U za njega najnepovoljnijem mogućem trenutku, usred osjetljivog procesa rekonstrukcije Vlade, kada premijer Andrej Plenković sagledava komu se sve od svojih ministara treba zahvaliti na dosadašnjoj suradnji, ministar zdravstva Milan Kujundžić proizveo je novu veliku aferu koja budi golemu sumnju da je naumio netransparentno potrošiti najmanje šezdeset milijuna kuna novca poreznih obveznika. Brzopleto je, nepripremljeno i prema svemu sudeći manipulativno pokušao inicirati jednu spornu nabavku skupocjene medicinske opreme, u procesu oko kojeg postoje brojna suprotstavljena mišljenja, zainteresirane strane i druge kontroverze, pa je Plenković zajedno sa svojim suradnicima taj proces u najmanju ruku privremeno zaustavio.

Nacional posjeduje preslike interne dokumentacije iz Vlade koja otkriva da je ministar Kujundžić već na samom početku tog postupka izazvao za sebe zasigurno neočekivane reakcije iz premijerova okruženja. One se u svojoj suštini svode na sumnje u transparentnost, odnosno na želju da se pokuša spriječiti još jedna blamaža Vlade zbog sumnje u klijentelizam i korupciju prilikom postupka javne nabave. Sve je to povezano s Kujundžićevim naumom da na brzinu pokupuje četiri nova PET/CT uređaja i to u trenutku dok zdravstvu prijeti kolaps jer su veledrogerije zaprijetile obustavom lijekova pojedinim bolnicama koje dugove nisu platile ni nakon tisuću dana, odnosno dvije i pol godine, Uz to, na pojedinim bolničkim odjelima lijekova nestane već 10. u mjesecu, dok se bolnice bore s nedostatkom doktora i medicinskih sestara, ali i osnovnih potrepština poput toaletnog papira, a pacijenti na neke preglede i operacije moraju čekati po godinu i više dana.

Sadržaj dokumenata u posjedu Nacionala, a to tvrde i izvori iz medicinskih krugova, sugerira da je Kujundžić u najmanju ruku teško manipulirao prilikom analize isplativosti nabavke tih uređaja. Izvor koji ih je Nacionalu dostavio tvrdi da su u njoj prikazani netočni podaci, što otvara pitanja koji su doista Kujundžićevi motivi da upravo u ovom trenutku inicira spornu nabavku te što je u pozadini te manipulacije zbog koje se Kujundžić tako izložio javnoj kritici upravo u vrijeme kada Plenković promišlja koji mu sve bliski suradnici u Vladi kompromitiraju ambicije da popravi rejting svoje administracije uoči nadolazećih predsjedničkih, a potom i parlamentarnih izbora.

Posljednja je to u nizu spornih odluka ministra Kujundžića u čijem se mandatu situacija u zdravstvu dodatno pogoršala, a dug popeo na više od osam milijardi kuna, od čega se oko tri milijarde odnose upravo na dug za lijekove, zbog čega i prijeti obustava isporuke. Najgore u svemu prolaze pacijenti koji na obično snimanje magnetnom rezonancom moraju čekati od godine i pol do dvije godine dana. U takvom ozračju Kujundžićeva namjera izazvala je ovakvu reakciju Nacionalova izvora iz medicinskih krugova: “Umjesto da nastoji smanjiti liste čekanja u segmentima gdje su one najveće, ministar je odlučio krenuti u nabavku iznimno skupih uređaja koji već postoje u Hrvatskoj i za koje nema dugih listi čekanja, pod izlikom da država te preglede plaća privatnicima te da će se, ako država sama kupi takve uređaje, njihova investicija isplatiti za samo četiri godine. Ali kako je u analizi kojom je tu nabavku želio opravdati koristio netočne podatke, postavlja se pitanje krije li se iza toga neki drugi interes, ili i ova njegova nakana otkriva svu raskoš njegove upitne upravljačke kompetencije.”

