Nacional je koncem proteklog tjedna došao do dosad pomno prešućivanih internih informacija iz Ine, koje otkrivaju dosad najčvršće indicije da je hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković iskoristio svoj politički utjecaj da mimo uobičajene interne korporativne procedure nametne i instalira Damira Škugora na poziciju s koje je Ini proizveo štetu od milijardu kuna i polovicu tog novca prebacio na privatni račun svog oca.

Ključne su to indicije koje bi mogle pomoći istražiteljima da rekonstruiraju kako se ta afera zapravo rađala.

Te informacije dosad najizravnije upućuju na zaključak da su upravo hrvatski premijer Andrej Plenković i HDZ s tom aferom povezani puno dublje od toga da bi se zastalo na konstataciji da za mega plinsku pljačku provedenu u Ini oni snose isključivo političku odgovornost.

Da se radi o šokantnom otkriću, potvrđuje i činjenica da se sve to dogodilo u srcu jedne od strateških najznačajnijih državnih tvrtki, koju je Vladin „strateški partner“ MOL zahvaljujući mitu i korupciji, prema nekim ozbiljno strukturiranim stručnim procjenama, već oštetio za najmanje šest milijardi dolara.

Da bi instalirao čovjeka po mjeri HDZ-a točno na poziciju s koje je mogao dizajnirati i provesti tu mega pljačku, Plenković je preko HDZ-a i svog tadašnjeg resornog ministra Tomislava Ćorića uspio prema Vladi godinama neprijateljski orijentiranu MOL-ovu vrhušku unutar Ine zagonetno iznenada uvjeriti da prekrši brojne interne procedure, izvrši pritisak i otjera Škugorove uspješnije prethodnike samo da bi zadovoljio poslovne predispozicije za ono što će Škugor pretvoriti u mega plinsku pljačku.

Damir Škugor, koji je nedavno pušten iz istražnog zatvora gdje je bio zbog sumnje na pljačku Inina plina tešku milijardu kuna, napredovao je u Ini zahvaljujući dogovoru vrha Plenkovićeve Vlade i MOL-a. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Tri neovisna izvora koja o tomu imaju neposredna saznanja Nacionalu su otkrila kako je vrh HDZ-a, politički predvođen Andrejem Plenkovićem, pomno dizajnirao kadrovsku rotaciju koja je proizvela vjerojatno najrazorniju pojedinačnu pljačku u novijoj hrvatskoj povijesti. Ta otkrića uvelike relativiziraju mogućnost da je Škugor u toj pljački djelovao samostalno, a gotovo je isključuju naknadna lobiranja Davora Filipovića, Plenkoviću beskrajno lojalnog potkapacitiranog ministra gospodarstva, da Škugor zasjedne na funkciju predsjednika uprave HEP-a.

Novi izvor Nacionala blizak Ini otkrio je nove detalje koji potvrđuju da je imenovanje Damira Škugora, bivšeg direktora Sektora trgovine plinom u Ini, bilo odrađeno po izravnom političkom nalogu i u dogovoru između tadašnjeg predsjednika Uprave Ine Sándora Fasimona, to jest vrha MOL-a, i eksponenta vrha hrvatske vlade, to jest bivšeg ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića.

Izvor detaljno upoznat s poslovanjem Ine otkrio je Nacionalu da je prilikom Škugorova imenovanja prekršena kompletna Inina korporativna procedura za imenovanja te da je on postavljen na mjesto direktora Sektora trgovine plinom nakon što je Sándor Fasimon bivšoj direktorici tog sektora Davorki Tancer doslovno naredio da ode s te pozicije i oslobodi mjesto za nekog drugog.

Međutim, radi Škugora su prekršene sve interne procedure koje se inače moraju slijediti prilikom zapošljavanja u Ini. Postoji korporativna procedura za napredovanje u Ini koja u obzir uzima ostvarene poslovne rezultate tijekom karijere zaposlenika u Ini, ocjenjuju se njegovo ponašanje u raznim situacijama, sposobnost konceptualnog razmišljanja, kvaliteta komunikacije i niz drugih vještina koje se prate kroz dulje razdoblje te ih se jednom godišnje mapira. No sve se to zaobišlo pri postavljanju Škugora, što sada pojašnjava i činjenicu da je on mogao biti izabran iako je, kako su već otkrili Jutarnji list i Slobodna Dalmacija, još 2007. kao direktor Sektora komercijalnih poslova sudjelovao u malverzacijama, odnosno muljažama oko cijene plina, zbog čega je Ina do 2010. izgubila najmanje 20 milijuna eura. Kako se takav čovjek našao u poziciji da ponovno napreduje na poziciju s koje se može “muljati”?

