Nacional je dobio na uvid interne dokumente Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji pokazuju kako je hrvatski premijer Andrej Plenković u srcu svoje administracije uspostavio i omogućio bujanje klijentelističke mreže u čijem se središtu nalazi odvjetnik Danijel Klobučar, njegov bliski prijatelj iz mladosti. Radi se o tijesno isprepletenoj interesnoj hobotnici koja je nastala zahvaljujući Plenkovićevoj političkoj podršci, a počiva na čvrstoj osobnoj međusobnoj lojalnosti formiranoj za vrijeme njihova srednjoškolskog obrazovanja.

Ta Plenkovićeva politička podrška po svemu sudeći omogućila je Klobučaru da utječe na kadrovsku politiku unutar CERP-a, ali i šire da se ta institucija izdvoji izvan zahvata planirane reforme državne uprave, a kao posljedica tako formiranih odnosa počeli su se otkrivati i značajno povišeni odvjetnički prihodi Danijela Klobučara iz angažmana povezanih s CERP-om, ali i drugim entitetima povezanim s državom.

Klobučar i Plenković zbližili su se tijekom srednje škole. Obojica su pohađali Centar za obrazovanje, koji su završili u ljeto 1988. Govoreći u lipnju 2016. o svom prijateljstvu s Plenkovićem, Klobučar je rekao da ih je srednja škola obilježila i pripremila za veće izazove:

‘’U srednjoj školi smo naučili da bez rada nema uspjeha i da bez učenja nema dobrih ocjena. Tamo nije bilo popuštanja niti prolaza za one koji su se provlačili ili htjeli nešto poprijeko. Škola je bila jako stroga, ocjenjivalo se bez kompromisa, nikome se ništa nije poklanjalo niti gledalo kroz prste. To nas je izgradilo za studij i posao. Moji su mi govorili da upišem medicinu, ali ja s prirodnim predmetima jednostavno nisam bio na ti. Andrej i ja smo zajedno otišli na prijemni na Pravni fakultet i upisali se.’’

Klobučar i Plenković zbližili su se tijekom srednje škole. Obojica su pohađala Centar za obrazovanje te maturirala u ljeto 1988. Govoreći u lipnju 2016. o svom prijateljstvu s Plenkovićem, Klobučar je rekao da ih je srednja škola obilježila i pripremila za veće izazove. FOTO: Goran Jakus, Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Klobučar je Večernjem listu pokazao i brojne zajedničke fotografije s Plenkovićem iz mladosti koje čuva u obiteljskom albumu. Zajedno su skijali, igrali košarku i tenis, imali brojne zajedničke zgode u mladenačkim danima.

Naročito mu je u sjećanju ostalo upečatljivo maturalno putovanje u Grčku vlakom preko Beograda, Niša i Skopja pa autobusom do Delfa i Peloponeza. To ih je vrijeme tijesno povezalo i među njima se razvilo snažno međusobno povjerenje, iako se kasnije na fakultetu nisu previše viđali. Unatoč tomu ostali su bliski.

Do te mjere da je Plenković pozvao Klobučara u vjerojatno najosjetljivijim i ujedno najkontroverznijim trenucima svog prvog premijerskog mandata, uoči eskalacije krize u Agrokoru. Pozvao ga je na povjerljivi sastanak u Vladu na kojem su se gradili temelji pristupa Plenkovićeve vlade rješavanju drame u Agrokoru. Bili su to trenuci rađanja afere Borg.

U kontekstu te afere premijer Plenković osobno je priznao da je on pozvao Klobučara da se priključi užem krugu ljudi koji su u Vladi kreirali put za rješavanje ogromne krize u kojoj se našao Agrokor. Ali su to učinili udružujući se i komunicirajući na način koji se prometnuo u prvorazrednu aferu.

