Više od polovice birača HDZ-a, njih 54,1, posto smatra da HDZ kao stranka treba ostati na sadašnjim pozicijama desnog centra, odnosno na kursu Andreja Plenkovića. Još više birača HDZ-a, njih čak 62,3 posto, misli da Plenković treba ostati na čelu stranke unatoč porazu Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima. Za Plenkovića je ohrabrujuće još nešto – na unutarstranačkim izborima mogao bi pobijediti čak u prvom krugu glasanja. Naime, kada su izravno upitani za koga bi glasali na unutarstranačkim izborima glasači HDZ-a, njih 51,7 posto, glasalo bi upravo za Plenkovića. To znači da bi za njega glasalo čak 6,5 posto više birača HDZ-a nego prije mjesec dana.

Osim toga, i javnost i birači HDZ-a od Plenkovića očekuju da prvo raspiše unutarstranačke izbore, na kojima bi jedina šansa njegovim protivnicima bila da on mora ići u drugi krug i da se u njemu svi ujedine protiv njega.

To su najznačajniji rezultati velikog ekskluzivnog istraživanja javnog mišljenja koje je samo za Nacional od 7. do 11. siječnja provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika iz cijele Hrvatske, različitog spola, dobi, obrazovanja i radnog statusa. Obuhvaćeno je 172 gradova i općina, a korištena je metoda CATI koja podrazumijeva kompjutorski potpomognuto telefonsko intervjuiranje te kombinacija otvorenih i zatvorenih pitanja. Greška uzorka za utvrđivanje stranačkih preferencija iznosi plus/minus 2,77 posto. Istraživanje se provodilo i na općoj populaciji svih birača i među biračima HDZ-a. Zanimljivo je kako se u pojedinim segmentima poklapaju odgovori svih birača s onima samo birača HDZ-a, a u nekima postoje neznatne razlike.

Nakon predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Zoran Milanović kao kandidat SDP-a i drugih stranaka centra i ljevice, Nacional je to ekskluzivno istraživanje proveo kako bi se vidjelo što birači misle o najvažnijim političkim pitanjima i posljedicama koje je njegova pobjeda imala na situaciju u vladajućem HDZ-u.

Naime, u toj stranci još uvijek raspravljaju o tome tko je kriv što predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nije uspjela osvojiti drugi mandat i koji dio odgovornosti zbog njezina poraza treba snositi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Posebno je to važno zbog unutarstranačkih izbora na kojima bi se Plenković trebao boriti za još jedan mandat, ali ovaj put ne sam protiv sebe odnosno kao jedini kandidat, kao što je to bilo prije četiri godine, već protiv više protukandidata. Upravo iz redova protukandidata najviše prozivaju Plenkovića kao krivca za to što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izgubila izbore i to zato što je, prema njihovu mišljenju, on odveo stranku previše prema centru. Zahtijevaju od Plenkovića da poštuje Statut i čim prije raspiše unutarstranačke izbore, dok njemu bliski krugovi spominju mogućnost promjene Statuta i odgode unutarstranačkih izbora tek nakon parlamentarnih. Iako bi se parlamentarni izbori trebali održati najkasnije do 11. rujna ove godine, točno četiri godine od prošlih, ulaskom u izbornu godinu oni se redovno mogu održati u bilo kojem trenutku koji aktualna Vlada, odnosno vladajuća stranka procijeni kao najpovoljniji. Očekivalo se da će se prije parlamentarnih izbora održati unutarstranački izbori u HDZ-u, što propisuje njihov Statut jer dužnosnicima HDZ-a mandat ističe u travnju, no Plenković još uvijek, izgleda, nije donio definitivnu odluku hoće li ipak tražiti odgodu unutarstranačkih izbora i prvo ići na parlamentarne.

Rezultati ekskluzivnog Nacionalova istraživanja mogli bi i pozitivno i negativno iznenaditi Plenkovića jer, iako većina ispitanika i dalje njega vidi kao predsjednika HDZ-a te smatraju da stranka treba ostati pozicionirana na sadašnjim pozicijama desnog centra, najveći dio njih isto tako misli da bi se unutarstranački izbori u HDZ-u trebali održati prije parlamentarnih izbora. Na tim unutarstranačkim izborima najveći broj ispitanika podržao bi Plenkovića za novog predsjednika, međutim, nije sto posto sigurno da bi on uspio pobijediti u prvom krugu, iako i za to ima šanse, pa nije isključena situacija da se njegovi protivnici u drugom krugu udruže protiv njega te da on u konačnici ipak bude poražen.

