Objavljeno u Nacionalu br. 520, 2005-10-29

Cleveland Clinic najbolja je američka i svjetska bolnica za bolesti srca, a i za ostale grane medicine u samom je svjetskom vrhu: među trideset tisuća zaposlenih na prestižnoj klinici nekolicina je vrhunskih hrvatskih liječnika, koji tamo obavljaju najzahtjevnije dužnosti

Klinika Cleveland, golema, supermoderna i superorganizirana bolnica u Clevelandu, glavnom gradu američke savezne države Ohio, proglašena je u konkurenciji 6000 bolnica četvrtom bolnicom u SAD-u, njezin Centar za srce ponovo, kao i prethodnih deset godina, prvom kardiološkom i kardiokirurškom klinikom, a pri samome je vrhu u još šesnaest specijalnosti. Riječ je o rang-listi koju svake godine pomno priprema poznati američki časopis Us News & World Report a koja je referentno mjesto za stručnjake i javnost. No Klinika Cleveland, ujedno i jedna od najvećih institucija u Ohiu koja zapošljava više od trideset tisuća ljudi i treći je najveći nevladin poslodavac, zanimljiva je ne samo po organizaciji, opremljenosti, istraživanjima, inovacijama i vrhunskim rezultatima, nego i po tome što u njoj radi skupina vrhunskih hrvatskih liječnika.

Upravo stoga provela sam nekoliko dana u toj ustanovi, koja se s desetak zgrada prostire na golemom prostoru u širem središtu Clevelanda. U razgovoru sa šefovima pojedinih odjela te kroz karijere hrvatskih liječnika koji su se tamo etablirali, nastala je priča o bolnici koja je po američkim standardima daleko iznad prosjeka, koja je u rangu s poznatom Klinikom Mayo, te drugim prestižnim klinikama kao što su Johns Hopkins Hospital, Massachusetts General Hospital, UCLA Medical Center te drugim vrhunskim bolnicama.

Iako je ljudima koji se liječe u toj klinici diskrecija zajamčena, već prva šetnja i informacije o bolnici navode da tu dolaze slavni Amerikanci i bogati Arapi – od glumaca, sportaša i biznismena do saudijskih kraljeva, emira i kuvajtskih naftnih milijardera. Mnogi doniraju kliniku, pa su donacije vrlo važan izvor financiranja istraživanja, funkcioniranja i gradnje novih klinika. Tako je ove godine započeta gradnja nove kardiologije i kardiokirurgije, Centra za srce, perjanice Klinike Cleveland, koji će imati 11 katova i 950 tisuća četvornih metara prostora, a bit će otvoren 2008. S druge strane, kako sam saznala u uredima bolnice, svaki zdravstveno osigurani Amerikanac ili bolesnik iz bilo koje zemlje na svijetu tamo može u raznim aranžmanima dobiti najbolju medicinsku uslugu. Tvrde da su u svojim klinikama liječili ljude iz svih država SAD-a te 90 zemalja svijeta. Da je tomu tako uvjerila sam se u razgovorima s ljudima koji rade u velikom odjelu nazvanom Global Patient Services, u kojemu su pododjeli Nacionalni centar i Međunarodni centar, a u kojima osim stručnjaka raznih specijalnosti radi i šezdesetak prevodilaca za arapski, španjolski, talijanski, portugalski, japanski, turski, grčki i francuski. Po zahtjevu, oni će bolesnike i njihovu pratnju pratiti i izvan radnog vremena bolnice, a njihov angažman ulazi u cijenu medicinske usluge klinike.