Dokumenti u posjedu Nacionala otkrivaju da je Ministarstvo zdravstva već izradilo odluku o nabavci četiri PET/CT uređaja koju je premijer Andrej Plenković trebao potpisati na sjednici Vlade prošlog tjedna. Međutim, prema svemu sudeći upravo zbog nedorečenosti u analizi isplativosti tih uređaja, Stručna radna skupina Koordinacije Vlade za sektorske politike u posljednji je tren sa sjednice Vlade skinula taj Kujundžićev prijedlog Odluke o pokretanju postupka nabavke PET/CT uređaja radi usuglašavanja s mišljenjem Ureda za zakonodavstvo i Ministarstvom financija te postupak odgodila za ovotjednu sjednicu.

U međuvremenu su, međutim, kako tvrde Nacionalovi izvori, i do premijera Plenkovića došli argumenti s više strana, uključujući i one za to profesionalno zainteresirane, o tome zašto bi sve ovakva ishitrena odluka ministra zdravstva mogla biti sporna. Jedan od tih izvora iz medicinskih krugova tvrdi da su se ovakvi uređaji mogli nabaviti i djelomičnim financiranjem iz EU fondova, ali smatra da se ministar na tu varijantu nije odlučio vjerojatno upravo zato što je svjestan da ne bi zadovoljio stroge europske propise. Pa se i u tom kontekstu otvara pitanje zašto bi to prioritetno morali financirati porezni obveznici.

Stručna radna skupina Koordinacije Vlade za sektorske politike skinula je sa sjednice Vlade Kujundžićev prijedlog radi usuglašavanja s mišljenjem Ministarstva financija i Ureda za zakonodavstvo

Naime, riječ je o PET/CT uređajima za dijagnostiku najtežih onkoloških bolesnika, koji već postoje u Hrvatskoj. Prema standardima Europske unije, jedan PET/CT uređaj pokriva milijun stanovnika, a u Hrvatskoj postoji ukupno pet takvih uređaja, koji teritorijalno pokrivaju cijelu zemlju. Jedan se uređaj nalazi u KBC-u Zagreb, i on je u vlasništvu bolnice, dok se još četiri uređaja u okviru javno-privatnog partnerstva s Poliklinikom Medikol nalaze u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu, kliničkim bolnicama Split i Rijeka te u Poliklinici Medikol u Osijeku.

Zahvaljujući takvoj suradnji, za takvu vrstu pregleda nema lista čekanja, što znači da najteži bolesnici ne trebaju čekati jer se na pregled dolazi u roku dva do tri tjedna. Javno-privatno partnerstvo Medikola i države započelo je 2007., u trenutku dok u Hrvatskoj nije postojao niti jedan PET/CT uređaj, nego su se pacijenti s najtežim dijagnozama upućivali na skupe preglede u inozemstvo. Ministarstvo zdravstva i HZZO tada su izravno poticali Medikol na nabavku dovoljnog broja uređaja kako bi se mogao pokriti cijeli teritorij Republike Hrvatske i kako najteži pacijenti više ne bi trebali putovati u inozemstvo. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Medikolu plaća cijenu svakog pojedinog dijagnostičkog pregleda po istoj cijeni kao i državnom KBC-u Zagreb, a sve ostale troškove, uključujući i cijenu izotopa bez kojih se takva dijagnostika ne može ni obaviti, kao i troškove medicinskog osoblja, održavanja i osiguranja uređaja te potrošnog materijala i troškove energenata, snosi Medikol. Da bi ti uređaji uopće mogli biti instalirani u bolnice, Medikol je uredio posebne bolničke jedinice koje su morale biti izolirane posebnim materijalima otpornim na radioaktivno zračenje, kao i poseban sanitarni čvor. Osim toga, Medikol je u suradnji s Institutom Ruđer Bošković pokrenuo i vlastitu proizvodnju izotopa nužnih za provođenje pregleda, zahvaljujući čemu se cijena pregleda dodatno smanjila, a iskoristivost izotopa, kemijske komponente koja ima vrijeme poluraspada od 120 minuta, povećala. Prije no što su Medikol i Ruđer pokrenuli vlastitu proizvodnju, ti su se izotopi morali uvoziti iz Austrije, što je zbog specijalnih uvjeta i brzine prijevoza dodatno povećavalo njihovu cijenu.

