Zbog afere oko zataškavanja zbivanja u Domu za starije i nemoćne u Splitu, gdje je pod ravnanjem njemu odanog i povjerljivog Ivana Škaričića dosad preminulo osamnaest štićenika, politički tajnik HDZ-a i predsjednik splitsko-dalmatinske organizacije ove stranke Ante Sanader suočen je sa sve snažnijim otporom na samom terenu, gdje se prvi put u njegovoj višegodišnjoj vladavini pojavljuju disonantni tonovi i upozorenja upućena predsjedniku Andreju Plenkoviću o načinu na koji je vođen najveći stranački ogranak u zemlji. Više sugovornika Nacionala tijekom proteklog tjedna potvrdilo je da je Plenković upravo na primjeru Škaričića upozoren na katastrofalnu kadrovsku politiku koju Sanader vodi, ali i da su upravo zbog toga promjene u splitsko-dalmatinskom HDZ-u malo vjerojatne bez snažnog upliva iz Zagreba. Jedan iznimno visoko pozicioniran član HDZ-a iz Splita kazao je za Nacional:

„On sve zna i u sve je vrlo dobro upućen, a nedavno je pobijedio na unutarstranačkim izborima i ima svu moguću legitimaciju ovog svijeta. U posljednje vrijeme politički problemi dolaze mu gotovo isključivo iz Dalmacije i reakcija se prije svega očekuje od Plenkovića. Ovdje u Splitu postoji sve veće nezadovoljstvo, ali otvorena pobuna neće se dogoditi upravo zato što je vrh stranke vrlo dobro upoznat sa stanjem, ali i zato što je Ante Sanader premrežio kompletnu županiju svojim bespogovorno poslušnim kadrovima. Ova organizacija HDZ-a je neka vrsta države u državi, a Sanader njen doživotni predsjednik. Kako stvari stoje, nadživjet će i samog Plenkovića.“

U razgovoru s njim, ali i nizom njegovih stranačkih kolega, Nacional je rekonstruirao dio mreže koju je Sanader ispleo tijekom triju mandata na čelu splitsko-dalmatinskog HDZ-a, ali i pokušao razložiti njegov sve veći utjecaj i na nacionalnoj razini.

Dio upućenih sugovornika to je objasnio nedavno sklopljenom interesnom koalicijom dalmatinskih kadrova HDZ-a s Gordanom Jandrokovićem.

Po informacijama Nacionala, predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a zapravo je u proteklom razdoblju u nekoliko navrata bio u nesuglasju s Plenkovićem i njegovim stavovima, recimo u trenucima kada je HDZ sastavljao stranačku listu za europske izbore i kada je Jandroković sugerirao da se na njoj nađu i neki provjereni kadrovi „s terena“, što Plenković nije uvažio te je kandidirao ljude koje se smatra bliskima prije svega njemu samome. „Odnos između njih dvojice često je varirao između toploga i hladnoga, premda je Jandroković svjestan da Plenković u ovom trenutku jedini ima kapacitet voditi HDZ, a samim time i upravljati državom“, rekao je sugovornik Nacionala. Upravo zato, dodao je, Jandroković je uspio formirati svojevrsni blok, osigurač s kojim će u svakom trenutku biti siguran da njegov glas u HDZ-u ima specifičnu težinu i da se njegova uloga neće svoditi na ono što se u medijima često naglašava, a to je da je sekundirao svakom šefu HDZ-a koji je u tom trenutku imao uzde u svojim rukama.

