Iako u Ukrajini plamti ruska agresija od koje strepi cijeli svijet jer je njezin ishod neizvjestan i nemoguće je precizno predvidjeti hoće li se preliti na druge europske države, čak 49,7 posto građana smatra da bi premijer Andrej Plenković zbog uhićenja sada bivšeg ministra Darka Horvata te istraga i afera povezanih s ministrima u njegovoj vladi trebao odstupiti, to jest raspustiti Vladu i raspisati nove izbore.

Čak 42,9 posto građana smatra da Plenković to treba učiniti odmah i to zbog uhićenja Darka Horvata, dok 6,8 posto njih smatra da na nove izbore treba ići u slučaju otvaranja istrage i kaznene prijave protiv još nekog ministra. Čak četvrtina građana misli pak da premijer Plenković mora napraviti širu rekonstrukciju Vlade, to jest zamijeniti najmanje četiri do pet ministara, no više od trećine građana bezuvjetno smatra da su novi izbori jedina opcija.

Nacionalovo istraživanje pokazalo je da građani smatraju da su uhićenje sada bivšeg ministra Darka Horvata, kao i moguće proširenje istrage na ministra Josipa Aladrovića i eventualno druge ministre, preveliki uteg vladi, neovisno o neizvjesnoj situaciji u Ukrajini. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Na tim izborima, ako i nakon toga ostane na čelu HDZ-a, Plenković bi se mogao suočiti s novim velikim problemom, ali i velikim izazovom jer oporba priprema jednu od varijanti velike, antihadezeovske koalicije pa HDZ treba odlučiti hoće li se protiv takve koalicije moći boriti sam ili oformiti svoju novu koaliciju. Čak 34,2 posto građana podržava neku od varijanti antihadezeovske koalicije u kojoj bi primarno sudjelovale stranke SDP i Možemo!, dok znatno manji broj ljudi podržava neki oblik HDZ-ove koalicije.

Najveći, ali ne dovoljno uvjerljivo velik broj građana smatra da bi najbolji premijerski kandidat lijeve koalicije bio gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, dok bi Andrej Plenković po mišljenju čak četvrtine građana i dalje bio najbolji HDZ-ov kandidat za premijera. Uz jedno iznenađenje: na drugom mjestu, vrlo blizu Plenkoviću, nalazi se aktualni ministar financija Zdravko Marić koji je već jednom, u vrijeme pada vlade Tihomira Oreškovića, trebao biti kandidat za premijera.

Pokazalo je to ekskluzivno istraživanje koje je za Nacional od 1. do 3. ožujka, tjedan dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika iz cijele Hrvatske, različitog spola, dobi, obrazovanja i radnog statusa. Glavna tema istraživanja bilo je pitanje rješenja krize vlasti nakon uhićenja ministra Darka Horvata, kao i stvaranje predizbornih koalicija i njihovih potencijalnih kandidata za premijere.

To istraživanje pokazuje zbog čega se premijer Plenković, to jest Vlada tek nakon nekoliko dana očitovala o zahtjevu USKOK-a za skidanjem imuniteta ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću, što je napokon stvorilo pretpostavku da se protiv njega otvori istraga zbog sumnje da je, dok je bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ondje nezakonito zaposlio dvije osobe, od toga jednu po nalogu ministra Darka Horvata. Za sudbinu Vlade i Plenkovića bit će presudan tijek istrage oko Aladrovića i pitanje hoće li on biti i uhićen – jer većina HDZ-ovih koalicijskih partnera nakon Horvata izjasnila se da će podržavati Vladu ako ne bude novih uhićenja ministara.

Robert Anic/PIXSELL, Nacional

No, Plenković je očito bio svjestan, da nije odobrio skidanje imuniteta Aladroviću, prozivali bi ga da štiti mogući kriminal u vrhu svoje vlasti i opstruira rad nezavisnih institucija u pravosuđu. Prema informacijama Nacionala, USKOK je ispitivanjem i pretragom mobitela bivše Horvatove pomoćnice Ane Mandac došao do dokaza da je Aladrović dostavio pitanja koja su bila postavljena na natječaju za zapošljavanje koji se namještao tim dvjema osobama. Za slično kazneno djelo, USKOK je nedavno podignuo optužnicu protiv bivše državne tajnice Josipe Rimac. To su tek neke od brojnih afera koje prate Vladu i premijera Andreja Plenkovića iz čije je dvije Vlade do sada otišlo više od 20 ministara, većina zbog afera povezanih sa sumnjom u neki oblik korupcije, pogodovanja ili u najblažem obliku zloporabe položaja i ovlasti.

