Ivić Pašalić, nekoć moćni savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana za unutarnju politiku i jedan od mračnijih i najutjecajnijih političara na hrvatskoj političkoj sceni koncem 90-ih, ujedno i protagonist nekih ključnih afera iz tog vremena, sustavno financira desetke katoličkih udruga s ciljem rušenja Andreja Plenkovića s vlasti. S jedne strane, Pašalić to radi jer želi povratak HDZ-a tvrđoj konzervativnoj desnici i ponovno političko povezivanje s Mostom. U tom procesu, vrlo je izvjesno, on se vidi u poziciji čovjeka koji će iz pozadine to omogućiti i stvoriti zamašnjak za izraženiji povratak svog utjecaja na hrvatsku političku scenu.

Hrvatski premijer i aktualni predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ključna je prepreka na tom putu. Pa se javno artikulirani Pašalićev društveni angažman prvenstveno može tumačiti kao investicija u proizvodnju političke klime koja će, dijelom upravo na valu političke kritike Mosta, pomoći političkom rušenju ili ispraćaju Plenkovića iz domaće politike prema strukturama Europske komisije.

Istodobno, Pašalić koristi eksponente iste laičke katoličke infrastrukture za osnaživanje Davora Filipovića, aktualnog ministra gospodarstva i održivog razvoja. Znakovito je da je dio vodstva HDZ-a već uočio da Filipović, iako suočen s brojnim dokazima da besprizorno laže i manipulira radi očuvanja vlastite pozicije u vrtlogu ozbiljnih afera koje proizvodi, ujedno pokazuje ambicije da u budućnosti zamijeni Plenkovića. Pa se u tom kontekstu može tvrditi da Pašalić usporedo učvršćuje sebi bliske eksponente unutarstranačke opozicije Plenkoviću unutar HDZ-a.

Uoči izborne 2024. te se Pašalićeve aktivnosti provode paralelno s novim suptilnim pokušajima svoje javne rehabilitacije. Zadnji takav pokušaj bio je javni istup Markice Rebića u velikom intervjuu Jutarnjem listu 30. srpnja. Mračni obavještajac čije su aktivnosti zbog opstrukcije suradnje s Haaškim sudom koštale Hrvatsku najmanje šest godina dodatnog čekanja na priključenje EU-u, javno je napao Franju Gregurića i Matu Granića, bivšeg premijera i bivšeg ministra vanjskih poslova, koji i danas imaju značajan utjecaj na Plenkovića i njemu blizak vrh HDZ-a. Optužio ih je za rušenje Franje Tuđmana i zanijekao hrpu nezakonitosti i manipulacija koje su provođene po zamislima tada radikalno desnog krila stranke neformalno predvođenog Ivićem Pašalićem.

Nacional je Pašalića zadnji put u političkom kontekstu spominjao u ožujku 2016. kada je počeo figurirati kao tajni politički mentor tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića, i to u vrijeme kad se ovaj počeo politički emancipirati i ponašati gotovo kao odmetnuti premijer. FOTO: Nacional

Pritom je demantirao da je s Pašalićem ikada kontaktirao. „Nikada on nije bio u mojoj kući ni ja kod njega. Nikada nismo privatno popili kavu. Meni je Šušak rekao ako me Pašalić zove, da ga uputim na njega. Zabranio mi je razgovarati s njim“, rekao je Rebić u tom svom nedavnom javnom istupu, posredno amnestirajući Pašalića od niza dubioznih špijunskih operacija s potencijalno sudbonosnim učinkom na hrvatske europske aspiracije. Pašalić je zapravo još 2019. započeo operaciju financiranja onog dijela katoličke laičke scene s kojeg se predizborne liste Mosta popunjavaju kadrovima koji potom sudjeluju u kreiranju i artikulaciji njihovih najsnažnijih političkih poruka, posebice onih povezanih s borbom protiv korupcije. Čiji je istinski politički pokrovitelj hrvatski premijer Andrej Plenković, kako sugeriraju sve zapaženiji politički istupi vodstva Mosta, ali i drugih vodećih hrvatskih oporbenih političara.