Bivša ministrica Martina Dalić izjavila je USKOK-u da je nakon sastanka s Ivicom Todorićem, u Vladi zatekla stručnjake za koje nema saznanja iz kojega su razloga i po čijem nalogu pozvani u Vladu, a koji su trebali pomoći tzv. skupini Borg te da je među njima bio i odvjetnik Danijel Klobučar, blizak prijatelj premijera Plenkovića, za kojega je saznala da je pravnik. “Za odvjetnika Klobučara nikad prije nisam čula”, kazala je, između ostalog, Dalić USKOK-u.

Danijel Klobučar je 2016. Večernjem listu pokazao i brojne fotografije s Plenkovićem iz mladosti, koje čuva u obiteljskom albumu. Zajedno su skijali, igrali košarku i tenis te imali brojne zgode u mladenačkim danima. FOTO: Privatni album Danijel Klobučar, autor nepoznat

Kada je N1 televizija objavila detalje iskaza Martine Dalić, Plenković je rekao da je on bio taj koji je zvao Klobučara na sastanak.

“Tu nema nikakve mistifikacije. Imamo, ne skupinu kako je vi nazivate, nego jednu grupu ljudi koja je imala posebna znanja, koja u tom trenutku, možemo slobodno reći, u okviru državne uprave drugi nisu imali. Oni su htjeli da im pomogne netko i s pravnog aspekta, da vidimo kako ta cijela priča izgleda i stoga se našao tu i odvjetnik o kojem govorite i kojega sam ja osobno pozvao, jer ga poznajem, i oni su nam svi iz svog aspekta dali određene informacije kako to sve skupa pravno izgleda i to je sve, tu nema nikakvoga dodatnog posebnog elementa, niti je taj gospodin više uopće imao kontakta s tom temom”, rekao je Plenković.

Plenković je to izjavio iako je par mjeseci ranije kada je u svibnju 2018. izbila afera Hotmail, u kojoj su objavljeni mailovi i prepiska Martine Dalić s članovima tzv. skupine Borg rekao da je tad prvi put uopće čuo da je postojala takva skupina.

“Ja sam prvi put ovoga tjedna čuo da postoji nekakva skupina koja se zove Borg. Nisam išao za tim, niti me je zanimalo, niti je bitno jer smo ostvarili cilj. Budući da smo konzultirali različite ljude izvan sustava, koje je konzultirala potpredsjednica vlade (Martina) Dalić, odlučili smo s obzirom na to da ih je bilo puno i da nije bilo formalnih odluka o radnim skupinama da se to pitanje ne komunicira. Ono što se meni čini da je problematično je samo činjenica da su neki od njih kasnije bili angažirani na drugačiji način. Meni je sada žao i da sam to tada znao i da me se pitalo, oni su se svi trebali zaposliti u Agrokoru i stvar bi bila riješena i nikakvog problema danas ne bilo, niti bih imao osjećaj da mi se napada integritet”, rekao je u svibnju 2018. Plenković.

Nekoliko mjeseci kasnije, Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa u razgovoru za portal net.hr u listopadu 2018. izjavila je sljedeće:

‘’Nije utvrđeno kakva je povezanost Plenkovića s Danijelom Klobučarom. Je li on možda Plenkovićev kum? Zar ne bi bilo važno to rasvijetliti? Postoje već takvi primjeri u Povjerenstvu. Sjetite se prijave u kojoj se navodi da je Plenković imenovao za veleposlanika u Londonu Igora Pokaza s kojim je navodno u kumskom odnosu. To se lako može utvrditi, već se tražila takva dokumentacija. S obzirom na to da je Danijel Klobučar odvjetnik, a imao je pristup povjerljivim informacijama, trebalo je provjeriti je li on, ili netko od njegovih klijenata u kritično vrijeme trgovao s udjelima u Agrokoru ili društvima povezanima s Agrokorom.’’