Jedan od mojih prvih sugovornika, koji me i pozvao u posjet klinici, bio je Conrad Simpfendorfer, predsjednik Međunarodnog centra, koji je objasnio zašto je centar osnovan: “Ako ste suočeni s dijagnozom ozbiljne bolesti i trebate specijalnu medicinsku njegu, vjerojatno ćete doći u situaciju u kojoj će se pojaviti razne opcije za liječenje, uključujući i ono izvan vaše zemlje. Upravo stoga je u klinici Cleveland osnovan Međunarodni centar koji će bolesniku pomoći u svakom aspektu posjeta našoj bolnici. Pomoć počinje od trenutka kad se odlučite ugovoriti sastanak do povratka vašem liječniku u vašoj zemlji. I u Clevelandu i u našoj klinici na Floridi vama će se posvetiti predani, daroviti tim profesionalaca koji će organizirati putovanje, isplanirati preglede i sastanke s liječnicima, osigurati smještaj pratnje, prevoditelje i odgovoriti na sva pitanja. Budući da je svijet postao manji i povezaniji zahvaljujući internetu, svaki čovjek bez obzira na to gdje se nalazi može koristiti i naš program MyConsult, gdje će online dobiti tzv. drugo mišljenje.”

Simpfendorfer je inače kardiolog podrijetlom iz Čilea, koji je u klinici Cleveland ostvario izvanrednu liječničku karijeru, no na čelu je i Međunarodnog centra koji je vrlo važan za funkcioniranje i filozofiju globalnog širenja klinike i telemedicine. A u tome su već prilično daleko odmakli. Za Kliniku Cleveland karakteristično je upravo to što su na najodgovornijim mjestima u administraciji liječnici – no oni prolaze i specijalne poslovne treninge u kojima se educiraju za pojedine segmente kojima rukovode. Druga je karakteristika klinike to što u njoj radi veliki broj stranaca, mnogi na važnim i rukovodećim pozicijama. Nije važno odakle netko dolazi, nego što zna, koliko se zalaže, koliko napreduje i pridonosi misiji – a to je prvoklasna njega, briga i liječenje bolesnika, naglašavali su moji sugovornici.

Tomislav Mihaljević, kardiokirurg iz Zagreba, jedan je od deset kirurga Centra za srce, najboljeg u Americi, s tako izvrsnom reputacijom u cijeloj klinici da se na spomen njegova imena najprije čuje uzdah: Ah, Tom! Taj 40-godišnjak koji obavlja najkompliciranije i najmodernije operacije i zahvate na srcu na Kliniku Cleveland došao je prije godinu dana kao ugledni kirurg, iako je otprije surađivao s kolegama na toj klinici. Deset godina proveo je u Bostonu u jednoj od najboljih bolnica za srce Brigham&Woman’s Hospital, pridruženoj sveučilištu Harvard na kojemu je završio specijalizaciju iz opće kirurgije. Započeo ju je u sveučilišnoj bolnici u Švicarskoj kod dr. Turine. Na Harvardu je napravio i subspecijalizaciju iz kardijalne kirurgije te odmah dobio posao kardijalnog kirurga i voditelja istraživačkog laboratorija.

“Na tom sam poslu ostao dvije godine. To je bilo u vrijeme kad je Iva došla u Boston pa smo dobili ponudu da dođemo ovamo”, ispričao je Mihaljević jednostavno, ne spominjući koliko je predanosti i discipline trebalo da se završe specijalizacije koje su trajale sedam godina, i to na Harvardu, jednom od najprestižnijih američkih sveučilišta, te da mladi kirurg dobije ponudu za posao u jednoj od top bolnica za srce. A Iva je zagrebačka liječnica Iva Fattorini koja je specijalizirala dermatologiju na Harvardu, jedno vrijeme radila na zagrebačkoj Šalati, a potom se vratila u Boston. Iva Fattorini i Tomislav Mihaljević vjenčali su se prije dvije godine i iako su oboje, kako kažu, bili jako zadovoljni poslom u Bostonu, odlučili su se preseliti u Cleveland.

“Jako su nas počeli nagovarati da dođemo u Kliniku Cleveland. Kontaktirao sam s ljudima iz klinike jer je to najbolja ustanova u Americi, a trebao sam tu doći i na specijalizaciju. Dr. Cosgrovea poznavao sam već godinama”, rekao je Mihaljević.

