Dan nakon terorističkog napada u glavnom turskom gradu Ankari, u kojem je po posljednjim podacima poginulo 97 osoba, jedino se po velikom broju turskih zastava na pročeljima zgrada moglo zaključiti da se dan ranije u tom gradu dogodio jedan od najvećih terorističkih napada u novijoj turskoj povijesti. Zastave izvješene u znak počasti žrtvama vise na gotovo svakoj kući ili stambenoj zgradi u Ankari, ali život se već u nedjelju polako vratio u normalu. Međutim, stanovnici Ankare priznaju da ih je teroristički napad šokirao i da će trebati vremena dok se ponovo budu osjećali sigurno na ulicama glavnoga turskog grada. Ankara je do subote slovila za siguran grad, ali sve se promijenilo nakon što su bombaši samoubojice napali mirni prosvjed na kojem su se demonstranti zalagali za obnovu mirovnog procesa između turske države i Kurda.

U RAZGOVORU SA STANOVNICIMA ANKARE može se čuti jednoglasna osuda tog napada i to prije svega jer su napadnuti prosvjednici koji su se zalagali za mir u Turskoj. Većina onih koji su pristali razgovarati o tomu s ekipom Nacionala uvjerena je da iza napada stoje pripadnici Islamske države jer se smatra da žele potaknuti unutarnje nemire u Turskoj kako bi oslabili njenu ulogu u rješavanju situacije u Siriji.

Službene osobe u turskoj vladi ipak ne žele potvrditi da iza napada stoje bombaši Islamske države. Direktor Ureda za informiranje turske vlade Cemalettin Haşimi novinaru Nacionala izjavio je da istraga o cijelom slučaju još uvijek traje i da ne mogu reći sa sigurnošću tko stoji iza napada. “Dokazi postoje, ali je još uvijek prerano reći u kojem smjeru će nas istraga odvesti. Osnovni cilj nam je da osim identifikacije napadača, ulovimo i organizatore te da srušimo cijelu terorističku mrežu koja stoji iza napada u Ankari”, izjavio je Hasimi koji je naglasio da uzrok napada, između ostalog, leži i u slaboj suradnji zapadnih zemalja s Turskom jer neke zapadne države ne žele Turskoj pomoći u identifikaciji potencijalnih terorista koji sa zapada ulaze u zemlju.

MEĐUTIM, SVE JE IZVJESNIJE da iza napada stoji Islamska država, što nam je u neformalnom razgovoru potvrdio i jedan visoki dužnosnik turskog ministarstva vanjskih poslova u Ankari. Turci smatraju da je cilj Islamske države potaknuti još veće napetosti između Turaka i Kurda, a da su u tome donekle i uspjeli, pokazuju i izjave nekih kurdskih čelnika nakon napada u Ankari. Neki radikalniji predstavnici Kurda otvoreno su napali tursku vladu i optužili je da je organizirala napad na prosvjednike. No oni umjereniji primirili su situaciju pa je tako turska prokurdska oporbena Narodna demokratska stranka (HDP) samo objavila da su njezini članovi bili meta tog napada i da je napad direktno usmjeren na kurdsku manjinu u Turskoj. “Dva bombaška napada dogodila su se u povorci HDP-a, stoga je jasno da je glavni cilj napada bio HDP”, priopćila je stranka. Nasilje između turskih vlasti i kurdske manjine izbilo je u srpnju, kada je Turska počela zračne udare na njihova uporišta tvrdeći da se mora braniti od sve češćih napada na pripadnike svojih sigurnosnih snaga. U tim sukobima u posljednja tri mjeseca ubijene su stotine ljudi. Situaciju su smirili i pripadnici militantne skupine Radnička stranka Kurdistana (PKK) koji su pozvali svoje borce da zaustave gerilske aktivnosti u Turskoj, osim ako budu napadnuti. Ta obavijest objavljena je prošle subote na jednoj internetskoj stranici koja je bliska PKK-u i to tri mjeseca nakon što je PKK okončao dvogodišnje primirje. Čelnik PKK-a rekao je da je takva odluka donesena kao odgovor na pozive unutar i izvan Turske te da će njihovi borci izbjegavati akcije koje bi mogle spriječiti održavanje “poštenih i pravednih izbora” 1. studenoga.