Premijer Andrej Plenković već se prošle godine upleo u smjenu najmanje jednog direktora u Ini, a Nacionalovi izvori tvrde da se neizravno zauzeo za imenovanje Škugora. FOTO: Nacional, Patrik Macek/PIXSELL

“Za Damira Škugora nije proveden uobičajeni standardni postupak koji uključuje natječaj, intervju kandidata pred komisijom, neovisnu procjenu ličnosti, kao i ocjenjivanje razgovora. Dakle, jedini način na koji je Škugor mogao doći na mjesto direktora bio je da se preskoče sve korporativne procedure, odnosno, cijeli sustav je u njegovom slučaju jednostavno ugašen. E sad, kako je moguće da se taj sustav samo tako ugasi? On se gasi po naređenju odozgo. U ovom slučaju ugasio ga je predsjednik Uprave Sándor Fasimon, koji je dobio mig od članova Uprave, a na traženje Tomislava Ćorića”, tvrdi Nacionalov izvor koji je zatražio da mu zaštitimo identitet zbog osjetljivosti situacije i istrage USKOK-a o pljački Inina plina u vrijednosti najmanje milijardu kuna, a koju je provodio izravno Škugor, i to s pozicije na koju je, kako tvrdi taj izvor, instaliran na temelju političkog dogovora.

Dakle, tadašnji predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon postavio je Škugora na poziciju s koje je mogao pljačkati Inin plin, na temelju zahtjeva tadašnjeg ministra Tomislava Ćorića, tvrdi taj izvor. O tome je pred više svjedoka i u više navrata govorio i sam Sándor Fasimon. Nacional je tu informaciju već objavio odmah po izbijanju plinske afere, ali na temelju izjave drugog izvora koji je također imao saznanja o tome da je Fasimon i sam tako govorio. Taj izvor tvrdio je tada kako je Fasimon rekao da je Ćorić samo prenosio želju premijera Andreja Plenkovića.

Fasimon je tu informaciju nedavno neuvjerljivo pokušao demantirati u intervjuu Jutarnjem listu.

Međutim, novi svjedok tih okolnosti sada to dodatno potvrđuje:

“Fasimon je to osobno govorio više puta i pred više svjedoka koji to redom mogu potvrditi. Upravo taj utjecaj odozgo bio je razlog što je cijeli korporativni sustav napredovanja, ocjenjivanja i organizacijskih promjena u Škugorovu slučaju izigran.”

Bivši predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon pred više svjedoka rekao je da je Škugorovo imenovanje na poziciju šefa Sektora trgovine plinom u Ini tražio tadašnji ministar Tomislav Ćorić u ime premijera. FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

Da je upravo Vlada, to jest premijer Andrej Plenković, mogla imati izravne veze sa Škugorovim imenovanjem, svjedoči i jedan video koji je Nacional objavio još u rujnu prošle godine, a u kojem tijekom internog online sastanka održanog 5. ožujka 2021. tadašnji MOL-ov član Nadzornog odbora Ine Gabriel Szabó objašnjava razloge smjene tadašnjeg Inina operativnog direktora za rafinerije i marketing Stjepana Nikolića, koja je u tišini obavljena krajem veljače. Nikolić je bio tek jedan od devetero istaknutih Ininih direktora koji su pod pritiskom MOL-a morali otići, a jedna od direktorica koja je morala otići još 2019. bila je i bivša Škugorova šefica Davorka Tancer. Budući da informacija o Nikolićevoj smjeni nije ni bila objavljena na Ininim korporativnim stranicama, Szabó je na pitanje o toj tada zadnjoj u nizu smjena odgovorio ovako:

„Kao što vam je poznato, imam prilično novi tim oko sebe. Još uvijek ima promjena i ne možete biti sigurni da ćete svoju poziciju zadržati na dulji rok. Ovu smo smjenu odradili u dogovoru s hrvatskom vladom kao drugim suvlasnikom koji nam je odobrio taj potez i to je pozadina ove smjene.“

Drugim riječima, visoki dužnosnik MOL-a 5. ožujka 2021. priznao je da je postojao tajni dogovor između MOL-a i premijera Andreja Plenkovića o nezakonitom upravljanju Inom.

Također, ne treba zaboraviti da je Škugor na mjesto direktora Sektora trgovine plinom imenovan u listopadu 2019., u istom mjesecu kad je premijer Andrej Plenković održao tajni sastanak i razgovor s potpredsjednikom Uprave MOL-a Sándorom Csányijem, 10. listopada 2019., tijekom nogometne utakmice Hrvatska-Mađarska na splitskom Poljudu.