Delos Cosgrove od lani je CEO i predsjednik Cleveland Clinic Foundation. Slavni je kardijalni kirurg koji je došao u tu kliniku prije trideset godina, a sve do prošlogodišnjeg imenovanja za šefa cijele bolnice godinama je bio šef Centra za srce. Čini se da je i to tradicija te klinike, jer je na mjestu šefa klinike naslijedio dr. Looma, koji je sada u mirovini, a koji je također bio poznati kardijalni kirurg.

“Dr. Cosgrove i ja dugo smo održavali kontakt. Iva i ja smo odlučili doći iz jednog jedinog razloga – to je najbolja bolnica za bolesti srca u Americi, ali i za ono za što se zainteresirala Iva Fattorini, a to je telemedicina te globalna transformacija zdravstvene skrbi, što je na klinici u Clevelando jako razvijeno”, kaže Mihaljević.

Na pitanje što to Kliniku Cleveland čini tako iznimnom, Mihaljević odgovara: “Ovdje su rezultati bolji nego u bilo kojoj kući na svijetu. Najmanja je stopa komplikacija, najveća uspješnost u izvođenju svih kardijalnih operacija, najveći broj bolesnika: operiramo gotovo 4000 bolesnika na godinu. Prva sljedeća na top-listi američkih bolnica ne operira ni 2000 bolesnika. No nije naglasak na broju, nego na rezultatu koji je jako dobar, te na inovacijama.”

Klinika Cleveland osnovana je 1921. u maloj zgradi današnjeg kompleksa i na popisu dostignuća u inovacijama te ustanove među ostalim su: četrdesetih godina izoliranje angiotensina i serotonina, ključnih faktora kod hipertenzije; pedesetih novi zahvat na kolorektalnoj kirurgiji te prva koronarna angiografija; 1967. prve operacije koronarne premosnice; 1996. prva minimalno invazivna operacija zaliska; 1999. prva uspješna transplantacija larinksa; 2003. otkriće prvoga gena povezanog s bolešću koronarne arterije. Zabilježeni su i mnogobrojni doprinosi i inovacije u znanstvenim istraživanjima pa sve do kirurgije mozga.

Mihaljević kaže kako je prvu ugradnju premosnice obavio Argentinac koji je radio na klinici Cleveland i kako je lijepo što ta klinika ima dugu povijest otvorenosti prema svijetu.

“Ovdje svi govore s akcentom, gotovo da nema onih koji govore normalni engleski”, uz smijeh kaže Mihaljević te otkriva još jednu karakteristiku klinike: “Ovdje mi međusobno nemamo nikakve titule. Mi smo samo liječnici kirurzi, svi jednaki, uključujući i našeg šefa. Pitali ste zašto je to dobra klinika za srce, jedan od najvažnijih razloga je i to što je to tim jako dobrih kirurga. Deset nas je kardijalnih kirurga a svaki bi mogao biti šef bolnice na nekom drugom mjestu. Primjerice, moj kolega Pettersson, jedan od najvećih skandinavskih kirurga, Šveđanin koji je nakon 35 godina napustio mjesto šefa najveće danske kardijalne kirurgije samo da bi došao u Kliniku Cleveland i radio u timu. Isto tako Južnoafrikanac dr. Svensson, koji je bio šef velike privatne klinike u Bostonu, došao je da bi se pridružio našem timu. Svako malo svi mi dobivamo ponude da dođemo za šefove klinika, no svi ostajemo ovdje jer je to unikatna sredina. Kad si okružen jako dobrim ljudima, i sam postaješ bolji.”

Liječnici u klinici Cleveland vrlo su samostalni u radu. Oni su pojedinci s vlastitom praksom. Imaju vlastite privatne pacijente – svaki kojega operira dr. Mihaljević njegov je privatni pacijent.

“Moji pacijenti na ruci nose narukvicu na kojoj je prvo upisano moje ime a potom njihovo. U svako doba dana i noći svatko ovdje zna tko je primarno odgovoran za liječenje određenog bolesnika. Šefovi su ovdje primarno odgovorni za administrativne poslove na odjelu te zapošljavanje novih ljudi, usmjeravanje cijelog toka našeg rada. Ne miješaju se u dnevni posao. Ovo je poduzetna sredina, dinamična i brza, odluke ne moraju prolaziti deset komisija kao drugdje, sve je vrlo jednostavno, ali standardi su vrlo visoki, ispričao je Tomislav Mihaljević.