To, tvrdi se, u ovom trenutku nije potpuna istina. Drugi utjecajni HDZ-ovac za Nacional je to ovako opisao: „Jandroković je, dakle, dao Plenkoviću do znanja da je u bliskoj suradnji ili da čak kontrolira Božidara Kalmetu iz Zadra, Nediljka Dujića iz Šibenika, Sanadera iz Splita i Branka Bačića s krajnjeg juga, odnosno da pod sobom de facto ima sve četiri dalmatinske organizacije kao vitalnu snagu samog HDZ-a, bez koje nitko ne može ovladati ni strankom ni državom. Sanader se, pak, od bliskog Karamarkova suradnika preobrazio u jednu od ključnih osoba Plenkovićeve garniture: imenovan je za političkog tajnika, ušao je u uski krug ljudi koji donose ključne odluke, a na stranačkim sastancima često se predstavlja kao autentični ‘glas terena’ i nerijetko čak oponira iznesenim mišljenjima vodećih ljudi, što se donedavno doživljavalo kao blasfemija. Izuzetno je ojačao, a osim veze s Jandrokovićem nikome nije jasno otkud crpi taj svoj utjecaj. Ulogu u tome možda imaju Bačićeve i Kalmetine kumske veze s Vladimirom Šeksom.“

‘Slučaj Ivana Škaričića znakovit je jer s jedne strane plastično prikazuje pogubnosti ove vrste kadroviranja, a s druge pokazuje da će stranka učiniti sve kako bi zaštitila svoje ljude, do granice gdje joj to šteti’

Po njegovim riječima, u Sanaderovu usponu u stranačkoj hijerarhiji zapravo je napravljena tek jedna, ali zato iznimno štetna i dugoročna greška: kadrovi koji ga slijede ili ostaju iza njega silno su potkapacitirani, a u nekim slučajevima i potpuno nekompetentni. To je prije svega rezultat činjenice da u Splitsko-dalmatinskoj županiji HDZ neprekidno vlada punih trideset godina i da za dolazak na vlast ne treba ništa više od osvajanja stranačkog županijskog ogranka – a kako je on strogo hijerarhijski organiziran, zapravo nije potrebno ništa više od stvaranja vojske odanih i, po želji, ne odviše samomislećih ljudi. Treći sugovornik iz te stranke istaknuo je: „Slučaj Ivana Škaričića zato je znakovit jer s jedne strane plastično prikazuje pogubnosti ove vrste kadroviranja, a s druge pokazuje da će stranka učiniti sve kako bi zaštitila svoje ljude, ali do granice na kojoj bi joj to moglo štetiti. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ta granica je iznimno visoko, jer HDZ izbore dobiva relativno lako, ali nije isključeno da će jednoga dana biti dosegnuta. No problem jest u činjenici da su se skandali iz te županije počeli prelijevati i na nacionalnu razinu: zbog činjenice da je tu najveći broj zaraženih koronavirusom i preminulih od njega, način upravljanja dolazi pod povećalo i skandali se gomilaju.“

Glavni politički problem nastao je kada je Ivan Škaričić – nekadašnji HDZ-ov gradonačelnik Omiša i današnji ravnatelj Doma za starije i nemoćne u Splitu – u dramatičnoj noći evakuacije štićenika te ustanove izjavio da je „desetak njih imalo povišenu temperaturu desetak dana, da bi sada situacija malo eskalirala“. To je uzrokovalo cijeli tsunami optužbi za loše upravljanje krizom, neodgovorno postupanje s najosjetljivijom skupinom u društvu i barem neizravnu krivnju za širenje virusa u ustanovi u kojoj se zarazilo gotovo stotinu osoba, a do konca prošloga tjedna preminulo njih osamnaest. Ravnatelj Škaričić, u lokalnim okvirima prepoznat upravo kao Sanaderov kadar, po struci je arheolog i profesor povijesti, a u umirovljeničkom domu je zbrinut nakon što je izgubio izbore u Omišu i nakon što su ondje utvrđeni stravični rezultati dvadesetogodišnjeg upravljanja – između ostalog neplaćeni dugovi od gotovo 25 milijuna kuna i deseci kaznenih prijava za pogodovanje, namještanje i korupciju. Nedavno je Škaričić nepravomoćno i osuđen na uvjetnu kaznu jer je iz gradskog proračuna platio istraživanje javnog mišljenja za stranačke potrebe, no svejedno je i dalje predsjednik omiškog ogranka stranke. Sanader ga je kooptirao i u predsjedništvo županijskog HDZ-a.