Nacional je u istraživanju ispitanicima postavio pet pitanja. Prvo pitanje glasilo je treba li nakon uhićenja Darka Horvata premijer Andrej Plenković odstupiti zbog istraga i afera povezanih s ministrima u Vladi i ići na nove izbore.

Da, treba odstupiti i ići na nove izbore odgovorilo je čak 42,9 posto ispitanika, a još 6,8 zaokružilo je “da, u slučaju otvaranja istrage i kaznene prijave protiv još nekog ministra”, što znači da bi čak 49,7 posto građana podržalo nove izbore u slučaju da, primjerice, USKOK otvori istragu protiv Josipa Aladrovića ili nekog drugog ministra.

Da Plenković ne treba odstupiti smatra 32,5 posto ispitanih, a njih 8,5 posto smatra da to ne treba učiniti zbog situacije u Ukrajini. Ne zna 8,5 posto, a nije se željelo izjasniti 0,8 posto. U biračkom tijelu HDZ-a Plenković još uvijek uživa čvrstu podršku jer samo 11,4 posto ispitanih iz HDZ-ova biračkog tijela smatra da Plenković treba odstupiti, dok njih čak 84,7 posto smatra da ne treba, a ne znaju ili se ne žele izjasniti njih 4 posto. S druge strane, u biračkom tijelu SDP-a, Možemo!, HSS-a, HSLS-a i Živog zida više od 70 posto ispitanih smatra da Plenković treba odstupiti, a u biračkom tijelu Mosta, Domovinskog pokreta, Suverenista, stranaka Centar, Fokus i IDS to smatra više od 50 posto ispitanih.

Marin Tironi/PIXSELL, Nacional

U drugom pitanju, Nacional je postavio pitanje kako ispitanici nakon ostavke Darka Horvata vide prevladavanje sadašnje situacije u Vladi. Iako je bilo predloženo više različitih mogućnosti, i u ovom slučaju je najveći broj ispitanih, čak 32,5 posto, podržalo nove prijevremene izbore, dok je 24 posto ispitanih zaokružilo opciju “šira rekonstrukcija Vlade i zamjena četiri do pet ministara”. Da je dovoljno što je ministar Horvat napustio Vladu smatra 12,2 posto ispitanih, da je potrebno stvaranje nove većine, s novim partnerima, smatra 8,8 posto ispitanih, vladu nacionalnog jedinstva podržalo bi 8,6 posto, veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a 3,9 posto, nije se moglo odlučiti čak 9,4 posto, a nije se željelo izjasniti 0,6 posto.

U HDZ-ovu biračkom tijelu najveći broj ispitanika, njih 36,3 posto smatra da je dovoljno što je Horvat napustio Vladu, ali gledajući zbirno sve rezultate, veći je broj onih koji traže neka druga rješenja: 32,7 posto želi širu rekonstrukciju Vlade, 11,2 posto želi stvaranje nove većine s novim partnerima, 4,3 posto želi nove izbore, vladu nacionalnog jedinstva 3,5 posto, a zanimljivo je da bi za veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a bilo 3,1 posto HDZ-ova biračkog tijela.

U HDZ–ovu biračkom tijelu najveći broj ispitanika, njih 36,3 posto smatra da je dovoljno što je Horvat napustio Vladu, ali gledajući zbirno sve rezultate, veći je broj onih koji traže neka druga rješenja

U biračkom tijelu SDP-a čak 8,2 posto ispitanih podržalo bi koaliciju HDZ-a i SDP-a, ali čak 49,9 posto njih je za prijevremene izbore, a slično je i u biračkom tijelu Možemo!. Više od 35 posto biračkog tijela Mosta i Domovinskog pokreta želi prijevremene izbore, oko 25 posto širu rekonstrukciju Vlade, a vladu nacionalnog jedinstva podržalo bi skoro 11,7 posto biračkog tijela Mosta, blizu 25,8 posto biračkog tijela Domovinskog pokreta, ali i čak 19,6 posto biračkog tijela Možemo!.