Prvo pitanje na koje su ispitanici odgovarali bilo je tko je prema njihovu mišljenju krivac za poraz Kolinde Grabar-Kitarović na izborima za predsjednika Republike. Najveći dio ispitanika, njih 26,7 posto, smatra da su najveći krivac brojne greške i izjave Kolinde Grabar-Kitarović tijekom kampanje. Odmah nakon toga, s postotkom od 24,2 posto, kao glavnog krivca neuspjeha ispitanici vide sadašnje vodstvo HDZ-a zbog udaljavanja od desne politike. Njih 13,8 posto smatra da je glavni krivac ipak loše obavljanje funkcije predsjednika Republike tijekom mandata.

Doživljaj rada Vlade kao neuspješne za 13,2 posto ispitanika najveći je krivac poraza Kolinde Grabar-Kitarović, a njih 10,7 posto ipak misle da su krivi loša kampanja i izborni stožer. Miroslava Škoru koji nije pozvao birače da u drugom krugu biraju Kolindu Grabar-Kitarović odgovornim smatra 5,7 posto ispitanika, 3,4 posto ispitanika navelo je neke druge razloge, a njih 2,2 posto reklo je da ne zna ili nema stajalište o tome tko je kriv.

Ako Plenković ne pobijedi u prvom krugu, jedina šansa za njegove protivnike je da se svi udruže protiv njega u drugom krugu. No on trenutno ima najveću podršku i šire javnosti i birača HDZ-a

Kad se iz istraživanja izdvoje samo birači HDZ-a, onda je slika nešto drugačija. U tom slučaju najveći dio birača HDZ-a, njih 35,2 posto, kao glavnog krivca neuspjeha vide sadašnje vodstvo HDZ-a zbog udaljavanja od desne politike, 17,1 posto smatra da su krive brojne greške i izjave Kolinde Grabar-Kitarović tijekom kampanje, a na trećem mjestu kao glavni krivac je među biračima HDZ-a, njih 16,2 posto, Miroslav Škoro koji nije pozvao svoje birače da u drugom krugu biraju Kolindu Grabar-Kitarović. Lošu kampanju i izborni stožer krivi 15,1 posto birača HDZ-a, a doživljaj Vlade kao neuspješne 7,4 posto. Vrlo malo birača HDZ-a, njih tek 1,6 posto, smatra da je krivo loše obavljanje funkcije predsjednika tijekom mandata. Ostale razloge navelo je 5,2 posto birača HDZ-a, a ne zna ili nema stajalište njih 2,2 posto.

Drugim riječima ovo je ispitivanje potvrdilo da birači HDZ-a najviše za poraz Kolinde Grabar-Kitarović krive aktualno vodstvo stranke na čelu s Andrejem Plenkovićem, a taj je razlog u vrlo visokom postotku, ali ne kao glavni razlog, naveden i u općoj populaciji koja ipak najodgovornijom smatra Kolindu Grabar-Kitarović.

Drugo pitanje koje je postavljeno ispitanicama bilo je: “Treba li nakon gubitka predsjedničkih izbora Andrej Plenković ostati na čelu HDZ-a?”.

Tu dolazi do vrlo zanimljivog obrata. Naime, iako je većina birača HDZ-a kao krivca za poraz Kolinde Grabar-Kitarović istaknula upravo aktualno vodstvo stranke, najveći broj ispitanika birača HDZ-a smatra da Plenković treba ostati na čelu stranke. Čak 62,3 posto birača HDZ-a misli da Plenković treba ostati na čelu stranke, dok u općoj populaciji to misli 50,8 posto. Drugim riječima, iako opća populacija ne smatra da je Plenković glavni krivac poraza Kolinde Grabar-Kitarović, ipak samo njih 50,2 posto misli da on treba ostati na čelu HDZ-a, dok birači HDZ-a koji smatraju Plenkovića najodgovornijim za poraz, ipak u postotku od visokih 62,3 posto misle da bi on trebao i dalje ostati predsjednik HDZ-a. U općoj populaciji 30,7 posto ispitanika smatra da Plenković ne bi trebao ostati predsjednik stranke, a njih 18,5 posto odgovorilo je da ne zna. Među biračima HDZ-a, samo njih 21,9 posto smatra da Plenković ne bi trebao ostati na čelu HDZ-a, a ne zna njih 15,9 posto.

Tu dolazi do još jednog iznenađenja. Kad se Andreju Plenkoviću suprotstavi 10 drugih kandidata, on je i dalje najpopularniji kandidat za predsjednika, a postotak birača HDZ-a koji bi njega izabrali sada je još veći nego u istraživanju koje je Nacional među biračima HDZ-a proveo prije mjesec dana, od 4. do 7. prosinca 2019.