Izvori iz medicinskih krugova tvrde da je Kujundžić posve neočekivano i nenajavljeno, pokušavajući opravdati isplativost nabavke novih PET/CT uređaja, dao izraditi analizu isplativosti u kojoj su prikazani netočni podaci o ukupnim troškovima održavanja uređaja kao i znatno umanjena cijena nabavke izotopa, bez kojih je pregled nemoguć.

U Analizi isplativosti nabavke PET/CT uređaja, a riječ je o jednostavnoj prezentaciji izrađenoj na svega sedam stranica uključujući naslovnu, stoji sljedeće:

“PET/CT uređaji omogućuju preciznu anatomsku lokalizaciju metaboličkih aktivnosti, čime su revolucionarizirali dijagnostiku u područjima poput onkologije, kirurgije i radioterapije. PET/CT ili Positron emission tomography-computed tomography neinvazivni je dijagnostički uređaj koji objedinjuje prikaze PET i CT skenera. PET pruža mogućnost prikaza abnormalne metaboličke aktivnosti na molekularnom nivou i u organima koji još nemaju vidljivih morfoloških promjena, dok CT omogućuje detaljan uvid u anatomiju organizma. PET/CT rezultira sekvencijalnim prikazima slika obaju uređaja u istome trenutku. Slike se kombiniraju u jedinstvenu sliku koja omogućuje da se funkcijski prikaz (PET) koji obuhvaća prostornu distribuciju metaboličke ili biokemijske aktivnosti u tijelu precizno korelira s anatomskim prikazom (CT).”

TROŠAK PRIPREME SALE Ministarstvo je procijenilo na 1,85 milijuna kuna, a samo građevinski radovi u KBC-u Zagreb, gdje je smješten državni PET/CT, iznosili su 3,9 milijuna kuna bez PDV-a

U nastavku se navodi da HZZO trenutno privatnim zdravstvenim ustanovama preglede PET/CT uređajima godišnje plaća gotovo 41,62 milijuna kuna pa se stoga razmatra investicija u vlastite strojeve kako bi se navedeni trošak optimizirao. U tablici se potom navodi da se za 5474 pregleda godišnje metodom PET/CT s FDG-om (izotopom, op.a.) po cijeni od 6719,94 izdvaja 36,78 milijuna kuna, a za 399 pregleda PET/CT s cholinom (riječ je o radiofarmaku za pregled prostate, op.a.) po cijeni od 12.119,59 kuna ukupno se izdvaja 4,83 milijuna kuna. Sveukupno riječ je o cifri od 41,62 milijuna kuna. Ispod tablice navedeno je: “Procijenjeni trošak financiranja pregleda kod privatnih zdravstvenih ustanova iznosi 166.483 milijuna kuna u 4 godine.”

Dalje se obrazlaže da je potrebna investicija u četiri uređaja ukupne vrijednosti 59.239 milijuna kuna kako bi se osigurala kapilarnost mreže PET/CT uređaja. Navodi se da je cijena po jednom uređaju 14,80 milijuna kuna pri čemu je cijena samog uređaja 11,84 milijuna kuna, trošak dispenzera 1,11 milijuna kuna, a priprema sale 1,85 milijuna kuna. Nacionalovi izvori tvrde da je nemoguće da je cijena priprema sale 1,85 milijuna kuna.