I TURSKI PREDSJEDNIK TAYYIP ERDOĞAN snažno je osudio dvostruki bombaški napad, izjavivši da je to bio napad na jedinstvo i mir. U priopćenju ureda turskog predsjednika navodi se da je Erdoğan pozvao na “solidarnost i odlučnost kao na najsmisleniji odgovor na teror” i rekao da su oni koji stoje iza tog napada željeli posijati podjele u društvu. Napad u Ankari došao je u najgore moguće vrijeme za turskog predsjednika Erdoğana koji je u proteklih dvanaest godina, prvo kao premijer a od prošle godine kao predsjednik, predvodio povijesni ekonomski napredak Turske, smanjio utjecaj vojske na javni i politički život te je započeo poprilično uspješne pregovore s kurdskim političarima, čak i s kurdskim pobunjenicima, što je do njegova dolaska na vlast bilo gotovo nezamislivo. No suradnja s Kurdima prekinuta je nakon parlamentarnih izbora održanih sredinom lipnja, kada je kurdska stranka odbila podržati vladu Erdoğanova AKP-a. Zbog nemogućnosti sastavljanja nove vlade, za početak studenog raspisani su novi izbori, a Erdoğan se nada da će na njima dobiti novi mandat.

TURSKA EKONOMIJA POD ERDOĞANOM u posljednjih desetak godina bilježila je stalni rast, a 2010. i 2011. rast BDP-a od 9,2 i 8,5 posto bio je najveći od svih europskih država. Međutim, u 2014. Turska je zabilježila gospodarski rast od “samo” 2,9 posto, a posljednji teroristički napad mogao bi još više usporiti ekonomiju. U Ankari su, naime, zabrinuti jer bi teroristički napadi mogli najviše pogoditi turizam koji je jedan od pokretača turske ekonomije. Turska se još 2014. popela na šesto mjesto najomiljenijih turističkih odredišta, s 42 milijuna posjetitelja. To je u tursku državnu blagajnu dovelo oko 30 milijardi dolara, tako da je to i jedan od značajnijih izvora prihoda. Ovi posljednji teroristički napadi i blizina ratne zone u Siriji izazvali su zabrinutost i među turistima, koji se pitaju je li Turska doista sigurno mjesto za odmor. Neizvjesnost u odnosima između turske vlade i Kurda koje pradstavlja stranka PKK, pojačava tu nesigurnost pa se bilježi dramatičan pad broja turista i prihoda. Tako turski statistički ured (TÜİK) bilježi pad prihoda od 13,8 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Doduše, već prošle godine počeo je pad broja turista u Turskoj. To se prije svega odnosi na turiste iz Rusije čiji se broj smanjio nakon što je Europska unija nametnula sankcije zbog krize u Ukrajini. Turska je osobito omiljena među Rusima, tako da svake godine oko 4 i pol milijuna građana Rusije provodi ljetovanje u Turskoj. Ali zbog sankcija i vala poskupljenja u toj zemlji, mnogi si više nisu mogli priuštiti takvo ljetovanje pa je njihov broj smanjen za gotovo trećinu. Još je veći problem za turske ugostitelje rat koji se vodi u susjednim zemljama Siriji i Iraku i čiji odjeci se sve češće osjećaju i u samoj Turskoj. Do sad je već devet zemalja – između ostalih su to i Njemačka, Rusija, Italija i Velika Britanija – upozorilo svoje građane na opasnosti u Turskoj i savjetovalo im da ne odlaze, prije svega na istok Turske. Neka ministarstva vanjskih poslova upozorila su svoje građane da budu osobito oprezni u sredstvima javnog prijevoza u Turskoj. S obzirom na sva ta zbivanja, 2015. doista bi mogla biti “izgubljena godina” za turski turizam, iako se Turska trudi ispraviti tu sliku koja se stvara među turistima o Turskoj, ali strahuje se da se situacija neće popraviti u dogledno vrijeme, jer problem nisu samo ratne operacije, nego i izbjeglice. Tako se nesretnike iz Sirije i Iraka silom prilika smjestilo i u neka od ljetovališta poput Bodruma, a i grad Izmir turisti izbjegavaju zbog bijede i nesreće koja se tamo vidi i previše često.

SVE TE PROBLEME ISKORISTILI SU BOMBAŠI samoubojice koji su jednim bezumnim činom još više podijelili ionako podijeljeno društvo. No na ulicama Ankare može se čuti apel građana prema političarima da prestanu s međusobnim optužbama i prebacivanjem krivnje te da umjesto toga istraže uzrok napada i spriječe slične katastrofe u budućnosti.