Na pitanje kako se, po njegovu mišljenju, postaje vrhunski kirurg, je li za to potreban poseban dar, odgovara: “Potrebna je ponajprije predanost zvanju – spremnost da se za to žrtvuju desetljeća privatnog i profesionalnog života. Potrebna je spremnost da se svaki dan radi od 14 do 16 sati, da se usmjeravaš prema sredini i ljudima koji će ti pružiti mogućnost da najviše naučiš. No da bi postao vrhunski kirurg, moraš biti skroman, a to znači shvatiti što možeš a što ne. Najbolji kirurzi koje sam vidio imali su svijest o tome koji su njihovi nedostaci, bili su samokritični i znali su da nisu svemogući. Takvi su na mene ostavili najviše traga. A razlika između dobrog i izvrsnog kirurga nije u rukama nego u glavi. To je disciplina mozga, način donošenja važnih odluka u kratkom vremenu, selekcija pacijenata, odabir najbolje operacije za određenog pacijenta. Sve ostalo je fama, nikakav poseban talent niti pretjerano spretne ruke.”

Tomislav Mihaljević radi sve zahvate u kardijalnoj kirurgiji – od transplantacije srca i pluća (ove godine obavljeno je oko 70 operacija srca i 70 pluća), kompleksne reoperacije, do operacija velikog rizika koje se ne rade drugdje u svijetu. Mnogo pacijenata u Kliniku Cleveland upućuju drugi kardijalni kirurzi koji smatraju da su operacije prerizične. Čak 20-30 posto pacijenata dolazi nakon što se drugdje procijeni kako su njihovi slučajevi visoko rizični. Mihaljević je, kako ga hvale kolege, i pravi majstor u minimalno invazivnim zahvatima. To su, kako je rekao, operacije kroz vrlo male otvore od šest, sedam centimetara, što je u toj klinici uža specijalnost.

“Imamo najnižu stopu mortaliteta u svakoj kategoriji, ovdje su te stope čak četiri puta niže od američkog prosjeka”, zaključio je Mihaljević.

U klinici Cleveland i vrednovanje liječnika vrlo je specifično: svi su na jednogodišnjem ugovoru. O tome i o poslovnoj strani klinike razgovarala sam s Alanom Londonom, izvršnim direktorom u Međunarodnom poslovnom razvoju, jednim od prvih ljudi klinike čiji je posao, među ostalim, da nudi model funkcioniranja i rada klinike širom svijeta.

“Svi smo mi na jednogodišnjem ugovoru. Svake godine pravi se rezime, i to vrlo rigorozan i temeljit. Svaki od nas mora pokazati što je postigao. U mom slučaju to su poslovni rezultati. Liječnike i kirurge provjeravamo kroz tri kategorije: koliko su bolesnika vidjeli, koliko su i kakvih operacija napravili, koliko su se bavili istraživanjem i objavili znanstvenih radova te koliko su se bavili edukacijom mlađih kolega. Neki nakon te godine ne mogu ostati, no takvi su srećom malobrojni. Oni koji ostaju svake godine ponovo pregovaraju o uvjetima i primanjima”, rekao je Alan London.

Na pitanja o iznosu plaća ili cijeni operacija nerado se govori. No iz neodređenih odgovora mojih sugovornika mogla sam zaključiti kako jedan vrhunski liječnik može biti plaćen od pola do milijun dolara na godinu. Nitko točno ne zna koliko mu je kolega plaćen, svatko pregovara samo za sebe. Iako nijedan organ nije na prodaju, trošak transplantacije srca može se kretati od 50 tisuća dolara na više. “To nije tako strašno, jer netko će za automobil dati nekoliko desetaka tisuća dolara, pa zašto ne i za novo srce ili bubreg?” rekla je Kate Hubben, izvršna direktorica razvoja u Global Patient Services. To se može platiti preko osiguranja iz vlastitog džepa. O kakvom je sustavu riječ pitali smo dr. Londona.