Prije mjesec dana Andreja Plenkovića zaokružilo je 45,2 posto birača HDZ-a, a sada ga je zaokružilo 51,7 posto birača HDZ-a, čak 6,5 posto više, što bi značilo da bi on mogao odnijeti pobjedu već u prvom krugu. Plenković dosta lošije stoji ako se gledaju rezultati na općoj populaciji gdje je dobio tek 28,5 posto, no to se djelomično može pripisati i činjenici da je velik dio ispitanika, njih čak 17,6 posto, odgovorilo da ih ne zanimaju izbori u HDZ-u, dok je 12 posto njih reklo da ne zna ili da se ne može odlučiti za kojeg bi kandidata glasali.

Osim Andreja Plenkovića, ispitanici su mogli zaokružiti Kolindu Grabar-Kitarović, Davora Ivu Stiera, Miru Kovača, Tomislava Karamarka, Milijana Brkića, Tomislava Tolušića, Olega Butkovića, Ivana Penavu, Gordana Jandrokovića i Domagoja Ivana Miloševića.

Prvi izbor nakon Plenkovića ispitanicama je bio Davor Ivo Stier. U općoj populaciji podržava ga 10,4 posto ispitanika, a među biračima HDZ-a 10,7 posto. Prije mjesec dana dobivao je 14,2 posto glasova među biračima HDZ-a, što znači da mu je popularnost među biračima HDZ-a pala čak 3,5 posto.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u općoj populaciji dobiva 8 posto glasova za šeficu HDZ-a, a među biračima HDZ-a 9,8 posto, što je 5,5 posto manje nego u prosincu kad je dobivala 15,2 posto. U istraživanju iz prosinca ona je osvajala jedan posto više od Davora Ive Stiera, a sada osvaja gotovo jedan posto manje od njega.

Tomislav Tolušić, bivši ministar poljoprivrede koji je morao otići iz Vlade, u općoj populaciji dobiva 3,7 posto, a među biračima HDZ-a samo 1 posto, što je 1,5 posto manje nego u prosincu kad je imao 2,5 posto podrške.

Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a koji je morao napustiti dužnost zbog afere Konzultantica, u općoj populaciji dobiva 3,6 posto, a među biračima HDZ-a 5,4 posto, što je 2,4 posto više nego u prosincu kad je imao svega 2,5 posto.

Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova u vladi Tihomira Oreškovića, a sada saborski zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku, u općoj populaciji dobiva 3,6 posto, jednako kao i Tomislav Karamarko, a među biračima HDZ-a 3,9 posto, što je 0,9 posto više nego u prosincu. To znači da su brojni istupi Mire Kovača nešto doprinijeli rastu njegove popularnosti, ali za sada još daleko premalo za neki ozbiljniji rezultat.

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, u općoj populaciji dobiva 3,4 posto, a među biračima HDZ-a 0,5 posto, što je 1,5 posto manje nego u prosincu kad je dobivao 2 posto.

Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora, u općoj populaciji dobiva 3,2 posto podrške, a u HDZ-u 4,4 posto, što je podatak koji bi ga mogao donekle razveseliti ako je poznato da je u Nacionalovoj anketi prije mjesec dana dobivao tek 1 posto podrške birača HDZ-a. No tih 4,4 posto, odnosno rast od 3,4 posto još uvijek je daleko ispod praga koji bi trebao proći ako bi želio ostvariti svoju već javno izraženu ambiciju da bude predsjednik HDZ-a.

Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara, u općoj populaciji dobiva 3,1 posto podrške, a među biračima HDZ-a 4,9 posto, što znači da je ostvario blagi pad od 0,7 posto u odnosu na prosinac.

Gordan Jandroković, predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a, u općoj populaciji dobiva tek 1,4 posto podrške za mjesto šefa HDZ-a, a među biračima HDZ-a 0,5 posto, što je znatan pad u odnosu na prosinac kad je dobivao 2,5 posto. Drugim riječima, ono malo podrške koju je među biračima HDZ-a uživao Jandroković, sada se gotovo posve istopilo.

Domagoj Ivan Milošević, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za vanjske poslove te predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a, u općoj populaciji osvaja 1,1 posto, a među biračima HDZ-a 1,5 posto, što je 0,4 posto rasta u odnosu na prosinac kad je osvajao 1 posto. Neodlučnih među biračima HDZ-a je 5,4 posto.

Kad je riječ o općoj populaciji, vrlo su zanimljivi podaci o tome kojeg od kandidata podržavaju birači drugih stranaka, što nikako nije nevažno jer je riječ o osobi koja će, ako pobijedi, morati voditi HDZ na parlamentarnim izborima i boriti se za naklonost svih birača.

Birači SDP-a najveću podršku daju Andreju Plenkoviću, čak 42 posto, a daleko ispod njega, s tek 5,7 posto podrške je Davor Ivo Stier. Plenkovića bi podržali, u nešto manjem postotku, i birači HSS-a, HNS-a, Stranke Milana Bandića, IDS-a, Glasa, Starta, HSU-a pa čak i Nezavisne liste Mislava Kolakušića i Stranke Ivana Pernara te Most. Među biračima Mosta najpopularniji su Davor Ivo Stier i Miro Kovač koji obojica dobivaju po 20,9 posto, ali i Plenković drži dobru poziciju s 18,6 posto, što je dosta ako se uzme u obzir njegov odnos s Mostom.