Naime, iz troškovnika za izgradnju takve jedinice u državnom KBC-u Zagreb vidljivo je da su samo građevinski radovi stajali 3,9 milijuna kuna bez PDV-a. Dakle, taj se iznos za uređenje može pomnožiti brojem četiri, što je broj planiranih novih prostora. Iz analize je potpuno izostao podatak u kojim bi prostorima bila smještena četiri nova PET/CT uređaja, za koje po jednom uređaju treba osigurati između 300 i 400 četvornih metara.

No najsporniji dio analize Ministarstva zdravstva nalazi se na stranici broj 5. Kako bi se potkrijepila teza o isplativosti investicije u nove uređaje na teret državnog proračuna, prezentirana je tablica iz koje proizlazi da procijenjeni troškovi održavanja strukture s četiri PET/CT uređaja iznose 21,72 milijuna kuna godišnje. “Ukupni trošak održavanja 4 PET/CT uređaja u 4 godine iznosi 86,9 milijuna kuna”, navodi se ispod tablice.

Međutim, izvori Nacionala iz medicinskih krugova navode da su u samoj tablici prikazani netočni troškovi, prvenstveno kad je riječ o cijeni nabave izotopa FDG i cholina, radiofarmaka potrebnog za dijagnostiku prostate. U tablici se navodi da je cijena nabavke tih izotopa godišnje 4,13 milijuna kuna, što bi za četiri godine ukupno iznosilo 16,52 milijuna kuna. Međutim, cijena izotopa FDG koji se proizvodi u sklopu javno-privatnog partnerstva, odnosno tvrtke Ruđer Medikol Ciklotron, samo za Zagreb iznosi 1630 kuna po jednom pregledu. Po toj cijeni Ruđer Medikol Ciklotron prodaje izotop KBC-u Zagreb i to na bazi okvirne godišnje količine od 2900 pregleda. Ugovor je sklopljen temeljem javnog natječaja na koji se nitko drugi nije ni prijavio jer proizvođača izotopa u regiji i nema, a nitko iz drugih zemalja ne bi ni mogao konkurirati zbog visoke cijene avionskog prijevoza koji bi se morao organizirati zbog osjetljivosti izotopa čije je vrijeme poluraspada od 120 minuta. Treba napomenuti da je, prije no što su Ruđer i Medikol pokrenuli vlastitu proizvodnju, cijena izotopa koji se uvozio iz Austrije po jednom pregledu iznosila oko 400 eura, odnosno oko 3 tisuće kuna, što je gotovo dvostruko više no što iznosi cijena domaćeg proizvoda.

Ako bi se uzela cijena od 1630 kuna, koju su ponudili Ruđer i Medikol te koja je ponuđena na javnom natječaju, godišnji trošak nabavke izotopa za 5474 pregleda, što je količina pregleda koju je navelo samo Ministarstvo, bio bi 8,92 milijuna kuna. Međutim, cijena bi za ostatak Hrvatske bila i daleko veća jer se iznos od 1630 kuna za izotope po jednom pregledu odnosi samo na Zagreb. Kad se tome pridoda cijena nabavke cholina, za 399 pregleda godišnje, što je također količina pregleda koju procjenjuje samo Ministarstvo, a s obzirom na to da cijena te kemikalije iznosi oko 630 eura po pregledu, odnosno oko 4700 kuna, godišnji trošak nabavke tog radiofarmaka penje se na 1,87 milijun kuna. Dakle, stvarna godišnja cijena nabavke izotopa FDG i cholina iznosi minimalno 10,79 milijuna kuna, a Ministarstvo je navelo da taj trošak iznosi 4,13 milijuna kuna. Drugim riječima, to na period od četiri godine ukupne troškove održavanja samo na toj stavci godišnje povećava za dodatnih 6,66 milijuna kuna, a za period od četiri godine za minimalno čak 26,64 milijuna kuna.

