisije za vanjsku politiku, a moguće čak i na mjesto potpredsjednika Europske komisije.

Realizira li se takav scenarij, odnosno prihvati li Plenković tu ponudu, to bi imalo značajne posljedice na hrvatskoj političkoj sceni. Ako bi se to dogodilo, Plenković bi u tom slučaju napustio funkciju hrvatskog premijera.

PLENKOVIĆU BLIZAK IZVOR NAVODI da to u ovom trenutku naprosto nije opcija. Ali ipak indikativno navodi: “Sutra je novi dan”. Plenkoviću blizak izvor ovako opisuje njegove trenutne političke preokupacije: “Najmanje je vjerojatno da će Weber lako dospjeti na čelo Europske komisije. Osim toga, kada bi Plenković u ovoj rundi, odnosno sada prihvatio bilo koju od ponuđenih funkcija unutar Europske komisije, zna da bi na svoje došli svi oni koji ga na desnoj političkoj sceni u Hrvatskoj mrze. Pa bi mu zbog toga ta funkcija unutar Europske komisije vjerojatno bila prva, ali i zadnja. Međutim, nepobitno je da će Plenkovićeva pozicija dodatno jačati u europskim okvirima. Za to postoji puno logičnih razloga. Ali je zbog kompleksnosti situacije u novom sastavu Europskog parlamenta bilo kakvu dinamiku teško predviđati”.

KONTAKTI POJEDINACA iz Predsjedništva HDZ-a s Primorcem pokazuju da u stranci misle da je pitanje trenutka kada će Plenković otići iz Hrvatske pa traže rješenje da osnaže centrističku platformu

Da pojedini članovi predsjedništva HDZ-a smatraju da nije sasvim nerealan scenarij Plenkovićeva odlaska u Europsku komisiju pokazuju i neka recentna intrigantna neformalna zbivanja. Visoki izvor u njih neposredno upućen za Nacional ih je prepričao ovako: “Tri člana Predsjedništva HDZ-a nedavno su posjetila Dragana Primorca, bivšeg ministra znanosti iz premijerskog mandata Ive Sanadera. Pitali su ga je li načelno zainteresiran preuzeti HDZ, a potom i premijersku funkciju. Ali to nije jedini scenarij o kojem se diskutiralo. Prema drugom scenariju, HDZ bi preuzeo Gordan Jandroković, dok bi Primorcu bio ponuđen premijerski mandat, po modelu po kojem je tu funkciju već obnašao Tihomir Orešković. Primorcu su došli ljudi koji su prvenstveno bezrezervno lojalni Plenkoviću. Ali koji smatraju da se bliži trenutak kada bi on mogao značajno politički uzletjeti u europskim okvirima. Oni su Primorca kontaktirali iz više razloga. Prvenstveno zato što smatraju da bi on mogao povući i motivirati članstvo, nastaviti voditi energičnu politiku desnog centra, ali i da bi se mogao postaviti kao odlučna brana mogućem kontraudaru struje koju unutar stranke zastupa zamjenik predsjednika i aktualni potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, koji bi mogao uslijediti osvane li Plenković u Europskoj komisiji. Primorca su, među ostalim, nastojali zainteresirati i tvrdnjama da se radi o moguće presudnom trenutku koji bi mogao predodrediti kakvu Hrvatsku želimo – onu po Brkićevu ili Plenkovićevu modelu, navodeći da se radi o dva potpuno odvojena svijeta. U tom kontekstu aludirali su da su Plenković i Primorac kompatibilnih političkih svjetonazora.’

NACIONAL JE TIJEKOM VIKENDA KONTAKTIRAO Dragana Primorca s molbom da prokomentira navedeno. On je o tomu izjavio: “Zasad o tomu uopće ne razmišljam. Nemam nikakvih dodatnih komentara. Naročito u svjetlu svojih brojnih obveza. Život mi je potpuno ispunjen, posla imam jako puno”.

Visoki izvor blizak vrhu HDZ-a navodi da kontakti pojedinaca iz Predsjedništva stranke s Primorcem pokazuju kako zapravo dosta ljudi unutar stranke misli kako je samo pitanje trenutka kada će Plenković otići iz Hrvatske pa samoinicijativno traže rješenje da osnaže centrističku stranačku platformu, kojoj vjerojatno i sami naginju.

Iako je to teško vremenski predvidjeti, na tu bi dinamiku mogao utjecati i rezultat HDZ-a na izborima na Europski parlament. Izvor blizak Plenkoviću za Nacional je na sam dan izbora izjavio kako bi s osvojena četiri mandata u Europskom parlamentu Plenković bio ranjen, a upravo se to i zbilo. Pojedinci unutar stranke takav scenarij doživljavaju kao argument u prilog tvrdnjama da bi se njegov odlazak na neku europsku funkciju mogao ubrzati.