Isto tako, Nacional je otkrio i da su upravo ljudi iz neposredne Plenkovićeve blizine ove godine gurali Škugora na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Jedan od njih bio je i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, koji je zbog sastanka sa Škugorom u zagrebačkoj konobi Dida upao u tajne mjere praćenja Škugorova kretanja i komunikacije.

‘Jedini način na koji je Škugor mogao doći na mjesto direktora bio je da se preskoče sve korporativne procedure, odnosno, cijeli sustav je u njegovu slučaju jednostavno ugašen’, tvrdi izvor blizak Ini

Činjenica je da sada već dva izvora s konkretnim saznanjima tvrde da je Plenkovićeva vlada imala direktan upliv i u imenovanje Damira Škugora na mjesto direktora Sektora trgovine plinom u Ini, umjesto Davorke Tancer kao jedne u nizu smijenjenih direktorica i direktora.

Nacionalov izvor nadovezao se zapravo na intervju koji je bivša članica Uprave Ine Barbara Dorić 8. studenoga dala Jutarnjem listu, a u kojem je ustvrdila da ona ni ostali članovi Uprave Ine nisu imali veze sa Škugorovim imenovanjem jer Uprava po LODO sistemu nema utjecaj na izbor direktora treće i četvrte razine upravljanja, ali da zato takav utjecaj može imati predsjednik Uprave.

Taj izvor, koji raspolaže vrlo konkretnim saznanjima o tome kako je točno Škugor zaposlen, iznio je dodatna pojašnjenja:

“Barbara Dorić je u pravu. Uprava po LODO sistemu nema utjecaj na izbor direktora treće i četvrte razine. Postoji korporativna procedura za napredovanje u firmi koja u obzir uzima ostvarene poslovne rezultate, ponašanja u raznim situacijama, sposobnost konceptualnog razmišljanja, kvalitetu komunikacije i niz drugih vještina koje se kod zaposlenika prate kroz duže razdoblje i jednom godišnje ih se mapira na 3×3 matrici koja pokazuje nečiji potencijal. Pored toga se provodi neovisna procjena kako bi se osigurao izbor najboljih kandidata za određeno mjesto. Kod izbora Damira Škugora sve je to zanemareno.”

Na pitanje da objasni kako je to zanemareno, Nacionalov izvor objašnjava:

“Škugor je na assessmentu bio ispod prosjeka. Rezultati su mu bili ispod prosjeka. U matrici potencijala bio je ispod prosjeka. Njegova šefica je bila u svemu iznad prosjeka i u naponu snage te nije bilo nikakva poslovnog ni bilo kojeg drugog razloga da se za nju traži zamjena.”

Škugoru izravno nadređeni Mađar György Patkó, bivši direktor Komercijalnih poslova i optimizacije u Ini, bio je poveznica prema Fasimonu. FOTO: Screenshot YouTube Ina Podcast

Šefica Damira Škugora, prije no što je on zasjeo na njezinu poziciju, bila je upravo Davorka Tancer, diplomirana inženjerka i nekadašnja direktorica tvrtke Prirodni plin koja se 2011. našla na trećem mjestu liste “300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa” koju je objavio tjednik Lider. No po upravljačkoj moći Davorka Tancer tada je zauzela prvo mjesto, zbog prihoda od čak 795 milijuna eura, te je po tom kriteriju bila najmoćnija predsjednica uprave u Hrvatskoj. Tvrtka Prirodni plin bila je dio Ina grupe, a Davorka Tancer na toj je poziciji bila do 2014. Potom je do 2018. obnašala funkciju direktorice Sektora proizvodnje nafte i plina, a od 2018. direktorice plinskog poslovanja – zapravo funkciju na kojoj je sve donedavno bio Škugor.

Bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić za 24 sata je rekao da su protiv Škugorova imenovanja bili svi njemu neposredno nadređeni, od Davorke Tancer i Stjepana Nikolića do mađarskog direktora s treće razine Györgyija Patká, koji je nedavno smijenjen, odmah nakon izbijanja afere.

Što se dogodilo i zašto je Davorka Tancer morala otići s te pozicije i prihvatiti mjesto savjetnice strategijskog razvoja plinskog poslovanja?

“Ona se povukla sama nakon razgovora s predsjednikom Uprave Sándorom Fasimonom jer joj je rečeno da je izgubila povjerenje i da treba prepustiti mjesto nekome drugome. Za njenog nasljednika Damira Škugora, dakle, nije proveden uobičajeni standardni postupak koji uključuje natječaj, intervju kandidata pred komisijom, neovisnu procjenu ličnosti, kao ni ocjenjivanje razgovora. Cijeli korporativni sustav napredovanja, ocjenjivanja i organizacijskih promjena u Škugorovu je slučaju izigran.”