Sada se pokazuje da su to bili tek prvi u nizu doticaja Danijela Klobučara s državnim institucijama pod Plenkovićevom kontrolom. Oni će se ubrzo nastaviti i to tako da će od njih Klobučar itekako imati financijske koristi. I to zahvaljujući angažmanu u kojem se nije našao zahvaljujući nekom transparentnom javnom natječaju, niti nekim svojim iznimnim stručnim sposobnostima koje bi ga izdvojile iznad konkurencije, nego zahvaljujući diskrecijskim odlukama vodećeg čovjeka CERP-a Milana Plećaša.

CERP je sljednik bivšeg Fonda za privatizaciju, godinama je bio poznat kao tvrtka koja je služila kao državni bankomat iz kojeg je uziman novac kako je kome palo napamet i to puno prije nego je Plenkovićeva vlada za ravnatelja postavila Milana Plećaša. Problematične odluke prije svega su bile povezane s davanjem pozajmica društvima koja su bila nelikvidna i prezadužena te nisu imala osiguranja da će zajam moći vratiti. Neki od primjera koji zorno pokazuju tu praksu su pozajmice dane Brodarskom institutu, Orljavi, Borovu, Agroduhanu te nizu drugih tvrtki.

Vlada je Milana Plećaša na čelo CERP-a imenovala u siječnju 2018., i to nakon što je CERP nekoliko tjedana bio bez ravnatelja. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

S druge strane, CERP je prekasno pokretao naplatu, zbog političkih pritisaka, jer su redovito u upravama tih društava sjedili podobni, HDZ-u bliski kadrovi ili netko u prijateljskim ili rodbinskim vezama s vladajućim pa bi na kraju najveći dio tih potraživanja CERP morao otpisivati.

Vlada je Milana Plećaša na čelo CERP-a imenovala u siječnju 2018. i to nakon što je par tjedana CERP bio bez ravnatelja. Prije toga bio je pomoćnik predsjednika Fonda za naknadu oduzete imovine koji je pripojen Ministarstvu financija. Po zanimanju je diplomirani pravnik koji je tijekom 24 godine karijere uglavnom bio angažiran u državnoj i javnoj upravi. Plećaš je prvi ravnatelj koji je od osnutka CERP-a 2013. imenovan na mandatno razdoblje od četiri godine. Prije njega svi ravnatelji su bili vršitelji dužnosti. Plećaš je od prvih dana svog mandata na čelu CERP-a u medijima označen kao Plenkovićev čovjek. Ali upućeni u njihove odnose navode kako je za njega kod Plenkovića zapravo najagilnije lobirao upravo Danijel Klobučar. I to zato što su sva trojica prijateljski i kumski povezani.

Klobučar je usto i vrlo blizak prijatelj s Krunoslavom Katičićem, glavnim tajnikom HDZ-a, a tada državnim tajnikom u Ministarstvu državne imovine, koji je bio osobno zadužen za predlaganje imenovanja čelnika CERP-a Milana Plećaša. Katičić je tada bio zadužen i za imenovanja ostalih članova uprava državnih poduzeća jer je u to vrijeme bio državni tajnik za strateška i posebna trgovačka društva u kojima je država vlasnik ili suvlasnik.

Gotovo istodobno s tim zbivanjima, CERP se isprva trebao pripojiti Ministarstvu državne imovine. Izvor Nacionala s neposrednim saznanjima o tadašnjim zbivanjima u CERP-u za Nacional je rekao da se to nije dogodilo prvenstveno zbog utjecaja Klobučara i Plećaša na Plenkovića. Taj izvor o tomu kaže:

“Nakon najave da se CERP pripaja Ministarstvu državne imovine, negdje u ljeto 2018., pola djelatnika CERP-a već je počelo tražiti posao, no gospodin Plećaš nas je počeo smirivati govoreći nam da će on sve riješiti i da se CERP neće pripojiti Ministarstvu. Početkom listopada 2018., samo par dana prije nego je na Vladi trebao biti prijedlog o pripajanju CERP-a Ministarstvu, sve se promijenilo. I to iako smo s kolegama iz Ministarstva financija već izradili plan pripajanja za državni proračun. Nedugo poslije prijedlog o pripajanju CERP-a Ministarstvu stavljen je ad acta.“