Nacional je Pašalića zadnji put u političkom kontekstu spominjao u ožujku 2016. kada je počeo figurirati kao tajni politički mentor tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića, i to u vrijeme kad se ovaj počeo politički emancipirati i ponašati gotovo kao odmetnuti premijer pa se to počelo povezivati i s nekim savjetima koje je dobivao, a u čijoj je pozadini bio Ivić Pašalić. Orešković se na političkoj sceni pojavio kao veliko iznenađenje, praktički niotkuda, ali na insistiranje Mosta, i to kao kompromisni kandidat tadašnje vlade HDZ-a i Mosta.

Pašalića i bivšeg premijera Oreškovića zbližila je vjera. Još od ranije poznavale su se njihove supruge Sanja Orešković i Ksenija Pašalić. Sanja Orešković se još 2009., kad se Tihomir Orešković zbog posla u Plivi s obitelji iz Kanade privremeno vratio u Zagreb, ponovno aktivirala u župi u Remetama, gdje su aktivni i supružnici Pašalić. Zajedno su odlazili na mise i postali bliski.

Pašaliću se u to vrijeme pripisivalo da bi mogao stajati iza Oreškovićeve odluke da pričeka sa smjenom ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića, zatim iza odluke da se pričeka s odabirom novog ministra branitelja, i to u vrijeme kada je Karamarko tražio da na tu poziciju bude imenovan Milijan Brkić, ali i iza odluke da se Jakšu Puljiza iz redova bivše vlade odabere za koordinatora rada svih ministarstava. Te Oreškovićeve odluke izazvale su nekoliko nervoznih i neuobičajenih reakcija tada prvog potpredsjednika vlade Tomislava Karamarka, što je izazvalo više medijskih komentara i analiza koje su počele ukazivati na to da je Orešković počeo pokazivati autonomiju te po mnogima iznenadne znakove vlastite političke principijelnosti.

Pašalić koristi eksponente laičke katoličke infrastrukture za rušenje premijera Andreja Plenkovića i istovremeno osnaživanje Davora Filipovića, aktualnog ministra gospodarstva i održivog razvoja s velikim političkim ambicijama, očito nesvjesnog svojih propusta u plinskoj aferi. FOTO: Vjeran Zganec Rogulja, Jurica Galoic/PIXSELL

U podcastu Bura Pašalić je prošle godine izjavio da je Orešković jedan sjajan gospodarstvenik te dodao: „Mi se poprilično dobro poznajemo i nije mu bilo lako. Šteta što taj pokušaj da na čelo vlade dođe menadžer nije uspio. To je mogla biti prekretnica za funkcioniranje hrvatskih vlasti.“ Istom prilikom na komentar voditelja da je Franjo Tuđman također davao prostor menadžerima iz tzv. tehno-menadžerske struje, Pašalić je izjavio da između njih i Oreškovića postoji velika razlika – da se Orešković dokazao u međunarodnom biznisu, a da su ovi drugi bili menadžeri iz socijalizma te da je velika većina njih bila bez ozbiljnih znanja.

Početkom 2016. Pašalić je nominalno tvrdio da ga povratak u politiku ne zanima. U međuvremenu je, samo kroz druge kanale društvenog utjecaja, Pašalić neizravno pokušavao utjecati na procese kako u HDZ-u tako i u državi. Još negdje 2011. on je i u svojim javnim nastupima jasno izražavao želju da se vrati u HDZ i dao je do znanja da ga u tome ništa neće zaustaviti. Formalno je to posljednji put pokušao uoči stranačkih izbora 2012., i to tako što je ispunio pristupnicu u gradskom ogranku HDZ-a u Remetama. Njegovo pojavljivanje na stranačkom skupu izazvalo je konsternaciju u stranci, reagirali su gotovo svi tadašnji kandidati za predsjednika HDZ-a, a predsjednica stranke Jadranka Kosor tražila je poništenje te izborne skupštine u Remetama.

Pašalić je u velikom intervjuu Obzoru u veljači 2012. godine izjavio: “Spreman sam biti i portir HDZ-a ako to treba stranci.” Po svemu sudeći svjesni njegovih potencijala i njegove mračne uloge 90-ih, vodeći ljudi HDZ-a nisu artikulirali potrebu ni za portirom njegova profila.