“U SAD-u imamo jedinstven način financiranja zdravstvenog osiguranja. Bolnica poput klinike Cleveland ima 50 posto pacijenata kojima osiguranje plaća država. Većina su ljudi stariji od 65 godina. Usluge za siromašne plaća vlada pojedinih saveznih država a oni čine oko polovice bolesnika svake američke bolnice. Druga su polovica osigurani ljudi, i to obično kroz poslodavce. To je ovdje drukčije u odnosu na neke europske zemlje, Kinu ili Južnu Ameriku. Ovdje nemamo osnovno nacionalno zdravstveno osiguranje. Ako niste stari i siromašni, zdravstveno imate samo preko poslodavca. Ako nemate ili izgubite posao, nemate zdravstveno osiguranje. To je problem u Americi. Osim toga, to je jako kompliciran sustav jer imamo 2000 osiguravajućih kompanija. Moj posao ovdje je potpisivanje ugovora s njima tako da nam plaćaju na vrijeme. Ova klinika ima ugovore s 500 osiguravajućih kompanija. Unatoč zamršenosti posla, vrlo smo uspješni. Klinika Cleveland i Klinika Mayo dvije su najveće i najstabilnije bolnice u državi i najčvršći model grupne prakse. Ne znam da igdje drugdje na svijetu imaju 1500 do 2000 liječnika te sve druge zaposlenike pod ugovorima”, kaže London.

On je inače obiteljski liječnik, jedan od rijetkih na klinici koji je odrastao i školovao se u Clevelandu, a radi u medicinskom menadžmentu već 20 godina. Za to se osposobljavao u Kaliforniji, ispričao je, te objasnio zašto je većina ljudi iz menadžmenta bolnice liječničke struke: “Najbolje je kad imate liječnika obučenog za biznis, kao što je to kod nas slučaj. Naš bivši CEO, dr. Loop, slavni kirurg za srce, uvijek je govorio kako je mnogo lakše obučiti liječnika za biznis nego biznismena natjerati da doista shvati medicinu. Ako niste vidjeli ljude koji umiru, strah u njihovim očima ili obitelji bolesnika, ne možete znati što znači voditi bolnicu. Suosjećanje je važan dio svega toga.”

Kad je prije nekoliko godina na toj klinici srce operirao saudijski kralj, poznat i bogat čovjek, klinika Cleveland postala je jako popularna u arapskom svijetu i na Istoku. Sve je počelo već pedesetih godina, kad se jako razvila kardiologija i kardiokirurgija i kad su se u toj klinici prvi put počeli raditi određeni zahvati ne samo na srcu nego transplantacije bubrega i drugo. Mnogi lideri iz svijeta podvrgavali su se različitim operacijama. Da bi se udovoljilo potrebama takvih bolesnika i njihovoj pratnji, u okviru kampusa klinike sagrađen je hotel “Intercontinental”, na čijem je trećem katu i smješten Međunarodni centar klinike. Jednom je jedan od bogatih bolesnika s Bliskog istoka zakupio šest katova hotela za svoju pratnju. A u pratnjama je pokatkad bilo i 400 ljudi.

“Prije napada na nebodere u New Yorku 11. rujna u klinici je uvijek bilo jako mnogo bolesnika s Istoka. Tim događajem to je, nažalost, potpuno prekinuto, no pomalo se vraćaju, iako je to sada mnogo složenije zbog viza. Stoga smo se usredotočili na druge dijelove svijeta: Južnu i Srednju Ameriku, Kanadu, Aziju i Europu”, rekao je London.

Njegov novi posao je putovanje svijetom i traženje poslovnih partnera Klinike Cleveland. Kaže kako ima upite iz 30 zemalja – raznih vlada, privatnih investitora, liječnika i drugih osoba – koje žele biti njihovi partneri i primijeniti model Klinike Cleveland. Živimo u vremenu tehnološke eksplozije, kaže dr. London – novi lijekovi, aparati, genetički inženjering, sve je to jako skupo i tjera mnoge zemlje u svijetu da brzo mijenjaju svoje sustave. Jedna od njih je i Austrija koju u posljednje doba Alan London često posjećuje i u kojoj će klinika biti partner u izgradnji nove velike bolnice u Beču.