IME DRAGANA PRIMORCA NEDAVNO SE U NOVINARSKIM KRUGOVIMA opet spominjalo i u kontekstu predsjedničkih izbora. Od prosinca 2003. do siječnja 2008. on je obnašao dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Bio je kandidat HDZ-a na listi za 11. izbornu jedinicu na parlamentarnim izborima 2007. kada je izborio zastupnički mandat i potom ga stavio u mirovanje, te je početkom 2008. opet bio imenovan na dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Ostavku na ministarsku dužnost podnio je nakon neočekivane ostavke Ive Sanadera u srpnju 2009. Uoči predsjedničke kampanje početkom listopada 2007. objavljeno je jedno istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta napravljeno za potrebe hrvatske vlade koga se Primorac rado sjeća. Na bazi tri tisuće ispitanika starijih od 18 godina on je proglašen za tada najuspješnijeg ministra u vladi. Takvim ga je doživjelo 31 posto ispitanih, a iza njega se na drugom mjestu našla Kolinda Grabar-Kitarović s 24 posto glasova. Tada ga je posebno ohrabrilo i to što bi ga prema istom istraživanju pozitivnim ocijenilo po 35 posto članova SDP-a i HSP-a, čak 38 posto članova HNS-a te 33 posto članova koalicije HSS-a, HSLS-a i PGS-a. Drugim riječima, Primorac je bio prihvatljiv razmjerno širokom spektru raznorodnog biračkog tijela pa se nadao da će ga HDZ istaći kao svog predsjedničkog kandidata na tada nadolazećim predsjedničkim izborima. Međutim, Ivo Sanader tada mu je poručio da je premlad, pa je HDZ na tim izborima za svog kandidata izabrao Andriju Hebranga. Primorac se samostalno kandidirao na tim predsjedničkim izborima te je osvojio nešto više od pet posto glasova i nije se plasirao u drugi krug. Zato je po automatizmu morao biti izbačen iz HDZ-a. Ali se nakon posljednje promjene Statuta stranke osobe jednom izbačene iz stranke mogu u nju ponovo primiti.

Primorac se i tijekom svog ranijeg političkog angažmana, a kasnije i tijekom znanstvenog i profesionalnog pokazao kao prilično operativan i energičan čovjek. Ima sjajne veze u izraelskim i američkim političkim i znanstvenim krugovima. Počasni je predsjednik Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba. Među ostalim, obnaša dužnost predsjedavajućeg Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzičke znanosti i predsjednika “International Society of Applied Biological Science”. Ove godine, za nekoliko tjedana u Split na njihovu jedanaestu konferenciju, među ostalim, stižu i tri nobelovca – Avram Hershko, Robert Huber i Paul Modrich, a to nije prvi put da je Primorac zaslužan za boravak većeg broja Nobelovaca u Hrvatskoj u isto vrijeme.

‘TRI ČLANA PREDSJEDNIŠTVA HDZ-a nedavno su posjetila Dragana Primorca. Pitali su ga je li načelno zainteresiran preuzeti HDZ, a potom i premijersku funkciju’, tvrdi visoki izvor

PREDSJEDNIK JE HRVATSKOG DRUŠTVA ZA HUMANU GENETIKU i Hrvatskog klastera konkurentnosti za personaliziranu medicine. Član je Američke akademije za sudsku medicinu, Američkog društva za humanu genetiku, Hrvatske udruge Osteogenesis Imperfecta, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku i Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti. Dobitnik je niza međunarodnih i domaćih priznanja. Jedan je od utemeljitelja analize DNK u sudskoj medicini u Hrvatskoj.

Da je Primorac blizak aktualnoj Plenkovićevoj administraciji sugerira i još nešto. On je predsjednik Tematskog inovacijskog vijeća za zdravlje i kvalitetu života, jednog od pet takvih vijeća koja su započela s radom u drugoj polovici siječnja 2019. u okviru Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Tematska inovacijska vijeća djeluju unutar pet tematskih prioritetnih područja Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. koja se odnose na zdravlje i kvalitetu života, promet i mobilnost, energiju i održivi okoliš, sigurnost te hranu i bioekonomiju. Članovi ovih Vijeća većinom su predstavnici poslovnog sektora, zatim znanstveno-istraživačke zajednice te predstavnici tijela javne vlasti. Sve to pokazuje da nije slučajno da je Primorac kontaktiran i u značajnijem političkom kontekstu, iako se radi o zasad prilično neizvjesnom, ali svakako intrigantnom scenariju koji već i u ovoj fazi otvara brojna pitanja i širi perspektive promišljanja hrvatskih političara.

Ako bi sve i krenulo u pravcu Plenkovićeve europske afirmacije, otvaraju se i značajna druga pitanja. Što bi, osim Plenkoviću osobno, njegov politički uzlet iz te perspektive donio Hrvatskoj, naročito u svjetlu čini se “u prazno” potrošenog mandata Nevena Mimice na funkciji Europskog povjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj? Tko bi o tomu trebao voditi računa i kako bi se to trebalo mjeriti? Niz je sličnih pitanja poduži i pokazuje koliko su izazovi pred hrvatskim političarima sve kompleksniji, nažalost, u vremenu sve izraženije erozije njihovih i pojedinačnih i stranačkih političkih kapaciteta.

JEDNO JE VEĆ SADA JASNO. Posljedice Plenkovićeva odlaska na europsku scenu na domaćem političkom planu bile bi u najmanju ruku intrigantne, što su kontakti nekih članova Predsjedništva HDZ-a s Draganom Primorcem već itekako potvrdili.