Hrvatskim suverenistima najprihvatljiviji je Tomislav Karamarko, njih čak 50 posto za njega bi se odlučilo, a za Stiera 23,3 posto, dok Plenkovića nitko od njihovih birača ne bi zaokružilo. Birači Neovisnih za Hrvatsku jednaku podršku daju Plenkoviću, Stieru, Kovaču i Kolindi Grabar-Kitarović. Birači Živog zida u najvećoj bi mjeri zaokružili Stiera, a druga po redu im je Kolinda Grabar-Kitarović, dok je Plenković od njih dobio nula posto.

Ono što je za Plenkovića trenutno najvažnije pitanje je međutim trebaju li se unutarstranački izbori održati prije ili poslije parlamentarnih izbora.

Budući da po svemu sudeći planira pokušati odgoditi unutarstranačke izbore, odgovor birača zasigurno mu se neće svidjeti. Naime, čak 47 posto ispitanika u općoj populaciji odgovorilo je da se najprije trebaju održati unutarstranački izbori, dok 21 posto njih misli da se unutarstranački izbori u HDZ-u trebaju održati nakon parlamentarnih izbora.

Dosta je velik udio onih koje ne zanimaju izbori u HDZ-u, 18,6 posto, a ne zna njih 13,4 posto. Ti se rezultati gotovo poklapaju s rezultatima ako se gleda samo biračko tijelo HDZ-a, samo što je postotak onih koji misle da se unutarstranački izbori trebaju održati prije parlamentarnih nešto veći i iznosi 55,6 posto, a nešto veći je i postotak onih koji misle da bi se prvo trebali održati parlamentarni izbori. To misli 29,3 posto birača HDZ-a. Ne zna 15,1 posto.

Jedno od najvažnijih i najzanimljivijih pitanja bilo je ono o političkom smjeru HDZ-a. Na pitanje treba li HDZ skrenuti više prema centru, više prema desno ili ostati na sadašnjim pozicijama desnog centra, najveći dio ispitanika i u općoj populaciji i među biračima HDZ-a, odgovorio je da HDZ treba ostati na sadašnjim pozicijama desnog centra. To misli 33,5 posto opće populacije i čak 54,1 posto birača HDZ-a.

To znači da ono što je u izbornoj noći rekao Gordan Jandroković, da je stranka u izbornoj kampanji otišla previše prema desno, percipiraju i birači. Među općom populacijom čak 22,4 posto ispitanika misli da bi stranka trebala ići više prema centru, a njih 15,2 posto misli da bi trebala ići više prema desno. Kad su u pitanju birači HDZ-a, njih 25,9 posto misli da bi stranka trebala ići više prema desno, a 13,6 posto misli da bi stranka trebala ići više prema centru.

Kad se uzme u obzir cijelo istraživanje, pokazuje se da bi Andrej Plenković imao podršku i u cijeloj populaciji i među biračima HDZ-a i za ostanak na čelu HDZ-a i za ostanak stranke na sadašnjim pozicijama desnog centra, ali isto tako i javnost i birači HDZ-a od njega očekuju da prvo raspiše unutarstranačke izbore na kojima još uvijek on ima najviše šansi za pobjedu. Jedina šansa njegovim protivnicima bila bi da on mora ići u drugi krug te da se u tom drugom krugu svi zajedno ujedine protiv njega.

Međutim, kad se procjenjuje snaga Plenkovićevih protivnika i provedeno ispitivanje, treba svakako uzeti u obzir da službena kampanja nije još počela te da osim nekoliko izjava kojima najavljuju svoju kandidaturu, Plenkovićevi protukandidati nisu još iznijeli ni svoje programe niti su krenuli u otvoreni napad na njega. Treba također uzeti u obzir činjenicu da neće svi kandidati koje je istaknuo Nacional u konačnici biti kandidati pa bi manji broj njih mogao dati veću prednost nekom od onih koji sada najbolje stoje. Tako da će konačni ishod izbora u HDZ-u ponajviše ovisiti o tajmingu i sposobnosti protukandidata da sklapaju međusobne saveze.

Onaj među njima koji uspije dobiti podršku ostalih kandidata za drugi krug, nije posve bez šansi da porazi Plenkovića. To će ovisiti i o stvarnoj spremnosti svih protukandidata da stanu iza tog jednog. Na primjeru Miroslava Škore vidjelo se da to nije baš uvijek tako te da ponekad sukob među pojedinim kandidatima može donijeti prevagu onom trećem.