“Svijet je danas povezaniji nego ikad zahvaljujući tehnologiji a jedna je od presudnih poveznica internet. Dovoljno je tri puta kliknuti mišem i saznati gdje se na svijetu za svoj problem može dobiti najbolje rješenje, a kad ljudi znaju što ima drugdje, žele to napraviti i u svojoj zemlji. Koliko mi polažemo na povezivanju i korištenju najnovijih tehnologija pokazuje i to što imamo vjerojatno najbolju bolničku elektronsku bazu podataka na svijetu”, ispričao je Alan London.

Logična je točka obilaska stoga bila ured glavnog informatičkog direktora Martina Harrisa. Elektronski medicinski podaci glavni su adut u informatičkoj “revoluciji” Klinike Cleveland. Svaki liječnik može pritiskom na tipku doći do podataka tri i pol milijuna ljudi – svakog bolesnika klinike. Tako i svaka medicinska sestra, pa čak i sam bolesnik preko interneta u svakom trenutku pod svojom šifrom može ući u svoj medicinski “karton”. Podaci pacijenta uključuju sve posjete bolnici, svaku pretragu, recept, preporuku i podsjetnik za buduće vizite. Implementacija podataka radi se kontinuirano već treću godinu, a to je i oruđe za personal u prijavnom odjelu koji registrira bolesnika i radi za njega detaljan program pregleda i pretraga i u svakom se trenutku zna gdje je bolesnik. U toj klinici nema čekanja pred vratima liječnika ili ambulanta, nema nervoze, povišenih tonova, sjedenja u čekaonicama.

“Dat ću vam primjer zašto je dobro imati 140 milijuna podataka u sustavu. Kad je prije nekoliko mjeseci proizvođač opozvao iz upotrebe lijek Viax, mnogima je bio problem kako hitno o tome obavijestiti bolesnike koji ga uzimaju. Za nas je taj problem bio riješen za dva sata. U bazi podataka smo začas ‘izvukli’ da je 11.286 naših bolesnika na tom lijeku. Obavijestili smo odmah sve one s kojima komuniciramo putem interneta, ostale telefonom ili telegramom. Za 24 sata više nitko nije uzimao taj lijek”, kaže Harris.

Pacijent te bolnice ili bilo koji drugi čovjek na svijetu može preko interneta, naravno i brzom i običnom poštom, za tri dana dobiti i drugo mišljenje. Dovoljno je poslati istim putem sve podatke o bolesti, uplatiti 565 dolara i dobiti stručno mišljenje liječnika u Clevelandu. Kako otkriva Harris, u kliniku stiže na stotine takvih upita za bolesti srca, mozga, ortopedskih problema, raka…

Nije čudo što se Iva Fattorini, prva šefica Centra za laser na Šalati koji je otvoren prije tri godine, u Americi, osim privatno, našla pred novim izazovima.

“Kad smo Tomica i ja nakon dugogodišnjeg poznanstva i višemjesečne ‘interkontinentalne’ veze započeli zajednički život, htjela sam do kraja otvoreno razmišljati i o tome kako raditi nešto novo i prosperitetno s obzirom na novu sredinu u koju sam došla. Nakon lasera, ostala je želja da se bavim telemedicinom. Klinika Cleveland je apsolutni lider u svijetu zdravstvenog biznisa i menadžmenta. Počela sam raditi kao direktor međunarodnih e-zdravstvenih projekata. Moj posao uključuje sudjelovanje na većini međunarodnih projekata koje ima Klinika Cleveland. Klinika ima urede u deset zemalja širom svijeta, a razni se projekti odvijaju na gotovo svim kontinentima”, kaže Iva Fattorini. Također naglašava kako danas bolesnici ne moraju putovati da bi dobili ekspertno mišljenje. Poželi li netko iz Hrvatske dobiti vrhunsku konzultaciju, dovoljno je preko interneta kontaktirati s liječnicima iz Klinike Cleveland (www.eclevelandclinic.org ), ispuniti upitnik i za koji dan stiže odgovor. Osim drugog mišljenja koje je dostupno preko programa MyConsult, elektronski zdravstveni program sastoji se i od e-patologije i e-radiologije. Ti programi omogućavaju radiolozima i patolozima s klinike da očitavaju nalaze iz udaljenih bolnica. Upravo se radi na internacionalizaciji tih programa. Gotovo svakodnevno u Cleveland dolaze delegacije i pojedinci iz cijeloga svijeta, ispričala je Iva Fattorini, kako bi se izravno vidjeli na koji način klinika radi u raznim segmentima.