Sve to sugerira da bi Barbara Dorić, bivša članica Uprave Ine, mogla znati puno više o pljački plina i tome s kim je sve Škugor bio povezan i čija je naređenja slušao te da je njezin intervju uistinu mogao predstavljati i svojevrsnu “poruku”. Naime, Barbara Dorić u spomenutom intervjuu Jutarnjem listu od 8. studenoga rekla je sljedeće:

“Ni ja ni prijašnji članovi Uprave nismo imali, niti sada imaju, ovlaštenje i utjecaj na odabir osoba za razinu pozicija u Ini koja se sada pokazala odgovornom za novonastalu situaciju. Članovi Uprave u Ini potvrđuju isključivo drugu razinu menadžmenta, dok se sve ostale razine menadžmenta potvrđuju na razini operativnih direktora u dogovoru s njima nadređenim direktorima u MOL-u i predsjednikom Uprave kojega imenuje MOL. Pritom moram istaknuti da je Škugor na svoju poziciju postavljen u listopadu 2019., kada su mu i dodijeljene ovlasti koje njegova pozicija nosi sukladno Listi ovlaštenja za donošenje odluka, a ja sam u Upravu Ine imenovana u travnju 2020.” izjavila je Barbara Dorić.

Bivša članica Uprave Ine Barbara Dorić u intervjuu Jutarnjem listu rekla je da se nijedna odluka u Ini nije mogla donijeti bez vrha MOL-a. FOTO: NFOTO

Ona je potom kao izravno odgovornog prozvala upravo tadašnjeg predsjednika Uprave Sándora Fasimona, rekavši sljedeće:

“Zbog toga razumijem da dosadašnji predsjednik Uprave osjeća moralnu odgovornost, kao što je i izjavio pri davanju ostavke, s obzirom na to da on po svojoj funkciji operativno upravlja Vijećem operativnih direktora, kao i direktorima treće razine odlučivanja koji su direktno pod njim, te sudjeluje u njihovu odabiru. On je, za razliku od mojih ovlasti i odgovornosti, mogao operativno utjecati i na odluke koje sukladno internim aktima nisu predmet odlučivanja Uprave, nego nižih razina menadžmenta.”

Nacionalov izvor sada je dodatno pojasnio značenje toga što je rekla Barbara Dorić:

“Dakle, formalno je točno to što Barbara Dorić kaže. Kad bi članovi Uprave imali formalni utjecaj, onda bi bili odgovorni za poslovne rezultate i ne bi mogli pozivati druge na odgovornost. Ali za ostvarivanje svojih ciljeva njima ne treba LODO jer oni svoj utjecaj vrše s pozicije korporativne i političke moći, neformalnim putem. Kada za nešto imaju interes, onda se itekako uključuju i ponašaju poput čopora vukova. Odrede cilj, pozivaju na kavu u četiri oka, zovu telefonom, šalju suptilne poruke preko posrednika, čine sve da se ciljana osoba osjeća posebno ili kao dio njihova kruga ili zastrašeno. Pri tome se proces ne može slijediti i nema pisanog traga o njihovu utjecaju. Oni mogu ugasiti sustav kad im je to u interesu i to redovito rade, mogu ušutkati one koji propituju te i to redovito rade. Računaju na strah ljudi koji se boje gubitka posla i zbog toga su se spremni povinuti svim zahtjevima odozgo bez obzira na to je li to dodjela ugovora dobavljaču koji nije ispunio kriterije, zapošljavanje ljudi izvana koji ne ispunjavaju kriterije ili promoviranje ljudi koji su ispod prosjeka. Oni koji se nisu spremni povinuti takvim zahtjevima, gube povjerenje i cijeli sustav se angažira da ih se ukloni, a za smjenu uvijek nađu prikladno objašnjenje.”

FOTO: Nacional

Ukratko, tvrdi dalje taj izvor:

“LODO se provodi i standardi se poštuju sve dok se ne nađu u sukobu s interesima Uprave ili interesima Uprave MOL-a ili privatnim interesima ljudi poput Oszkára Világija, Zsolta Hernádija i svih ljudi iz njihova uskog kruga. Kad su njihovi interesi prioritet, onda se korporativni sustavi ugase preko uplašenih poslušnika kako bi se nešto odradilo, zataškalo, nekome pogodovalo. U Škugorovu slučaju, kod njegova imenovanja, tijekom njegova rada i nakon skandala, korporativni sustav i standardi gašeni su pažljivo i selektivno. Nakon skandala isti je obrazac, a sve kako bi se šteta svela na najmanju moguću mjeru i kako bi se zaštitila postojeća struktura ‘kastriranih’ menadžera koja savršeno dobro funkcionira i jako je dobro istrenirana u tom pali/gasi korporativnom sustavu.”