Ta odluka pažljivo je zamaskirana i iznenadni zaokret nikada nije objašnjen. Kako bi se to lakše serviralo javnosti, medijima se u prvi plan plasirala priča o opsežnim pripremama za funkcioniranje restrukturiranog državnog inspektorata. U kontekstu tih najava prilično je nezapaženo prošla odluka da CERP i nakon 1. siječnja 2019. ostaje izvanproračunski korisnik. I to iako je temeljem zaključka Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima iz kolovoza 2018. bilo predviđeno pripajanje CERP-a Ministarstvu državne imovine.

Kompletan manevar komunikacijski je zamaskiran lakonskom tvrdnjom da to pripajanje neće biti moguće operativno provesti do 1. siječnja 2019., pa je, navodi se u obrazloženju amandmana, potrebno dati suglasnost i na financijski plan CERP-a za 2019., i projekcije za iduće dvije godine. Do danas nije poznato zašto to nije bilo moguće provesti. Izvor Nacionala iz CERP-a navodi da je sve to bilo izvedeno svega par dana nakon što je Plećaš sklopio ugovor o odvjetničkom zastupanju s Klobučarom, a zapravo kako bi jedan uži krug ljudi od Plenkovićeva najvećeg osobnog povjerenja od toga naknadno profitirao.

Odvjetnički ured Lovrić&Klobučar počeo je intenzivno surađivati s CERP-om ubrzo nakon što se odustalo od plana da se CERP od 1. siječnja 2019. pripoji Ministarstvu državne imovine i to usprkos činjenici da prema tvrdnjama Nacionalovog izvora u CERP-u postoji barem deset pravnika koji su sposobni zastupati CERP u sudskim sporovima.

Iz CERP-a su Nacionalu potvrdili da ih Klobučarov odvjetnički ured zastupa u ukupno 32 predmeta. Riječ je o nizu predmeta u kojima CERP ili potražuje stotine milijuna kuna ili je tužen za milijunske iznose. Više detalja nisu htjeli iznositi, a odlučili su uskratiti i informaciju kolika je naknada isplaćena za taj angažman.

Nacional je u posjedu popisa 12 predmeta u kojima odvjetnički ured Lovrić & Klobučar zastupa CERP. Riječ je o predmetima CERP protiv Košćec, CERP protiv C.I.O.M d.o.o., odvjetnik Zoran Tomić protiv CERP, Tonina Gucić, Rudar d.o.o. i dr. protiv CERP, Nada Ružić protiv CERP, Heruc d.o.o. protiv CERP, Fantazija projekt protiv CERP, CERP protiv Vlado Kolak, CERP protiv Petar Klišmanić, Nada i Marijana Kovačić protiv CERP, Damir Anić i Anić Holding d.o.o. protiv CERP i CERP protiv IMG 90 d.o.o. To je trećina predmeta koje je taj odvjetnički ured dobio u rad od CERP-a.

Danijel Klobučar je vrlo blizak prijatelj s Krunoslavom Katičićem, glavnim tajnikom HDZ-a i nekadašnjim državnim tajnikom. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Lako je moguće da je dobrim dijelom upravo zahvaljujući suradnji s CERP-om odvjetnički ured Lovrić&Klobučar gotovo udvostručio svoje prihode. Oni su narasli s 1.223.700 kuna u 2019. gotovo dvostruko više, odnosno 2.123.500 kuna u 2020.