U stranku se Pašalić nije uspio vratiti ni dok ju je vodio Tomislav Karamarko. Glavni inicijator pokušaja Pašalićeva povratka tijekom 2013. bio je književnik Ivan Aralica, čovjek koji je bio vrlo blizak prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Bila je to politička platforma iza koje je, osim Aralice i Pašalića, navodno stajala šira grupa konzervativnih intelektualaca koji smatraju da HDZ mora biti okosnica konzervativne političke misli u Hrvatskoj.

Premijer Plenković, aktualni predsjednik HDZ-a, ključna je prepreka za realizaciju Pašalićeva plana o povratku HDZ-a tvrđoj konzervativnoj desnici i ponovnom političkom povezivanju s Mostom

Ni taj pokušaj nije uspio, po svemu sudeći zato što se Pašalić nikada nije uspio riješiti imidža koji ga prati od 90-ih, vremena u kojem je Nacional godinama upozoravao na Pašalićevu spornu ulogu na hrvatskoj političkoj sceni. Tako ga je, primjerice, Večernjakov kolumnist desne orijentacije Milan Ivkošić u to vrijeme, kad se aktualiziralo pitanje Pašalićeva povratka u HDZ, prozvao “princem tame” i “zloduhom prošlosti”.

No Pašalić isto tako slovi za jednog od najinteligentnijih hrvatskih političara, nevjerojatno je vješt u svim političkim kombinatorikama, izvrsno razumije značaj i funkcioniranje medija te se s njim u tom pogledu malo tko na hrvatskoj političkoj sceni može uspoređivati. I pokojni suosnivač Nacionala Ivo Pukanić za njega je tvrdio da je jedan od najinteligentnijih hrvatskih političara, samo što je, nažalost, svoje talente krivo koristio i usmjeravao.

Kasnije se govorilo da do Pašalićeva povratka u HDZ ne može doći ako se prvo ne promijeni statut stranke koji do svibnja 2018. nije dopuštao da članovima postanu oni koji su iz stranke izbačeni. Međutim, u svibnju 2018. donesen je novi Statut HDZ-a, koji je u tom dijelu korigiran pa u njemu sada piše da osoba koja je isključena ili je istupila iz HDZ-a može ponovno postati član jedino uz prethodnu suglasnost Visokog časnog suda. A punu kontrolu nad članstvom u tom tijelu ima vodstvo na čelu s Andrejem Plenkovićem.

Pašalić se i prije tih statutarnih promjena nastavio pojavljivati na većem broju relevantnih stranačkih skupova, a bio je prisutan u izbornom stožeru HDZ-a i u izbornoj noći koncem 2015. Kako bi trasirao put svog povratka u HDZ, početkom 2019. pokušavao se umiliti i Plenkoviću. Tada je također dizajnirao nijansirani pokušaj vlastite moralne rehabilitacije.

Požgaj je progovorio i o tajnom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede 28. rujna 2022. na kojem se razgovaralo o raspodjeli drvne mase, a prisutan je bio i ministar Filipović iako to nije njegov resor, ali i Pašalić

I to je trebalo poslužiti tek kao uvod, odnosno, inicijalna faza uoči njegove postupne političke rehabilitacije koju je tada potiho priželjkivao, ali ako je ikako moguće – kroz infrastrukturu HDZ-a. Taj se njegov pokušaj uzleta trebao graditi upravo kroz onaj dio stranačke infrastrukture koji je nešto kasnije napustio Milijan Brkić. Visoki politički izvor blizak samom vrhu HDZ-a otkrio je Nacionalu tada da je gotovo kompletan državni vrh, ali i vrh Crkve, došao do takvog zaključka. I to ponajprije zahvaljujući vijesti da Zaklada Rhema, jedan od većih donatora brojnih kršćanskih udruga u Hrvatskoj, u 2019. više neće financirati neke vodeće udruge konzervativne scene.

Glavni inicijatori Zaklade su Mirjana i Ivan Topčić, vlasnici tvrtke Tim kabel čiji je godišnji prihod za 2017. bio 264 milijuna kuna i neto dobit 16 milijuna kuna, te Ksenija i Ivić Pašalić. Pašalić je u tim kratkim vijestima uglavnom usputno predstavljen tek kao nekad moćni hrvatski političar, danas vlasnik tvrtke Mundus Viridis čiji su godišnji prihodi za 2017. bili oko 50 milijuna kuna, a dobit oko pola milijuna kuna.