Drugi trošak za koji izvori Nacionala iz medicinskih krugova navode da ga je Ministarstvo pogrešno prikazalo je trošak medicinskog osoblja. Da bi uređaji mogli uredno funkcionirati, za svaki je uređaj samo u jednoj smjeni potrebno angažirati jednog doktora nuklearne medicine, jednog doktora radiologije, tri inženjera medicinske radiologije, dvije medicinske sestre, dva administratora i jednu spremačicu. Riječ je dakle o 10 ljudi samo u jednoj smjeni za jedan uređaj. Ako bi se radilo samo u jednoj smjeni, to bi značilo da je potrebno angažirati najmanje 40 ljudi, i to u situaciji kad liječnici specijalisti i medicinske sestre odlaze iz Hrvatske radi većih plaća i boljih uvjeta rada. Prema saznanjima Nacionala, plaće koje ti stručnjaci zarađuju u Medikolu veće su od prosječnih plaća u javnom zdravstvu za oko 20 do 40 posto. Drugim riječima, čak i kad bi Ministarstvo nabavilo uređaje, postavlja se pitanje bi li oni zbog nedostatka radne snage mogli raditi punim kapacitetom. Ministarstvo je navelo da bi godišnji trošak osoblja koje bi radilo na nova četiri aparata bio 12,44 milijuna kuna. Osim toga, Ministarstvo je navelo i trošak potrošnog materijala od oko milijun kuna godišnje, održavanja od 3,2 milijuna kuna godišnje, električne energije od oko 253 tisuće kuna godišnje i osiguranja od 592 tisuće kuna godišnje. Ti podaci također bi se mogli propitivati u odnosu na stvarni trošak.

U analizi Ministarstva navodi se i sljedeće: “Ukupni trošak financiranja (početna investicija plus godišnji troškovi) zahtijeva ulaganje od 146,13 milijuna kuna u prve četiri godine od nabave uređaja.” U nastavku se iznosi i hipoteza: “Ulaganje u vlastite PET/CT strojeve je isplativo ukoliko u roku od 4 godine troškovi nabave 4 nova stroja, te njihova održavanje i operativni troškovi iznose manje od troška financiranja privatnih zdravstvenih ustanova u istom vremenskom periodu.”

Na zadnjoj stranici analize ponovno se ističe: “Investicija u vlastite PET/CT uređaje dovodi do značajnih ušteda te je isplativa već 4 godine nakon ulaganja.” U zaključku pak stoji: “Ulaganje u vlastite PET/CT strojeve je isplativo, te rezultira uštedom od 20,4 milijuna kuna u prve 4 godine korištenja novih strojeva.”

S obzirom na to da je taj zaključak baziran na netočno prikazanim troškovima, jer su troškovi samo na nabavi izotopa FDG i cholina za najmanje 26,64 milijuna kuna veći od onih koje je prikazalo Ministarstvo, otvara se pitanje u čijem je interesu nabavka skupocjenih uređaja koji trenutno nisu nužno potrebni, a kojima se neće postići ni ikakve značajne uštede.

U Medikolu ističu da trenutno niti kapacitet postojećih 5 PET/CT uređaja, od kojih je jedan onaj u vlasništvu države, nije iskorišten jer je broj ugovorenih postupaka s HZZO-om i do 50 posto manji od mogućnosti