Nacional je protekloga tjedna objavio detalje spašavanja Škaričića od smjene s mjesta ravnatelja Doma za starije i nemoćne: na zahtjev predsjednika stranke Andreja Plenkovića on je najprije potpisao svoju ostavku, a potom od toga odustao uz asistenciju svog političkog mentora Ante Sanadera. No činjenica jest da je podršku za takav potez naknadno dobio i od drugih viđenijih članova stranke koje je kontaktirao i upozorio da bi, ako progovori, mogao reći štošta o lancu odgovornosti za katastrofu u tom splitskom domu. Upravo su zato inspekcije Ministarstava zdravstva i demografije tjednima obavljale nadzor, a onda je još tjednima trajalo navodno „usuglašavanje i objedinjavanje njihovih nalaza“ – da bi potom javnosti bilo predstavljeno da nitko zapravo nije odgovoran.

Sugovornici Nacionala iznimno bliski Anti Sanaderu pokušali su prošloga tjedna objasniti da on nije bio jedini koji je spašavao Škaričića – nego da je, dapače, ovaj kontaktirao više istaknutih članova vodstva HDZ-a kod kojih je tijekom desetljeća političke karijere zaslužio različite usluge te da su oni reagirali. No ostaje činjenica da je upravo Sanader kao glavni kadrovik u toj županiji, ucijenjen ili ne, bio ključan prilikom odlučivanja. Jedan od sugovornika iz te stranke kaže:

„Župan Blaženko Boban odlučio ga je smijeniti već prvoga dana pa je stoga imenovao svoju suradnicu Helenu Bandalović za privremenu upraviteljicu Doma dok je Škaričić boravio u samoizolaciji. Boban je u političkom smislu politički iznimno slab pa nema snagu donijeti čak ni ovako očekivanu odluku, ali činjenica jest da će se problem Škaričića i slučaj širenja zaraze u toj ustanovi morati razriješiti jer već poprilično opterećuje HDZ na samom ulasku u predizbornu kampanju.“

Treba spomenuti da je upravo Boban neposredno nakon izbijanja krize javno izjavio da je dobio očitovanja o tom slučaju koja su „međusobno suprotstavljena“, odnosno najavio je da će „poduzeti hitne i odlučne korake“, ali širokom akcijom unutar stranke sve se rastopilo i dovelo do objedinjenog nalaza dvaju ministarstava po kojemu nitko nije kriv te izjave ministra zdravstva Vilija Beroša prema kojoj je kriv – virus.

‘Jandroković je dao Plenkoviću do znanja da je u bliskoj suradnji ili da čak kontrolira Kalmetu iz Zadra, Dujića iz Šibenika, Sanadera iz Splita i Bačića s krajnjeg juga, da pod sobom ima četiri dalmatinske organizacije’

Novinari Nacionala zatražili su proteklog tjedna od Ministarstva zdravstva i Ministarstva socijalne politike na uvid konkretne nalaze koje su sačinili njihovi inspektori, no taj zahtjev je odbijen.

Politički tajnik HDZ–a Ante Sanader stupio je na tu dužnost nakon što je zbog niza skandala ostavku dao njegov prethodnik Lovre Kuščević, a iz današnje perspektive znakovitim se čini sukob njih dvojice oko „splitskog“ mjesta na listi HDZ-a za europske izbore. Županijski i gradski ogranak HDZ-a zajedno su predložili potpredsjednicu Hrvatske gospodarske komore Mirjanu Čagalj, ali Kuščević je lobirao za saborsku zastupnicu Dragicu Vranješ. On je tvrdio da je Ante Sanader namjerno zakazao sastanak u vrijeme kada on nije mogao prisustvovati pa je o tome poslao i ljutito pismo Županijskom odboru HDZ-a, a svađa se prelila i na posljednji sastanak u središnjici stranke na kojemu je Andrej Plenković presjekao tako što je pred svima nazvao splitskog gradskog vijećnika Domagoja Maroevića i zamolio ga da se kandidira. Ovaj je na to pristao, ali pod uvjetom da dobije „neprolazno“ mjesto pa je završio na desetom.

