ANTONIO MARIA COSTA, direktor UN-ova Ureda za drogu i kriminal, ekskluzivno za Nacional govori o prijetnji globalizirane mafije i o Hrvatima u mreži organiziranog kriminala

Na desetogodišnjicu UN-ove Konferencije o međunarodnoj suradnji u suzbijanju organiziranog kriminala, 2000. u Palermu, u ponedjeljak je u sjedištu državnog tužiteljstva Italije u Rimu održana UN-ova konferencija o globalizaciji kriminala. Domaćin je bio državni tužitelj za borbu protiv mafije Pietro Grasso, koji je prije deset godina bio državni tužitelj u Palermu.

Konferenciju “Globalizacija organiziranog kriminala – opasnost koja prijeti od organiziranog transnacionalnog kriminala” otvorio je direktor UNODC-a (UN-ova Ureda za drogu i kriminal) Antonio Maria Costa, koji godinama istražuje putove trgovine drogom i jedan je od najvećih svjetskih stručnjaka za organizirani kriminal. Costin glavni ured je u Beču, gdje je glavni direktor UNOV-a (Ureda UN-a u Beču). Prije puta u New York dao je intervju za Nacional.

NACIONAL: U svom godišnjem izvješću stavili ste zemlje Balkana na prvo mjesto u Europi po trgovini drogama i jakom organiziranom kriminalu.

– Budno pratimo situaciju na Balkanu još od rata. Zapadni Balkan bio je značajna tranzitna ruta još otprije, ali za vrijeme rata postao je središte protuzakonite trgovine svim mogućim robama, od oružja, cigareta i bijelog roblja do heroina. Najjača ruta heroina prolazi upravo kroz zemlje zapadnog Balkana. Tu se godišnje prošverca 80 tona heroina, vrijednog 20 milijardi dolara. Najveći dio odlazi u zapadnu Europu, gdje je glavni potrošač Italija, ali značajan je porast broja mladih ovisnika o heroinu u Rusiji, gdje ih godišnje umire oko 40.000, a rusko tržište postalo je prvo u svijetu po količini prodanog heroina – 70 tona godišnje. Albanska mafija je 2000. kontrolirala 80 posto tržišta heroina u Njemačkoj. Zadnjih godina se udružila s talijanskom mafijom i ostalim ograncima balkanskog organiziranog kriminala. Apsurdno je više govoriti o stranoj i domaćoj mafiji. Danas, deset godina nakon UN-ove konferencije u Palermu, susrećemo se samo s jednom mafijom, globaliziranom spregom organiziranog kriminala na međunarodnoj razini, što je velika ekonomska moć koja poprima makroekonomske razmjere. Ako pažljivo čitate izvješća o uhićenjima, vidite da organizirani kriminal na Balkanu nema granica ni nacionalnih opterecenja. Svi su uključeni u kriminalni holding, Srbi, Crnogorci, Bosanci, Albanci i Hrvati. Manji broj Hrvata i gotovo minimalan broj Slovenaca uključen je u moćne kriminalne organizacije.

NACIONAL: Kad govorite o organiziranom kriminalu na Balkanu, u kojim je zemljama najjači?