Javnosti je predstavljeno da su te dvije obitelji kroz spomenutu zakladu, osnovanu 2014., bili među glavnim financijerima vodećih udruga domaće konzervativne scene te su kroz godišnje natječaje financirali udruge Željke Markić i Ladislava Ilčića, zatim Vigilare Vice Batarela i COK Stjepe Bartulice, ali od 2019. te su udruge preskočene pa su 1,9 milijuna kuna tijekom 2019. počeli dijeliti nekim drugim udrugama. Nacional je tada stupio u kontakt s Ivićem Pašalićem i zatražio da objasni što je u pozadini tog zaokreta. On je o svemu kratko rekao: „Sve bitno o temi javno je rekao tajnik Zaklade Ivica Topčić, nema se što dodati.“ Novinare Jutarnjeg lista tada je također uputio na Topčića. Topčić je prvo za te novine izjavio da se Zaklada odlučila vratiti na stari put i financirati isključivo one kršćanske udruge kojima su jedini ciljevi evangelizacija i duhovnost društva.

Među glavnim financijerima vodećih udruga domaće konzervativne scene – udruge Željke Markić i Ladislava Ilčića (desno) te udruga Vigilare Vice Batarela i COK Stjepe Bartulice (lijevo) – bila je Zaklada Rhema iza koje su stajale obitelji Pašalić i Topčić . FOTO: Patrik Macek, Jurica Galoic/PIXSELL

To je bio značajan zaokret koji je na površini svjedočio i o raslojavanju na laičkoj katoličkoj sceni, s obzirom na to da je ta zaklada tijekom 2018. financirala i obje sporne referendumske inicijative u organizaciji konzervativnih udruga. Potom je Jutarnji list ključnu temu na naslovnoj stranici tadašnjeg svog nedjeljnog izdanja posvetio obitelji Topčić. U uvodnom dijelu tog ekstenzivnog teksta Topčić je, također ekstenzivno, biranim riječima govorio o Iviću Pašaliću.

Topčići su naveli da su oko Ivića Pašalića bili u zabludi dok ga nisu upoznali te da se danas toga srame. S čovjekom koji je bio sudionik najvećih afera s konca 90-ih, zbog kojih je HDZ neslavno otišao u oporbu, Topčići su se upoznali na duhovnom seminaru pod naslovom Etika poslovanja. Topčić je za Jutarnji list rekao:

„Sjeli smo jedan kraj drugoga jer su ta mjesta jedina bila slobodna. Ja sam rekao da nam fali ovakvih druženja poduzetnika i rasprava o etici poslovanja. Nije prošlo pet minuta i Pašalić mi je prišao i pozvao me na molitveni susret koji se održavao utorkom. Ta karizmatska zajednica Kristofori, koju vodi Josip Lončar, imala je susrete i u njegovoj kući. Otišli smo iako je bilo predrasuda. Danas žalim zbog tih predrasuda jer radi se o jednoj pametnoj, inteligentnoj osobi velikih organizacijskih sposobnosti. Njega je supruga Ksenija gurala u vjeru i on sam priznaje da je danas puno drugačiji čovjek nego što je bio prije 15, 20 godina. I dalje nosi teret koji ima i ja ću ga u tome podržavati.”

Pašalić je udruge bliske Željki Markić prestao financirati 2019. zbog razilaženja s njihovim vodstvom te se okrenuo nekim drugim udrugama. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Tijekom svog gostovanja u podcastu Bura prošle godine, Ivić Pašalić predstavio se kao predstavnik jedne od sedam poduzetničkih obitelji koje su osnovale Zakladu Rhema. O djelovanju Zaklade Pašalić je izjavio: „Naš je core-business podržavati evangelizacijske procese. Mi dajemo donacije iz vlastitih tvrtki, a godišnji budžet nam je između 2,5 i tri milijuna kuna. Svake godine raspisujemo javne natječaje i podupiremo kršćanske, katoličke i protestantske udruge. Većina nas osnivača smo katolici, ali ima i židova, a jedan od osnivača je i protestant. Mi želimo osnažiti kršćanske pokrete, osobito katoličke. Na mjesečnoj bazi, a neke i putem godišnjih uplata, financiramo između 70 i 80 udruga. Zapravo, sve što vidite na laičkoj katoličkoj sceni dijelom je financirano iz naših sredstava…“ Između ostalog sufinancirali su i organizaciju vjerskog koncerta „Pogledaj srcem“ na maksimirskom stadionu u Zagrebu, gdje se okupilo 50.000 vjernika, a financijski pomažu i jednog od organizatora koncerta Laudato TV ili pak ekstremne katolike „klečavce“ iz udruge Muževni budite, koji na trgovima hrvatskih gradova mole krunicu za predbračnu čistoću, što god se pod tim podrazumijevalo.