Maroević, inače i dugogodišnji relativno uspješni 40-godišnji ravnatelj Županijske lučke uprave, bitan je faktor na splitskom političkom nebu: radi se o originalnom kadru Ante Sanadera koji se u međuvremenu osamostalio, a svoj utjecaj može zahvaliti povezanosti cijele obitelji s HDZ-om, porijeklu s otoka Hvara, ali i činjenici da za sebe zapravo nikada ništa ne traži: više puta u proteklih nekoliko godina navodno je odbio ministarski položaj jer se ne želi seliti iz Splita, ne želi se ni kandidirati za predsjednika splitskog gradskog ogranka niti zauzeti bilo kakve druge istaknute dužnosti. U doba Tomislava Karamarka prihvatio je „kao uslugu“ postati politički tajnik HDZ-a, ali se u svom kratkom mandatu nije ni pojavio u Zagrebu, a politika stranke ionako se kreirala drugdje. Maroevića se i danas percipira bliskim Sanaderu iako se izrazito protivi njegovoj namjeri da na čelo splitskog gradskog ogranka instalira ravnatelja Lučke uprave Split Vicu Mihanovića. On se, rekli smo, na taj položaj ne želi kandidirati pa se u želji da spriječi po sebe nepovoljan razvoj događaja posljednjih mjeseci zbližio s današnjim predsjednikom ogranka Petrom Škorićem i vjerojatno će mu dati podršku za novi mandat, nakon čega će uslijediti bitka oko kandidature za gradonačelnika Splita. Očekuje se da će to biti Andro Krstulović Opara, ali nije isključen ni pokušaj da se progura spomenutog Vicu Mihanovića – ako pobijedi Škorića i postane šef gradskog HDZ-a.

„Domagoj Maroević trebao bi biti taj koji će ubaciti u višu brzinu i organizirati drugu ekipu koja će se suprotstaviti Sanaderu, to teško može biti Škorić koji je neka vrsta Sanadera na nižoj, gradskoj razini. Ali Maroević očigledno zasad nema ambicije i ako se tako nastavi ponašati, počet će gubiti utjecaj na lokalnoj razini“, predviđaju Nacionalovi sugovornici iz HDZ-a.

Kad se u kuloarima spominje način vladanja koji prakticira Ante Sanader, to zapravo označava potpunu okupaciju svih institucija i autonomno kadroviranje na stotinama i tisućama više ili manje privlačnih pozicija. Pored toga, za razliku od gradske u Splitu, na županijskoj razini posao se odrađuje u relativnoj zavjetrini i bez prevelikog interesa medija, koji se pojavi tek kada izbije kakva afera poput koncesije na plažu Zlatni rat ili pomora štićenika u domu za umirovljenike. Županija raspolaže proračunom od gotovo milijardu kuna i premda je velikim dijelom riječ o decentraliziranim i namjenskim sredstvima, to ipak ostavlja veliki prostor za upliv i daje slobodu usmjeravanja novca. Golemi prostor ostavlja područje dodjele preko tisuću koncesija na pomorskom dobru, a za kadroviranje su najzanimljivije zdravstvene ustanove, što između ostalog dokazuju skandalozne snimke koje je Nacional prvi objavio i na kojima je zabilježeno namještanje natječaja za čelnika županijskog doma zdravlja. U tim razgovorima evidentno je da glavne odluke donosi upravo Sanader, dok je zamjenik župana Bobana i današnji šef Kriznog stožera Luka Brčić posprdno nazvan „Sanaderovim poštarom“. No pored zdravstva tu je i niz ustanova, agencija, umirovljeničkih domova, pa na koncu i sama županijska administracija u kojoj se nikada nije dogodila promjena političke opcije. Čak je zabilježeno da u susjednim uredima radi po nekoliko članove iste uže obitelji.