S RUSKIM MINISTROM vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na međunarodnom forumu u Moskvi– Ne bih davao nikakvu listu redoslijeda po snazi organiziranog kriminala u pojedinim zemljama, jer se situacija mijenja svakog dana. Mogu samo reći da je transnacionalni kriminal postao prijetnja miru u svijetu, prepreka razvoju ekonomije i suvereniteta pojedinih zemalja. Ne zaboravimo da postoje zemlje gdje vlada mafija, jer kriminalci se više ne služe samo oružjem, nego i suptilnijim metodama, novcem korumpirajući potkupljive političare. Organizirani kriminal s Balkana na nezavidnom je prvom mjestu u trgovini ljudskim robljem, švercu cigareta, trgovini oružjem, pa i informatičkom kriminalu. Profit od prodaje 140.000 žrtava trgovine bijelim robljem u Europi je 3 milijarde dolara godišnje. To su ponajviše djevojke iz Rumunjske, Bugarske, Ukrajine, Moldavije i Rusije koje završavaju kao prostitutke na pločnicima europskih metropola. Dodajmo tomu trgovinu oružjem koja je počela tijekom embarga za sve zaraćene strane dok su trajali ratni sukobi na području nekadašnje Jugoslavije, a nastavila se do ovih dana s još uvijek nedovoljno preciznim podacima o količini lakog oružja, bombi i eksploziva kojima se trguje s tog područja. O Ukrajini imamo točan podatak o zalihi od 7 milijuna komada lakog oružja, na trećem je mjestu u svijetu, nakon Kine i Rusije. Sve te zalihe opasne su za stabilnost samih tih zemalja, kao što su i roba za unosnu ilegalnu trgovinu sa zemljama koje su u ratnim sukobima. Ne zaboravimo da je od 2007. do 2008. u Južni Sudan prokrijumčareno 40.000 kalašnjikova vrijednih 33 milijuna dolara. Kriminalci su uvijek jedan korak ispred, čak i u sofisticiranom kibernetičkom kriminalu. Rumunjski hakeri postali su pravi eksperti u kloniranju kreditnih kartica, upadima u internetsku mrežu banaka, s čijih računa skidaju novac. Najnovija i vrlo opasna vrsta kriminala jest krađa identiteta, ne samo preko Facebooka, što također ne treba zanemariti, nego i istinska krađa identiteta osoba (phishing) kojom se kriminalci žele obogatiti kopirajući osobne iskaznice, lažno se predstvaljajući u bankama, upotrebljavajući tuđe kreditne kartice. Broj žrtava phishinga u svijetu stalno raste i dosegnuo je već milijun i pol, s profitom za mafiju od milijardu dolara. Na krađi identiteta rade cijele bande, ponekad i iz više zemalja. To je grupni posao u kojem sudjeluju oni koji prodaju identitet neke osobe, gotovo uvijek nekog bogatog čovjeka, i oni koji kupuju taj identitet. Ne samo da su se mafije preselile na internet, nego ga i mnogi pervrezni pedofili vide kao pornografski raj. Skoro svake godine pojavi se 50 tisuća novih informatičkih pedopornografskih priloga, uz 250 milijuna djece žrtava. Zaprepaštava da su zabilježeni slučajevi osoba koje prodaju fotografije svoje djece, unuka ili rođaka. Zanimljivo je da je u siromašnim zemljama namanji interes za pedopornografiju. Na prvom je mjestu Velika Britanija, a slijede Španjolska, Njemačka, SAD, Francuska, Kanada.

NACIONAL: Kako objašnjavate veću prisutnost organiziranog kriminala u zemljama zapadnog Balkana?

– To je vrlo lako objasniti jer u tim zemljama vlade nemaju kontrolu na svom terenu. Ako kriminalci mogu neometano voditi svoje poslove, ako nisu kažnjeni na primjeren način, to znači da vlada nema snage, a ponekad ni volje da se s njima obračuna. Gotovo uvijek to su zemlje u tranziciji, gdje još uvijek pravosuđe ne funkcionira, gdje vlada korupcija, gdje je organizirani kriminal dio sustava. Slabe vlade koje nisu u stanju da se oštro suprotstave organiziranom kriminalu završe mandate na tragičan način. Koliko smo puta čuli da su pale vlade zbog korupcije ili uključenosti u ilegalne poslove. A i kriminalci dobro znaju gdje se mogu usidriti. Oni ne biraju slučajno zemlje u kojima se nalaze. To su detaljno prostudirani planovi, jer bossovi vole komoditet i slobodno djelovanje, što im zemlje u tranziciji pružaju. Postoje podaci o povezanosti organiziranog kriminala s druge strane Jadranskog mora i talijanskih mafijaša. Otkriven je i izvjestan broj agenata tajnih službi s područja nekadašnje Jugoslavije koji su završili u mreži međunarodnog kriminala, s kojima su i prije imali veze. Talijanska mafija je došla u neku vrstu više faze kriminala, reciklira i pere novac, a prljave i riskantne poslove prepušta kriminalcima s druge strane Jadrana. Svi su oni povezani i globalizirani na međunarodnoj razini i vrlo je teško odrediti granice poslova. Naš je problem to što su policije i državne institucije za borbu protiv mafije još uvijek u nacionalnim granicama. Neophodno je međunarodno povezivanje. Velika su prepreka i lokalni zakoni. Upravo u zemljama u tranziciji nema zakona protiv kriminalnog udruživanja, a da ne govorim o zapljeni imovine ako se otkrije da je stečena protuzakonito. Sasvim je jasan i toliki otpor usklađivanju zakonskih normi o tim delikatnim pitanjima. Organizirani kriminal jedino se učinkovito može uništiti kad mu se ugrozi ekonomska moć. Ali moram priznati da su gotovo sve zemlje zapadnog Balkana 2000. potpisale UN-ov sporazum iz Palerma, Međunarodni sporazum o zajedničkoj borbi protiv organiziranog kriminala, gdje je eksplicitno istaknuta borba protiv korupcije. Ali neke zemlje, kao npr. Njemačka, još nisu potpisale međunarodni sporazum protiv korupcije, a Japan ni protiv korupcije ni protiv mafijaškog udruživanja.

NACIONAL: Koje su još vrste kriminala u svijetu u porastu?