U klinici sam upoznala i splitski liječnički par Leonarda i Mirandu Kapural, koji su tamo od 1998. Leonardo Kapural diplomirao je u Zagrebu, doktorirao u Montrealu, a specijalizirao anesteziologiju u Clevelandu. Radi u Department of Pain Management, jednostavno rečeno – Odjelu za bol.

“Na kraju specijalizacije već sam se prijavio za subspecijalizaciju iz intervencijskog menadžmenta kronične boli. Moj šef, Naggie McKell, inače Egipćanin, jako me volio dok sam još bio mlađi specijalizant te me pozvao da radim na tom odjelu, pa sam tako tu i ostao”, kaže Kapural.

Iako zvuči jednostavno, tko imalo poznaje američke prilike zna da je kompeticija golema ne samo za dobivanje specijalizacije nego i za mjesta na klinikama. Kapural je, kao i njegova supruga Miranda koja je sada na prvoj godini specijalizacije, također iz anestezije, uložio velik trud u ono što je postigao. Kaže da je to najveća klinika za bol u Americi u kojoj se godišnje liječi sto tisuća bolesnika.

“Ovdje nas je 11 liječnika, a imamo još 13 regionalnih lokacija u okolici Clevelanda i na Floridi. Mi smo intervencijski liječnici koji implantiraju pumpe, stimulatore, i radimo sve operativne zahvate kod svih bolesnika koji imaju žešće kronične boli. To su ljudi koji su operirani čak više puta, najčešće na kralježnici, imaju oštećene živce, neuralgije ili ožiljna tkiva poslije operacija te još cijeli niz neuropatskih bolesti koje izazivaju bol. Ako ne možemo pomoći s određenom grupom tzv. blokova, tada se odlučujemo na stimulaciju leđne moždine ili ugradnju pumpi ispod kože koje se pune svaka tri mjeseca sredstvima protiv boli”, kaže Kapural.

Naveo je cijeli niz bolesti koje se tretiraju na njegovu odjelu i načina kako ljude osloboditi od kroničnih boli, što mi se, moram priznati, učinilo kao znanstvena fantastika jer o tome u Hrvatskoj nisam nikad čula. Radi i na nizu istraživanja, a autor je i patenta bipolarne elektrode koja se upravo ispituje.

Miranda Kapural odmah po dolasku u Cleveland počela je raditi u kliničkom istraživanju na odjelu pedijatrijske kardioterakalne anestezije. Sada počinje klinički sve ispočetka.

“Anestezija je danas ovdje jako široka i kompleksna. Mislim da je ne bih mogla usporediti s treningom koji se prolazi u Hrvatskoj. To je potpuno druga razina. Ovdje je to multidisciplinarna grana koja zahtijeva četiri godine intenzivnog rada”, kaže ona. Miranda Kapural majka je šestogodišnje kćeri, nije joj lako jer svako jutro počinje u šest i tek kasno poslije podne dolazi kući.

“Nikad se ne bih odrekla svoje profesije iako sam noći provela nad knjigom, jer ovdje nitko ne može sebi priuštiti da se opusti i ne zna odgovoriti na pitanje svog mentora”, ispričala je temperamentna Splićanka, koja kao i njezin suprug ništa ne bi mijenjala u životu.