„Što se Sanadera tiče, on je nakon što je obnašao dužnost župana mudro zaključio da se stvarna vlast nalazi u županijskom HDZ-u pa se koncentrirao na njegovo osvajanje i zadržavanje. U predsjedništvo ogranka kooptirao je ljude koji su u javnosti percipirani kao u najmanju ruku problematični, poput spomenutog Škaričića ili načelnika Segeta Vinka Zulima, načelnika Lećevice Ante Barana ili načelnika Dugog Rata Jerka Roglića. Ti sastanci ponekad su doslovce komični: ako se netko usprotivi izrečenom i digne glavu, Zulim skače na njega pa ga Sanader mora smirivati i glumiti mirotvorca. Uglavnom, u kuloarima postoji uzrečica da se Sanader uvijek okružuje relativno jednostavnim ljudima, koje potom naknadno „pojačava diplomama“, kako je rekao jedan vrlo upućeni sugovornik Nacionala.

On se referirao na podatak da je sam Sanader i sa šest desetljeća života u posljednje vrijeme uložio dosta u vlastito obrazovanje i krenuo na titulu doktora znanosti, i to ni manje ni više nego na Sveučilištu u Osijeku, a s njim su u taj pothvat krenuli spomenuti ravnatelj Lučke uprave Vice Mihanović, zatim njegov kadar koji je ravnatelj Županijskih ljekarni Ante Mihanović, spomenuti načelnik Lećevice Ante Baran i brojni drugi. Županijski HDZ-ovci u proteklom razdoblju više puta su viđeni kako zajedno odlaze iz Splita u Osijek, a nepotvrđene informacije govore da je jednom zgodom predavanje čak organizirano u Dugopolju nadomak Splita. Više sugovornika Nacionala upućuje da bi bilo zanimljivo pretresti način na koji su do diploma stigli i neki drugi članovi županijskog HDZ-a, među kojima su i službenici nekih državnih institucija u Splitu, pa i saborski zastupnici.

Sam Ante Sanader u lokalnim okvirima posebno je na glasu kao osoba za koju se vezuje puno neslužbenih priča, a malo stvarnih afera: najnezgodniji je događaj iz 2006. godine, godinu i pol nakon što je postao splitsko-dalmatinski župan, kada je njegova supruga Tonina u garaži jednog trgovačkog centra u Solinu na podu navodno slučajno pronašla 68 tisuća eura. Podigla ih je, spremila u prtljažnik svog automobila i s kćeri se odšetala na kavu, ali očevici su to primijetili i pozvali policiju. Kasnije je supruga tadašnjeg župana objašnjavala da je novac „spremila dok ne smisli koga treba pozvati“, a javio se i jedan građevinski poduzetnik iz Zagreba koji je posvjedočio da se radi o njegovu vlasništvu. Osim pozornosti javnosti, nije bilo većih neugodnosti za obitelj Sanader. Koja ako je suditi po njegovoj imovinskoj kartici, ne stoji odviše dobro.

Dugogodišnji gradonačelnik Kaštela, župan, saborski zastupnik, potpredsjednik Sabora i predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice u svom vlasništvu nema ni stan ni kuću, nego živi u nadograđenom obiteljskom domu i ima tek automobil.