Iz inkubatora te scene Most popunjava svoje predizborne liste. To, primjerice, ponajbolje ilustrira sastav predizborne liste Mosta u drugoj izbornoj jedinici za parlamentarne izbore održane 2020. Nositelj te liste bio je Nino Raspudić, a na drugom mjestu bio je Trpimir Goluža, liječnik ginekolog iz Petrove bolnice u Zagrebu, inače jedan od organizatora 25. Svjetskog kongresa katoličkih liječnika održanog u Zagrebu 2018. Na njegovu preporuku treće mjesto na toj listi nosila je Ivana Vladimira Petric, inače aktivna u Župi Dobroga Pastira Brestje. Na četvrtom mjestu liste bila je Mirjana Ožegović, diplomirani kateheta i vjeroučiteljica u Ivanjskoj pokraj Bjelovara. Na šestom mjestu bila je Ivana Ćosić, dugogodišnja voditeljica crkvenog zbora u Sesvetama, a na osmom Marin Periš, koji je pet godina radio u školi kao profesor vjeronauka i etike. Pokrenuo je i vodio udrugu mladih Hrvatsko nadzemlje, a radio je i kao urednik u izdavačkoj kući Salesiana i na Laudato TV-u kao voditelj i urednik „Božanstvene komedije“. Deveto mjesto na toj listi držala je Maja Naranča, majka petero djece koja je s njima i suprugom sudionica Hoda za život. U izjavi za portal Narod.hr rekla je da podržava život od njegova začeća do naravne smrti te da žali svaki život koji se prekida abortusom pod krinkom prava majke. Odmah ispod nje, na desetom mjestu liste bila je Marija Valičević, koju je Raspudić tijekom predizborne kampanje na svom profilu na Facebooku predstavio kao vrijednu aktivisticu volonterku za inicijativu U ime obitelji – projekt Domovina, Narod odlučuje, sa završenom srednjom gospodarskom školom i zaposlenom u trgovini Borova u Križevcima. Pri dnu te predizborne liste bila je i Mia Bokulić, članica Glavnog odbora Mosta i aktivistica protiv abortusa te u katoličkoj udruzi Job za pomoć siromašnima.

Pašalić je upravo taj dio katoličke scene prepoznao kao dugoročno potentniji i trajniji od brojnih drugih desničarskih projekata. S nekim nositeljima te scene s vremenom se razišao, po tumačenjima poznavatelja njihova funkcioniranja, prvenstveno zbog osobnih nesporazuma s njihovim liderima.

S bivšim hrvatskim premijerom Tihomirom Oreškovićem, kompromisnim kandidatom HDZ-a i Mosta, Pašalića je zbližila vjera, a Nacional je pisao kako je Pašalić figurirao kao njegov tajni politički mentor. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Otprilike u to vrijeme, tijekom 2019., došlo je i do razlaza današnjeg saborskog zastupnika Mosta Zvonimira Troskota sa Željkom Markić. On je u to vrijeme bio jedan od nositelja inicijative Narod odlučuje, koja je pokušala pokrenuti referendum o izmjenama izbornog sustava i ujedno se borila protiv prihvaćanja Istanbulske konvencije, ali nakon njenog neuspjeha povukao se u samostan na duhovnu obnovu pa se nekoliko mjeseci kasnije pojavio na političkoj sceni kao nova zvijezda Mosta.

Pašalić je počeo pokazivati sklonost Mostu zbog njihova političkog profila, jer se on također predstavlja kao krajnje konzervativan političar. Po svemu sudeći svjestan svoje omraženosti i zazora koji izaziva u dobrom dijelu članstva HDZ-a, Pašalić se počeo drugačije pozicionirati zagovarajući prvenstveno suradnju HDZ-a i Mosta.