Nacional je Ministarstvu zdravstva uputio detaljan upit kako bi se očitovali o nelogičnostima ovog plana nabavke, ali njihov odgovor nije stigao ni nakon nekoliko dana čekanja, sve do zaključenja broja. Na Nacionalov upit odgovor je stigao iz Medikola, čiji vlasnik i predsjednik Uprave Ivan Rajković kaže da je imao sastanak s predstavnicima Ministarstva zdravstva, ali i da je dopisom izvijestio premijera Andreja Plenkovića o uključivanju Medikola u Nacionalni plan borbe protiv raka i o zanavljanju postojećih PET/CT uređaja. Rajković, naime, podsjeća da je u projekt kupnje PET/CT uređaja ušao upravo na poticaj države i to u trenutku dok takvih uređaja u Hrvatskoj nije bilo, a pacijenti su se morali upućivati na skupe preglede u inozemstvo. Ističe da je prije svega riječ o modelu javno-privatnog partnerstva kakav se primjenjuje i u ostalim zemljama Europske unije. Ističe kako je čudno da se broj postupaka ograničava iako su potrebe pacijenata za pretragama daleko veće, a s druge se strane iskazuje potreba za kupnjom novih PET/CT-a. Tvrdi da se tako stvara umjetna potreba za PET/CT uređajima. Posebno ga čudi činjenica da je ministar Kujundžić odluku o nabavci novih PET/CT uređaja donio nakon što je Medikol radi zanavljanja opreme već ugovorio kupnju četiri nova PET/CT uređaja, o čemu je nadležno Ministarstvo obavijestio u svibnju ove godine. Rajković kaže: “Medikol je još 7. lipnja uputio dopis Vladi u kojem smo izvijestili premijera o trenutnom statusu Medikola, o prijevremenoj otplati svih obveza iz predstečajne nagodbe, kao i o izvršenim i planiranim ulaganjima u kapitalnu opremu. Konkretno, kupljena su dva uređaja magnetske rezonancije 3 Tesla koji su instalirani u Splitu u prosincu 2018. i u Zagrebu u travnju 2019., a obavijestili smo premijera i o dogovorenoj kupnji 4 nova PET/CT uređaja. Nakon toga dogovoren je sastanak u Ministarstvu zdravstva za 10. srpnja. Međutim, dan prije sastanka, dobili smo informaciju da Ministarstvo zdravstva pokreće kupnju 4 PET/CT uređaja u iznosu 60 milijuna kuna i to na teret državnog proračuna.”

U Medikolu smatraju da je takva investicija za državu u ovom trenutku potpuno neopravdana, a istovremeno predstavlja udar na Medikolovu dosadašnju investiciju. Prvenstveno ističu da trenutno nije iskorišten niti kapacitet postojećih 5 PET/CT uređaja, od kojih je jedan onaj u vlasništvu države, jer je broj ugovorenih postupaka s HZZO-om i do 50 posto manji od mogućnosti obavljanja pretraga na tim istim uređajima. Rajković smatra da je suprotno ugovornim obvezama, ali i profesionalnom poslovnom odnosu, to što Medikol nitko nije ni obavijestio o planovima Ministarstva i to unatoč činjenici da je Medikol već ugovorio kupnju vlastitih novih uređaja.

I u Medikolu ističu da bi, kad bi investicija bila opravdana, sredstva za nabavku uređaja Ministarstvo vrlo lako moglo dobiti iz EU fondova, ali i da Europsku uniju ne zanima jesu li uređaji privatni ili javni, nego gleda ima li u nekoj zemlji dovoljno uređaja po broju stanovnika, a u Hrvatskoj je taj standard zadovoljen.

Unatoč ovim argumentima, u javnom zdravstvu postoje liječnici koji, slično kao i ministar, smatraju da država treba nabaviti vlastite PET/CT uređaje jer bi to za državu bilo dugoročno isplativije. Neosporno je, međutim, da bi se prije odluke o nabavci morala napraviti kvalitetnija analiza, ali i da bi se ta nabavka prije svega morala uskladiti s drugim prioritetima u zdravstvu. Trenutno zbog sumnjivih okolnosti povezanih s ministrovom odlukom o nabavci novih PET/CT uređaja iz poslovnih krugova upozoravaju da je nabavka toliko skupih uređaja uvijek podložna raznim lobističkim pritiscima te da su takvi poslovi, posebno kad su javne bolnice u pitanju, podložni raznim neprimjerenim utjecajima. U poslovnim krugovima, kažu neslužbeno, već se navodno zna i dobavljač PET/CT uređaja za Ministarstvo, iako natječaj još nije raspisan niti je odluka službeno potvrđena. A sve to želi se opravdati netočno prikazanim troškovima kako bi se opravdanost investicije prikazala pod svaku cijenu.