Nacional je dobio na uvid interne dokumente i informacije iz CERP-a koji pokazuju da 2018., u trenutku kada Plećaš uzima Klobučara da zastupa CERP, ta institucija ima utuženo 602.591.049,00 kuna, od čega postoji vjerojatnost da će biti naplaćeno samo 57.590.945,00 kuna, dakle manje od 10%. Sve ostalo su nenaplativi iznosi zbog nelikvidnosti, stečaja ili brisanja suprotne strane, odnosno dužnika. Tako ostaje i 2019. i 2020., što je vidljivo iz poslovnih planova CERP-a za 2018., 2019. i 2020. godinu.

Ta nezahvalna pozicija u kojoj se CERP nalazi potakla je bivše vodstvo da se zahvali jednom broju odvjetničkih ureda i povuče unutar CERP-a, vlastitoj pravnoj službi, gotovo 200 predmeta i to kako bi se uštedjelo na odvjetničkim troškovima.

Prema tvrdnjama upućenog izvora Nacionala s neposrednim saznanjima o zbivanjima u CERP-u u to vrijeme, Plećaš je upravo tih dvije stotine predmeta ponovo razdijelio privilegiranim odvjetničkim uredima uključujući i ured gdje je angažiran Plenkovićev prijatelj Klobučar. Što je dodatno povećalo troškove koji nisu bili nužni.

Međutim, iz CERP-a su Nacionalu naglasili da trenutno vode ukupno 1526 sudskih sporova, očito nastojeći sugerirati da su 32 predmeta u kojima ih zastupa odvjetničko društvo Lovrić&Klobučar zapravo minoran broj. CERP je Nacionalu odgovorio i sljedeće: “uzimajući u obzir činjenicu da je u Službi za sudske i stečajne postupke CERP-a zaposleno četiri diplomirana pravnika s položenim pravosudnim ispitom, kao i ukupan broj od 1526 sudskih postupaka u kojima CERP sudjeluje, odvjetnici odnosno odvjetnička društva zastupaju CERP u manjem broju sudskih postupaka za koje su potrebna specijalistička znanja o pretvorbi i privatizaciji, dok pretežiti broj sudskih sporova u kojima sudjeluje CERP samostalno vodi Služba za sudske i stečajne postupke CERP-a.”

Međutim, Nacionalov izvor koji o tomu ima neposredna saznanja iznosi neku drugu verziju iste priče:

‘’S vlastitim resursima bili smo apsolutno sposobni kvalitetno odrađivati sve odlaske na sudska ročišta. Dobro smo upoznati s materijom, svi zaposleni imaju položene pravosudne ispite, ali planovi su očito bili drugačiji.’’

Kako bilo i pored ponuđenog objašnjenja CERP-a, njihova suradnja s odvjetničkim uredom u kojem radi premijerov bliski prijatelj sporna je. Prvenstveno zato što iz CERP-a ne žele otkriti iznos koji je isplaćen odvjetničkom uredu Lovrić&Klobučar, a to obrazlažu ovako:

“Podaci o isplaćenim naknadama za rad odvjetnika su temeljem članka 13. Zakona o odvjetništvu, članaka 26. – 34. Kodeksa odvjetničke etike i Pravilnika o poslovnoj i profesionalnoj tajni CERP-a utvrđeni kao poslovna tajna.”

No, iz CERP-a su naveli da su ih zastupali ili ih zastupaju i drugi odvjetnički uredi, i to “odvjetnik Nino Reskušić, Odvjetničko društvo Krajinović i partneri, Odvjetničko društvo Mičin i partneri, Odvjetničko društvo Tomić & Klišanin & partneri i odvjetnik Dubravko Luetić”. Kao i u slučaju odvjetničkog društva Lovrić&Klobučar, iz CERP-a su naveli da zbog zakonskih odredbi ne smiju otkriti iznos koji plaćaju odvjetničkim uredima.