Tijekom 2018. pojavio se na predstavljanju programa Mosta u općini Gradec kraj Vrbovca, gdje je djelovala njegova obiteljska tvrtka Mundus Virdis. Pozvala ga je načelnica te općine Ljubica Ambrušec, inače jedna od osnivačica Mosta, s kojom je on na lokalnoj razini izvrsno surađivao. U razgovoru za Večernji list od 29. svibnja 2018. Pašalić je izjavio da je već tada imao priliku razgovarati s predsjednikom Mosta Božom Petrovom.

Iz inkubatora katoličke scene Most popunjava svoje predizborne liste na kojima su bili i ljudi poput vjeroučiteljica, voditeljica crkvenih zborova, urednika na Laudato TV-u, aktivista protiv abortusa…

Bilo je to vrijeme kada je HDZ već prekinuo suradnju s Mostom te nakon što je Davor Ivo Stier kritizirao taj potez Andreja Plenkovića. Stiera je označio kao legitimnog kandidata za budućeg šefa HDZ-a te je već tada progovorio o zamjerkama Andreju Plenkoviću, rekavši:

„Njegov je problem što nema iskustva u vođenju velikih sustava poput države jer je radio na mjestima gdje se nisu donosile krupne i strateške odluke. Nadalje, goruća su pitanja gospodarska, u što se on, dojam je, nije ozbiljnije uključivao i u želji da se stvari donesu brzo, izgubila se obveza držanja procedure. To ga sad košta i autoriteta i kredibiliteta i u javnosti i u stranci, pogreške dolaze na naplatu. Istodobno je zanemario HDZ-ov kadrovski potencijal, a treće, bilo je nedovoljno komunikacije unutar stranke. Ne mogu se krupne odluke donositi u uskim krugovima i izvan legitimnih statutarnih stranačkih tijela, to se uvijek vrati kao bumerang.“

Slične teze sve učestalije neformalno ponavljaju neki i danas bliski suradnici Andreja Plenkovića. Ivić Pašalić ovako je koncem svibnja 2018. razmišljao o suradnji Mosta i HDZ-a:

„Kao promatrač sa strane, načelno, kad gledam programski i svjetonazorski, Most i HDZ su prirodni partneri, neovisno o lošim iskustvima. Ja osobno, a moj je politički izbor HDZ, smatram da je savezništvo HDZ-Most najprirodnije. Kad je riječ o problemima kojih je bilo na osobnoj razini između lidera, treba reći da se ljudi na vrhu mijenjaju, ali stranke ostaju. Smatram da je u budućnosti sasvim realna i izvjesna opcija neke nove suradnje HDZ-a i Mosta.“

Supružnici Ivan i Mirjana Topčić, vlasnici tvrtke Tim kabel čiji je godišnji prihod za 2017. bio 264 milijuna kuna i neto dobit 16 milijuna kuna, bili su glavni inicijatori Zaklade Rhema. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Pašalić je istom prilikom izjavio da će se sigurno vratiti u HDZ, ali je tada procijenio da za to još uvijek nije trenutak. O „pravom trenutku“ je rekao:

„On treba biti oportun, onda kada je to u zajedničkom interesu. Meni se ne žuri i nemam izravnih političkih ambicija, tako da je moja želja da se ponovno učlanim onda kada to bude najpametnije. Politika mi je hobi, ali svojoj sam stranci uvijek spreman pomoći. Temeljem onoga što znam, iz niza kontakata, čini mi se da stanje u stranci nije dobro, da je stranka u krizi donošenja suvislih odluka, onih reformskog karaktera, a najvažnija su gospodarska pitanja jer gospodarstvo je to koje rješava i demografska i sva druga pitanja. Trendovi su loši, a u stranci vrije i vode se bitke oko pozicioniranja.“