Na treće pitanje, ako dođe do prijevremenih izbora ili preslagivanja saborske većine, koje bi koalicije ispitanici podržali, pokazalo se da bi najveći broj ispitanih, njih čak 34,2 posto, podržao neku od varijanti koalicije SDP-a i Možemo!. Od toga bi koaliciju samo SDP-a i Možemo! podržalo 13,8 posto birača, širu koaliciju SDP-a i Možemo! sa strankama Centar, Pametno i ostalim strankama centra i ljevice podržalo bi 11,9 posto, a koaliciju SDP-a, Možemo! i Mosta njih 8,5 posto.

HDZ-ovu koaliciju s Mostom i Domovinskim pokretom podržalo bi samo 9,1 posto ispitanih, koaliciju HDZ-a i SDP-a njih 8,5 posto, a HDZ-a i Socijaldemokrata to jest izbačenih i otpadnika iz SDP-a 4,9 posto. Koalicija Mosta i Domovinskog pokreta ima 8,6 posto podrške. No skoro petina, odnosno 17,3 posto ispitanika ne bi podržalo niti jednu koaliciju, a gotovo jednako toliko, čak 16,3 posto ne zna ili se ne može odlučiti.

Zanimljivo je da u biračkom tijelu HDZ-a čak 32 posto ispitanih podržava koaliciju HDZ – Most-Domovinski pokret, dok bi značajan broj, odnosno 21,3 posto podržao koaliciju HDZ-a sa Socijaldemokratima, to jest s izbačenim SDP-ovcima, a 19,4 posto s SDP-om. Što znači da ukupno više HDZ-ova biračkog tijela podržava koaliciju s lijevim strankama, nego koaliciju s Mostom i Domovinskim pokretom. Međutim, 14,1 posto HDZ-ovih birača ne želi niti jednu koaliciju.

Patrik Macek/PIXSELL, Nacional

Koaliciju SDP-Možemo! podržava 40,9 posto biračkog tijela SDP-a i 32,9 posto biračkog tijela Možemo!. Njihovo biračko tijelo u nešto većem postotku, 36,7 posto, podržalo bi ipak širu koaliciju SDP-a i Možemo! sa strankama centra i ljevice, a takvu koaliciju podržava i 27,8 posto biračkog tijela SDP-a. Koaliciju SDP-a i Možemo! s Mostom podržalo bi pak 15,3 posto biračkog tijela SDP-a i 15,5 posto biračkog tijela Možemo!. Spoj SDP-a s HDZ-om podržalo bi 8,3 posto SDP-ova biračkog tijela, ali i 5,9 posto biračkog tijela Možemo!.

Biračkom tijelu Mosta koalicija s HDZ-om toliko je mrska da više preferiraju i koaliciju s Domovinskim pokretom, njih 34,1 posto, pa čak i koaliciju s SDP-om i Možemo!, njih čak 26,8 posto, dok bi koaliciju s HDZ-om i Domovinskim pokretom podržalo znatno manje, 13,1 posto njihovih birača, a nijednu koaliciju 9,8 posto.

Najveći dio birača Domovinskog pokreta, čak 61,9 posto želi koaliciju s Mostom, a njih 20,2 posto podržalo bi koaliciju HDZ-a, Mosta i Domovinskog pokreta. Zanimljivo da bi njih 6,6 podržalo koaliciju HDZ-a i bivših SDP-ovaca, a 2 posto koaliciju SDP – Možemo! – Most.

Na pitanje tko bi trebao biti kandidat za premijera ako na idućim izborima pobijedi koalicija SDP – Možemo! ili koalicija SDP – Možemo – Most, 13,2 posto ispitanih zaokružilo je Tomislava Tomaševića, a Peđa Grbin osvojio je 8,8 posto, gotovo identičan broj glasova kao Božo Petrov koji je osvojio visokih 8,7 posto. Sandra Benčić dobila je 7,7 posto glasova, Siniša Hajdaš Dončić 7 posto, Damir Vanđelić 6,5 posto, a Nikola Grmoja 5,8 posto, dok je 2,9 posto za kategoriju “ostali”.

Kad bi se HDZ-ove birače pitalo tko treba biti na čelu lijeve koalicije, oni bi na prvo mjesto stavili Damira Vanđelića, na drugo Sinišu Hajdaša Dončića, a tek na treće Tomislava Tomaševića i zatim ostale, Petrova, Grbina, Grmoju i Sandru Benčić.

Kod SDP-ovih birača Grbin osvaja 32,2 posto, Tomašević 14,5, Hajdaš Dončić 13,8, Sandra Benčić 11,1, Vanđelić 4,3, a Grmoja i Petrov oko 3 posto. Znakovito je da je u biračkom tijelu Možemo! Sandra Benčić s 31,4 posto pobijedila Tomaševića koji je dobio 29,9 posto, a zatim s oko 6 do 7 posto slijede Grbin, Hajdaš Dončić i Vanđelić.