I dok su kod drugih državnih tvrtki i agencija podaci plaćanju usluga odvjetničkim uredima za usluge javni podatak, očito je da za CERP postoje druga pravila i zakonske odredbe. No, iz službenih podataka koje se mogu iščitati u financijskim izvještajima CERP-a stoji da je CERP platio za intelektualne usluge u 2019. rekordnih 2.127.000 kuna, dok je u 2020. taj isti iznos bio također nezanemarivih 1.148.000 kuna.

Klobučara je kao odvjetnika gotovo istodobno kada i CERP angažirao i JANAF, također tvrtka pod upravljačkom kontrolom Plenkovićeve administracije. Izvor s neposrednim saznanjima o tom angažmanu navodi da je Klobučara za angažman u JANAF-u također preporučio krug ljudi izuzetno blizak Plenkoviću. Ondje je preuzeo zastupanje u jednom dijelu sudskih sporova u koje je JANAF involviran. Isti izvor navodi kako to nije jedini Klobučarov angažman povezan s JANAF-om. Taj izvor o tomu kaže:

‘’Nakon što je počeo surađivati s JANAF-om, značajno su porasle premije za osiguranje koje JANAF plaća. S otprilike četiri milijuna kuna na gotovo dvanaest milijuna kuna godišnje, ali to se sada radi preko jednog društva za posredovanje u osiguranju, a za Klobučara se navodi da od toga ima stanovitu proviziju koja se ne mora prikazivati u prihodima njegova odvjetničkog društva’’.

Kada je N1 televizija objavila detalje iskaza Martine Dalić vezane uz Agrokor, Plenković je rekao da je on bio taj koji je Klobučara zvao na sastanak. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Klobučar je, tvrdi to izvor s neposrednim saznanjima, preko istog kruga Plenkoviću bliskih ljudi angažiran kao odvjetnik u jednom sportskom savezu. I to vrlo vjerojatno ne radi pro bono. Klobučarevo prijateljstvo s premijerom Andrejem Plenkovićem utoliko otvara pitanje je li do rasta njegovih prihoda došlo samo zbog poslovne sposobnosti i uspješnosti odvjetničkog ureda Lovrić&Klobučar ili je do uzleta došlo dijelom i nakon što je Klobučar bio jedan od aktera afere Borg i to direktno na poziv premijera Plenkovića.

Nacional je sredinom proteklog tjedna kontaktirao Danijela Klobučara i suočio ga s nizom pitanja povezanih s ovom tematikom. Ali iz ovog odvjetničkog ureda do zaključenja ovog teksta nisu odgovorili na upit Nacionala.

Suradnja s odvjetničkim uredom bliskog prijatelja premijera Plenkovića samo je jedna u nizu kontroverznih odluka šefa CERP-a Milana Plećaša o kojima je Nacional opsežno pisao. U prošlom broju je Nacional objavio interne dokumentacije Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) koja otkriva da je Plenković bio detaljno informiran o tomu da je ravnatelj CERP-a Plećaš samo u jednom slučaju proizveo najmanje 104 milijuna kuna štete za državni proračun, ali je premijer s ministrima Zdravkom Marićem i Darkom Horvatom to upozorenje sasvim ignorirao, kao i molbu da zaštiti višeg internog revizora koji je tu nepravilnost otkrio. Umjesto da te teške optužbe provjere, Plenković, Marić i Horvat mirno su dopustili da Plećaš otpusti osobu koja je upozorila na njegovu spornu odluku. Sada se počinje otkrivati da takvih spornih angažmana ima još. Primjerice, u slučaju Brodarskog instituta, o čemu Nacional ekstenzivno piše u ovotjednom broju.

Drugim riječima jedna mala grupa ljudi strateški je raspoređena u entitet koji je političkom diskrecijskom odlukom izdvojen iz postupka racionalizacije i reforme državne uprave, međusobno je vrlo tijesno povezana, neki od njih zahvaljujući tomu profesionalno znatno profitiraju, a kontroverze se u njihovu resoru sve izraženije umnožavaju. Sve se to odvija kao posljedica njihove bliskosti s premijerom Plenkovićem.