– U godišnjem izvješću potanko smo analizirali opasnost za razvoj ekonomije od sve brojnijih ilegalnih tvornica krivotvorene robe, i na sjeveru i na jugu Italije, u kojim cijeli dan za destak eura radi crna radna snaga, najčešće Kinezi, i proizvode gotovo identične kopije velikih marki za minimalne cijene. Drugi su problem lažni lijekovi koji se proizvode u azijskim zemljama, namijenjeni tržištu siromašnih zemalja u razvoju. Posljedice su ponekad fatalne jer se radi o supstancijama koje nisu testirane ni u kakvim laboratorijima. Lažni lijekovi također se prodaju preko interneta, koji je postao kibernetička tržnica za sve zabranjene proizvode. Sve češće se susrećemo s gusarstvom lokalnih bandi iz Somalije, koje često završi u krvi i ozbiljno ugrožava sigurnost morskog prometa. Postoje dvije vrste gusarstva, jedno su obične pljačke i zapljene broda, a drugo otimanje bogatih talaca radi goleme otkupnine. Somalijski gusari nebulozno opravdavaju svoje kriminalne akcije. Oni ne otimaju osobe zbog političke situacije u Somaliji, nego da se obogate. U bezbroj slučajeva napadali su brodove koji prenose humanitarnu pomoć za taj isti somalijski narod čija prava navodno brane. Osim somalijske obala rizična je i delta Nigera.

NACIONAL: Imate li dokaza o globalizaciji kriminalnih organizacija?

AKCIJA U IRANU Antonio Maria Costa drži vreću opijuma nakon završetka manevra zapljene droge u Iranu, gdje je pohvalio iranske vlasti zbog suzbijanja dotoka krijumčarenog heroina iz Afganistana– Prije godinu dana je DIA (Regionalni ured za borbu protiv trgovine drogama) iz Napulja otkrila da se baskijska teroristiška organizacija ETA domogla izvjesne količine kolumbijskog kokaina, koji je ponudila napuljskoj Camorri u zamjenu za oružje. Već dugo nema granica za organizirani kriminal. Bossovi se sastaju, pokrivaju jedni druge, pokušavaju zavarati tragove u istragama, natječu se tko ima više značajnih institucionalnih funkcionara na platnoj listi. Ovo je prva međunarodna konferencija koja se bavila ekonomskom moći novog kriminalnog kartela. Dovoljno je zbrojiti svote od svih kriminalnih aktivnosti kojima se bave, 1.250.000 dolara od trgovine bijelim robljem, 170 milijuna od trgovine oružjem, 100 milijuna od gusarstva, 1.500.000 dolara od krivotvorene robe, stotine milijuna od kibernetičkog kriminala, koji još nije dovoljno proučen. Zbroj je impresivnih 105 milijardi dolara godišnje, to je bilanca svjetske mafije.

NACIONAL: Postoji li učinkovit način suprotstavljanja toj bezgraničnoj ekonomskoj moći?

– Organizirani kriminal je globalni problem. Ni deset godina nakon konferencije u Palermu nisu usklađeni zakoni borbe protiv kriminala i policije su još uvijek nacionalne. U nekim zemljama gotovo je nemoguće prisluškivati osumnjičenike i ne kontrolira se dovoljno porijeklo novca. Za funkcioniranje pravosuđa prvi je korak borba protiv korupcije. Što vam vrijedi sav trud agenata, policajaca, duge istrage s konkretnim dokazima, ako je moguće potplatiti suca ili tužitelja i sve arhivirati. Inzistiram na što jačem povezivanju tužiteljstava, ministarstava unutarnjih poslova, policija u zajedničkoj borbi protiv neprijatelja koji je već organiziran na međunarodnoj crnoj tržnici i funkcionira kao multinacionalna tvrtka.

NACIONAL:Slažete li se sa zamjenikom ravnatelja talijanske policije Francescom Cirillom koji nudi talijansku metodu borbe protiv mafije kao primjer ostalim zemljama?

– Italija ima najdužu praksu u borbi protiv mafije i njeno iskustvo može biti know-how za zemlje koje se tek susreću s fenomenom organiziranog kriminala. Međunarodna suradnja iznimno je značajna. Talijanske mafije su vodeće u svijetu, kalabrijska ‘Ndrangheta inkasira 44 milijarde eura godišnje samo od trgovine kokainom i kontrolira cijelo europsko tržište. Talijanska mafija je prisutna od SADa do Kolumbije, pa je talijansko iskustvo u borbi s domaćim mafijama, koje su postale svjetske sile, vrlo značajno za sve. Italija će 2012. biti domaćin i međunarodne sjednice Interpola na kojoj će sudjelovati 118 zemalja.