“Svaki dan kad se probudim pomislim kako je ovo najbolji posao koji sam mogao dobiti. Kombiniram malo operiranja, malo gledanja pacijenata, svaki mjesec imam poneki kongres gdje često upoznam nove zanimljive kolege. Ne bih to mijenjao ni za što” rekao je Kapural.
Razgovarala sam i s Mariom Škugorom, koji je radio na Rebru u Zagrebu na nuklearnoj medicini do 1993. Poslije vojske koju je odradio za vrijeme rata u Hrvatskoj pozvali su ga da radi doktorat na Ohio State University u Columbusu. Četiri godine poslije došao je u Cleveland gdje je završio i drugu specijalizaciju iz interne medicine. Radi na Odjelu za endokrinologiju, dijabetes i metabolizam. Supruga mu je također liječnica, radi za University Hospitals i imaju dva sina.

“Ispočetka je bilo teško, no sada je dobro. Ovdje je prekrasno raditi i mislim da ćemo ostati. I dane s Rebra pamtim u jako lijepom svjetlu jer su kao i ovdje bili entuzijastični i o svemu smo se lako dogovarali. Cleveland je jako otvoren grad, puno je imigranata iz cijelog svijeta. Dok sam bio u Columbusu, činilo mi se da te strani akcent malo distancira, a ovdje kao da ti otvara vrata. Ovdje je jako mnogo Hrvata, Slovenaca, Srba, Poljaka, cijeli grad je takav”, kaže Škugor.

On je endokrinolog koji se specijalizirao za štitnjaču, metabolizam kostiju i pretilost. Osim što radi na klinici, predaje na novom medicinskom fakultetu u Clevelandu, prvom otvorenom nakon 25 godina u Americi, i u tome, kaže, jako uživa.

U Clevelandu radi još nekoliko liječnika iz Hrvatske ili su hrvatskog podrijetla. Nisam uspjela sresti Zdenku Šegotu, zagrebačku studenticu, koja sada radi na subspecijalizaciji za onkologiju u Taussig Cancer Centru Klinike Cleveland. Kao ni Andreja Alfirevića, također na subspecijalizaciji. No upoznala sam kirurginju Miru Milas na odjelu opće kirurgije, specijalisticu za endokrinu kirurgiju i kirurgiju dojke. Odrasla je u Americi, otac joj je također poznati liječnik. Smatraju je izvanrednom kirurginjom posve posvećenom profesiji i bolesnicima. Nije čudo što su je pacijenti klinike proglasili najljubaznijom liječnicom klinike u 2004.

Alan London ispričao mi je kako imaju jako mnogo zahvalnih bolesnika. Svake godine u kliniku pristižu milijuni dolara od tisuća ljudi koji su prošli kroz tu kliniku, ali ne samo od njih. Postoji i odjel koji se bavi samo donacijama. Najveći je donator čovjek po kojemu se zove veliki istraživački institut klinike: Lerner Research Institute.

“Alfred Lerner, koji je tragično umro prije dvije godine, bio je vlasnik nogometnog kluba Clevelanda i predsjednik velike kompanije za kreditne kartice MBNA. Bio je veoma bogat i predsjedavao je našim Boardom of Trustees. Bio je briljantan biznismen i čovjek, a za istraživački je institut dao milijune dolara. Samo za našu konferencijsku dvoranu, nedavno izgrađenu, njegova je kompanija donirala 18 milijuna dolara”, ispričao je London.

Druga golema donacija nedavno je stigla od bogate poslovne žene iz Clevelanda, Sydell Miller, koja je bila frizerka a obogatila se proizvodnjom šampona i preparata za kosu pod nazivom Matrix. Ona je tu kompaniju prodala tvrtki Johnson & Johnson prije dvije godine. Zahvalna nakon operacije srca koju je izveo današnji CEO, dr. Cosgrove, Sydell Miller donirala je novoj klinici za srce 70 milijuna dolara.

Liječnici s kojima sam razgovarala s ponosom su mi pokazivali gradilište na kojemu će uskoro početi nicati katovi buduće klinike, neviđen projekt budućnosti koji će stajati oko 500 milijuna dolara.