Godinu i pol nakon što je postao župan, Sanaderova supruga Tonina u garaži jednog trgovačkog centra u Solinu navodno slučajno pronašla je na podu 68 tisuća eura, spremila ih u prtljažnik i otišla na kavu

On s plaćom od najmanje 17 tisuća kuna uz dodatne prihode te supruga koja radi u splitskom Vodovodu za oko 11 tisuća kuna, nemaju nikakvu ušteđevinu, nego tek tri oranice na širem području Ploča kojima je suvlasnica supruga Tonina Sanader, stečene nasljedstvom, te dva zemljišta u Kaštelima koja je on kupio, kako se navodi, bankovnim kreditom. Upravo na tu akviziciju mediji su svojedobno upozoravani od grupe anonimnih osoba, koje su tvrdile da se radi o dvojbenim poslovima povezanim s prodajom vrijednog zemljišta nekadašnjeg Jugovinila i Željezare u Kaštelima. Sanadera i grupu kaštelanskih HDZ-ovaca optuživalo se za nezakonito stjecanje nekretnina uz pomoć jedne osobe iz tamošnjeg katastra, a slučaj je dospio i do Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Ono je ipak provelo istragu i utvrdilo da nema ništa sporno. „Te dvije parcele nalaze se visoko u brdu i nemaju veze s bivšim tvornicama. Prozivali su nas ljudi kojima je smetalo što smo protjerali kemijsku industriju iz Kaštelanskog zaljeva“, objašnjavao je Sanader novinaru Nacionala u kolovozu prošle godine, kada je umjesto Kuščevića postao politički tajnik HDZ-a. Neki izvori iz te stranke danas sumnjaju da je upravo on posredno plasirao u javnost optužbe protiv svog prethodnika jer je na lokalnoj razini bio iznimno upućen, a Kuščević je u to doba figurirao kao najjači dalmatinski HDZ-ovac. Nacional je još tada, u kolovozu prošle godine, objavio da je izbijanjem afere oko privatne imovine osujećen njegov plan da se kandidira za predsjednika Splitsko-dalmatinskog HDZ-a. „Da je ostao ministar i da mu je ostala moć kakvu je imao, on bi sigurno prošao, između ostalog i kao Plenkovićev bliski suradnik“, smatra ovaj izvor te dodaje:

„Ante Sanader još je iz vremena Ive Sanadera, s kojim nije rodbinski povezan, bio šef županijskog ogranka HDZ-a i župan u dvama mandatima. Kada je došao novi župan Zlatko Ževrnja, on zapravo nije imao sam šanse opstati jer su mu Sanader i ekipa pleli mrežu dok ga nisu uspjeli maknuti. Dakle, Sanaderu je uspjelo u relativno kratkom razdoblju maknuti svoja dva snažna politička protivnika koja mu nisu bila po volji, i Ževrnju i Kuščevića“, rekao je Nacionalov izvor. On je Sanaderov modus operandi opisao ovako:

„On točno snimi svakog predsjednika HDZ-a i onda ga obrađuje. Na primjer, za Karamarka je točno snimio da ovaj voli lagodan život i hedonizam, onda bi ga odveli negdje na janjetinu i ostalo i ovaj (Karamarko) bi im jeo iz dlana. Ni Karamarko ni Milijan Brkić, kao tada moćan glavni tajnik HDZ-a, nisu mu mogli nametnuti svoje odluke: recimo, Karamarko je htio da kandidat za gradonačelnika Splita bude taj povjesničar i županijski službenik Tomislav Đonlić, no Sanader je ispleo svoju mrežu oko Karamarka i to spriječio. A kasnije je prigrlio Đonlića u svoj krug.“

U sjeni skandala oko Ivana Škaričića i masovnog pomora štićenika umirovljeničkog doma pod njegovim upravljanjem, u samom HDZ-u već traju intenzivni razgovori oko sastavljanja lista za predstojeće parlamentarne izbore. Sanaderu je već osigurano mjesto u manje atraktivnoj devetoj jedinici, no prava bitka traje za mjesta na listi u desetoj, splitsko-dubrovačkoj jedinici, gdje on također ima mogućnost delegiranja. Lista se obično sastavlja naizmjeničnim postavljanjem kadrova iz jedne pa druge županije, a glavno pitanje jest – hoće li se ondje naći donedavni ministar Damir Krstičević.