Čekajući i dalje svoje vrijeme za povratak u HDZ, Pašalić se posvetio poslovnoj karijeri. Kao direktora i vlasnika tvrtke Mundus Viridis, članovi Skupštine HUP-a jednoglasno su ga u lipnju 2021. izabrali za novog predsjednika HUP-Udruge drvne i papirne industrije. On je u taj posao ušao postupno, nakon niza uglavnom neuspješnih građevinskih projekata i sukoba s bratom oko tvrtke Zagrebdrvo, koju je bez adekvatnog pokrića za vrijeme najveće političke snage Ivića Pašalića privilegirano, bez adekvatnog osiguranja, s čak 12 milijuna njemačkih maraka kreditirala Privredna banka. Nacional je nakon opsežnog istraživanja u Austriji tijekom 2006. uspio rekonstruirati kako se u tvrtki Adriadrvo, gdje je Pašalić nominalno tada bio tek direktor, pojavilo više od 20 milijuna eura temeljnog kapitala sumnjiva podrijetla. Ogromna količina novca, koji je na račun Pašalićeve tvrtke stigao u obliku netransparentnih pozajmica iz inozemstva, pokazala je veliki nesrazmjer između Pašalićeve svakodnevice i njegovih tvrdnji da se politikom nije obogatio, nego je jedna od najvećih žrtava medijskih urota. Nacional je uz pomoć austrijskih poslovnih krugova još tada uspio rekonstruirati kako je Pašalić zapravo počeo preuzimati kontrolu nad unosnim poslovima u carstvu drvne industrije, koje je pomogao stvoriti svojim političkim utjecajem u doba Tuđmanove vladavine, te za što ih dalje koristi. Samo što novac od tih aktivnosti sada djelomično usmjerava u ponovne pokušaje svoje političke rehabilitacije.

Topčić je prekinuo suradnju s Petrolom nakon što je Davor Filipović javno napao tu tvrtku i izazvao diplomatski incident, čime je suosnivač Rheme izrazio solidarnost s ministrom gospodarstva

Upućeni poslovni izvori navode kako je indikativno da se Pašalić još 2016. javno žalio na Hrvatske šume. U to vrijeme im je Adriadrvo bilo dužno ozbiljan novac. Adriadrvo je nekada bilo u vlasništvu Pašalićeva brata Zdravka, a 2014. godine dugovalo je Hrvatskim šumama 5,7 milijuna kuna. U 2015. godini od njih je naplaćeno 36 tisuća kuna. Drvni biznis posvađao je braću Pašalić; Zdravko je 2010. godine protiv Ivića podnio kaznenu prijavu optuživši ga da je s direktorom Adriadrva tajno sklopio ugovor o podnajmu pogona za obradu drva bez definirane cijene. Zdravko Pašalić je smatrao da njegov brat želi oteti imovinu Adriadrva i preko nje vratiti dugove Hypo banci. Ivić Pašalić je sve optužbe odbacivao.

Indikativno je da je Ivić Pašalić osnovao tvrtku Mundus Viridis koja proizvodi pelete za ogrjev i da je proizvodnju smjestio u pogone Tehnodrva. Direktorica Mundus Viridisa Ivićeva je supruga Ksenija Pašalić. U međuvremenu je Adriadrvo završilo u stečaju s dugovima većim od 62 milijuna kuna i izbrisano je 2015. godine iz sudskog registra. Te iste godine na proizvodnji peleta Mundus Viridis iskazao je neto dobit od 406 tisuća kuna. Dugovi prema Hrvatskim šumama su ostali.

Isti poslovni izvori navode kako je indikativno da se Pašalić prestao žaliti na Hrvatske šume otkako je 2017. predsjednikom Nadzornog odbora te državne tvrtke postao aktualni ministar gospodarstva Davor Filipović. On je na toj funkciji ostao sve do 2022. godine, kada je postao ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Početkom travnja Nikola Požgaj, vlasnik Požgaj Grupe, jedne od najuglednijih drvoprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj, Nacionalu je prezentirao opsežnu dokumentaciju o, po njemu, moćnom kartelu u drvoprerađivačkoj industriji. Požgaj je tada izjavio: „Plenković zna sve o drvoprerađivačkom kartelu Ivića Pašalića koji uništava industriju i potkrada proračun, ali ništa ne poduzima.“

Do razlaza današnjeg saborskog zastupnika Mosta Zvonimira Troskota sa Željkom Markić došlo je 2019., kad se i Pašalić od nje udaljio. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Nacionalu je dostavio opsežnu dokumentaciju koja otkriva da već najmanje pet godina postoji kartel Hrvatskih šuma, Hrvatske gospodarske komore i drvoprerađivačkih tvrtki bliskih HDZ-u koje enormno zarađuju, uništavaju konkurenciju i oštećuju državni proračun za stotine milijuna eura. O svemu su podrobno obaviještene sve nadležne institucije, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, ali nijedna od njih nije poduzela ništa konkretno kako bi istražila i sankcionirala odgovorne.