Mostovi birači s 29,2 posto podržavaju Petrova, ali i Grmoja dobiva visokih 22,9 posto, Tomašević i Vanđelić su na oko 11 posto, Grbin 3,5 posto, Sandra Benčić 2,1, a Siniša Hajdaš Dončić 1 posto.

Nacional, NFOTO, PIXSELL

Na peto pitanje, tko bi trebao biti HDZ-ov kandidat za premijera dođe li do prijevremenih izbora, 25,8 posto ispitanih odgovorilo je – Andrej Plenković, što znači da Plenković uživa podršku otprilike četvrtine hrvatskih birača. No visoko za petama mu je Zdravko Marić s čak 17,6 posto, a slijede Ivan Anušić s 5,4 posto, Oleg Butković 4,4 posto, Damir Vanđelić 3,4, a Gordan Jandroković još manje, 2,8 posto, što je ipak bolje od Davora Božinovića koji je na 1,3 posto. To znači da nitko osim Zdravka Marića trenutno ne prelazi 10 posto podrške birača, s tim da najveći broj ispitanika nije znao koga bi zaokružio – njih čak 35,2 posto.

U HDZ-ovu biračkom tijelu Plenković dobiva skoro 70 posto podrške, Marić 9,5 posto, a Jandroković je s 4 posto ispred Anušića, Butkovića, Vanđelića i Božinovića.

Čak 25 posto SDP-ovih birača zaokružilo bi radije Zdravka Marića (25,3 posto), nego Andreja Plenkovića (17,8 posto), a zanimljivo je da kod SDP-ovih birača dobro prolazi i Butković s 10,3 posto, dok bi Vanđeliću dali oko 6 posto, skoro isto kao i Ivanu Anušiću, a Božinoviću 4,7 posto.

Birači Možemo!, slično kao i SDP-ovi, na prvo mjesto stavljaju Marića s 26,4 posto, a Plenković kod njih dobiva 18,1 posto, zatim Anušić 9,8 posto i Vanđelić 8,3.

Vrlo slična je situacija i kod birača Mosta kojih je 26,3 za Marića, a 12,3 za Plenkovića, dok je na trećem mjestu Jandroković s 9,1 posto, a na četvrtom Anušić s 5 posto. Vanđelić im je tek peti izbor s 3,1 posto, ali više od 40 posto njih je neodlučno ili se ne žele izjasniti.

I biračima Domovinskog pokreta Zdravko Marić je na prvom mjestu s 27,6 posto podrške ispitanika, Ivan Anušić dobio je 10,4 posto njihovih glasova, Oleg Butković 5 posto, Damir Vanđelić 4,4 posto, Plenković samo 2,9 posto, Jandroković 2,5 posto, Božinović 2 posto, a i tu je više od 37 posto neodlučnih.

Rezultati istraživanja pokazuju da većina hrvatskih birača smatra da premijer Plenković zbog uhićenja Darka Horvata i drugih afera mora raspustiti Vladu te da se moraju održati novi izbori na kojima bi najveće šanse protiv HDZ-a imala koalicija SDP-a i Možemo! u kombinaciji s ostalim strankama centra i ljevice ili čak i u kombinaciji s Mostom. No ni Tomašević ni itko drugi od kandidata za novog premijera u ime te centar-lijeve koalicije ne odskače u smislu da bi dobio značajno više glasova od drugih kandidata. Iako je Tomašević još uvijek na prvom mjestu.

Kad je u pitaju izbor HDZ-ova kandidata za premijera, premijer Plenković još uvijek je u vodstvu, ali veliku podršku ima i Zdravko Marić – i to najviše kod birača drugih stranaka. Što moguće pokazuje da bi na čelu sa Zdravkom Marićem vlada mogla lakše postići dogovor o nekoj budućoj velikoj koaliciji ili potencijalnoj vladi nacionalnog jedinstva.

Istraživanjem je obuhvaćeno 353 gradova i općina iz svih županija, a korištena je metoda CATI koja podrazumijeva kompjutorski potpomognuto telefonsko intervjuiranje te kombinacija otvorenih i zatvorenih pitanja.

Standardna greška uzorka za utvrđivanje stranačkih preferencija iznosi plus/minus 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.