Nacionalov izvor aludirao je time i na prošlotjedno pisanje Nacionala o tome kako je Škugoru izravno nadređeni Mađar György Patkó – bivši direktor Komercijalnih poslova i optimizacije u Ini na trećoj razini upravljanja, koji je smijenjen 1. rujna, odmah nakon uhićenja Škugora i njegove grupe – ključna osoba koja bi aferu s pljačkom plina iz Ine, tešku najmanje milijardu kuna, mogla povezati s vrhom MOL-a te da je zbog toga zapravo hitno sklonjen nazad u Mađarsku. I to zato što je Patkó bio ključna poveznica između Škugora i Fasimona.

‘Ovu smo smjenu odradili u dogovoru s hrvatskom vladom kao drugim suvlasnikom koji nam je odobrio taj potez i to je pozadina ove smjene’, objašnjavao je bivši MOL-ov član Nadzornog odbora Ine Gabriel Szabó

Patkó je po hijerarhiji bio treća razina odlučivanja, s jedne strane izravno nadređen Škugoru koji je bio četvrta razina odlučivanja, ali i izravno podređen tadašnjem predsjedniku Uprave Ine Sándoru Fasimonu. Naime, sustav upravljanja koji je MOL postavio s ciljem da zaobiđe hrvatske članove Uprave, funkcionira tako da su direktori treće razine, a jedan od njih je bio i Patkó, izravno podređeni mađarskom predsjedniku Uprave.

O tome kako ta “smjena” u stvarnosti izgleda, govorila je u intervjuu Jutarnjem listu upravo Barbara Dorić:

“Poznata je informacija da mađarski kolege imaju ugovore o radu sklopljene s MOL-om na upravljačkim pozicijama koje obnašaju u MOL-u. Oni nemaju niti su imali ugovore o radu sklopljene s Inom kao što imaju hrvatski članovi Uprave. Njima se davanjem ostavke ništa nije promijenilo u pozicijama i pravima sukladno ugovorima o radu koje imaju s MOL-om, osim što više neće uz svoje profesionalne funkcije koje obnašaju u MOL-u, predstavljati MOL dvaput mjesečno na sjednicama Uprave. To znači da je njima bilo najjednostavnije izaći iz Uprave davanjem ostavke, a da im se time realno ništa ne promijeni. Za razliku od mađarskih kolega, prema ugovoru o radu kakav sam, pak, ja imala kao članica Uprave, davanjem ostavke u datim okolnostima izložila bih se preuzimanju odgovornosti za nešto za što nisam bila odgovorna i na što nisam mogla utjecati.”

‘Škugor je na assessmentu bio ispod prosjeka. Rezultati su mu bili ispod prosjeka. U matrici potencijala bio je ispod prosjeka. Njegova šefica je bila u svemu iznad prosjeka i nije bilo razloga da joj se traži zamjena’

Barbara Dorić u intervjuu je jasno potvrdila da je Damir Škugor, kao nižerangirani direktor, izravno bio podređen MOL-ovim šefovima u Ini, kao i da se nijedna odluka ne može donijeti bez da su je odobrili menadžeri MOL-a.

Iako nije izgovorila njihova imena, sasvim je jasno da je Barbara Dorić aludirala na Györgyija Patká i Sándora Fasimona.

Na kraju je, tjedan dana nakon Patká, ostavku dao i Fasimon, koji se zapravo također samo vratio na svoju poziciju u MOL-u, a Nacionalov izvor to je ovako komentirao:.

“Zar nije čudno da je ‘otišao’ predsjednik uprave, ‘otišao’ György Patkó, a da nije smijenjen operativni direktor nadređen Patku i Škugoru, da nije smijenjen financijski direktor? I zar nije čudno da nova Uprava na tome ne inzistira i da novi hrvatski članovi Uprave govore ‘nismo ih mi postavljali pa ih nećemo ni micati’?”

Puni razmjer plinske afere bit će jasniji jednom kad hrvatska javnost sazna s kim je još i pod kojim uvjetima Škugor trgovao, kao i kome je trebala ići cifra od pola milijarde kuna koju je pospremio na račun svog oca Dane Škugora.