Prema toj dokumentaciji, temeljito i stručno argumentiranoj, koja obuhvaća dvjestotinjak stranica materijala, drvoprerađivački kartel onemogućio je ravnopravnu tržišnu utakmicu i ugrozio opstanak dijela uspješnih proizvođača finalnih proizvoda, a Hrvatske šume i državni proračun godišnje oštećuje za više od 140 milijuna eura, nekadašnjih milijardu kuna. Povrh toga, spomenuta dokumentacija, koja obuhvaća analize, upozorenja upravama nadležnih državnih tvrtki i ministrima, ali i kaznene prijave, svjedoči o oglušivanju svih nadležnih tijela na ozbiljna upozorenja, pa i kaznene prijave, relevantnog i obaviještenog izvora koji tvrdi da je izravno zainteresiran za poštenu i ravnopravnu tržišnu utakmicu u hrvatskoj drvoprerađivačkoj industriji.

Prema Požgajevoj analizi, “glavni koordinator infrastrukture u HGK-u koja drži poziciju moći kartela” je Ivić Pašalić s tvrtkom Mundus Viridis. Pašalić, prema analizi Nikole Požgaja, “sudjeluje u svakom tajnom sastanku i određuje pravila ponašanja Hrvatskih šuma”, a 2021. “u sklopu HUP-a organizirao je novi kartel kako bi ojačao oslabljenu poziciju Udruženja drvoprerađivača u HGK-u”.

Prema navodima prijavitelja, članovi kartela su i dužnosnici u Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskoj gospodarskoj komori i njezinom Udruženju drvoprerađivačke industrije, kao i dužnosnici Hrvatskih šuma, uključujući i bivšeg predsjednika Uprave Krunoslava Jakupčića.

Nedavni kontroverzni istup bivšeg špijuna Markice Rebića u Jutarnjem listu, kad se okomio na Franju Gregurića i Matu Granića, posljednji je u nizu suptilnih pokušaja Pašalićeve javne rehabilitacije. FOTO: Marko Lukunic, Ivo Cagalj/PIXSELL

Također navode da su članovi kartela i šefovi drvoprerađivačkih tvrtki bliski HDZ-u. Promjena modela ugovaranja kupnje sirovine, koju su omogućili ministri iz Plenkovićeve vlade i njihova garnitura u javnim poduzećima, koristila je samo tvrtkama bliskim HDZ-u, koje su si “preko noći omogućile unosne ugovore bez investiranja vlastitih sredstava”.

Požgaj je progovorio i o tajnom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede 28. rujna 2022. na kojem se razgovaralo o raspodjeli drvne mase, a u kojem je sudjelovao i ministar Filipović iako to nije njegov resor i krajnje je neobično da se ondje pojavio. Sastanku je prisustvovao i Ivić Pašalić.

Filipovića s tim krugovima povezuje još nešto. To je potez Josipa Topčića, suosnivača Zaklade Rhema, nakon što se Filipović sukobio sa slovenskim Petrolom oko regulacije cijena goriva, što je eskaliralo u ozbiljan diplomatski incident. Topčić je tada javno podržao Filipovića i otkazao ugovor o suradnji s Petrolom navodeći da „ne želi poslovno surađivati s tvrtkama kojima je enormna dobit važnija od solidarnosti prema građanima i kupcima u državi u kojoj posluju“.

Slično se nekoliko mjeseci kasnije s Filipovićem solidarizirao i Most. Nakon što je Zvonimir Troskot upozorio na aferu „plin za cent“, Most se na sastanku oporbe založio za to da se Filipovića poštedi ozbiljnijih kritika te da se politička odgovornost prvenstveno traži od hrvatskog premijera Plenkovića, a ne samog Filipovića, koji je višestruko pridonio izbijanju te ogromne afere.