Objavljeno u Nacionalu br. 534, 2006-02-06

Hrvatski pištolj HS 2000, koji proizvodi karlovački HS Produkt u SAD-u distribuira Springfield, najjači je kandidat da postane službeni pištolj vojske SAD-a

Karlovački HS Produkt, proizvođač svjetski poznatog pištolja HS 2000, uskoro će imati priliku ostvariti najveći poslovni uspjeh od svog nastanka. Američki stručnjaci za oružje smatraju da je karlovačka tvrtka jedna od najozbiljnijih kandidata na skorom natječaju za opremanje američkih oružanih snaga službenim vojnim pištoljom kroz program “Joint Combat Pistol”. Uz HS Produkt, ozbiljne šanse navodno imaju samo “Heckler&Koch”, “Sig Sauer” i “Smith Wesson”, ali očekuju se ponude barem petnaestak modela. Austrijski Glock neki smatraju vrlo ozbiljnim kandidatom, a neki ga isključuju zbog toga što taj austrijski proizvođač odbija dio proizvodnje raditi u Americi. Beretta, čiji je model 92 aktualni službeni pištolj američke vojske, nije još predstavila svoj model PX4 Storm u kalibru .45 ACP. Mogući uspjeh Karlovčana ne bi bio samo njihov najveći posao ikad sklopljen nego i najveći uspjeh hrvatske vojne industrije vrijedan više stotina milijuna dolara.

Američko zapovjedništvo specijalnih snaga još je u kolovozu prošle godine dalo preliminarne uvjete i zahtjeve za nabavu više od 645 tisuća novih pištolja kalibra .45 ACP (11,43 mm), čime je najavljena velika promjena u opremanju američkih oružanih snaga službenim pištoljima jačeg kalibra. Sadašnji službeni pištolji su kvalitetne Berette 92 kalibra 9 mm Para (duga devetka), ali zbog kalibra nisu previše popularne pa je nakon operacija u Iraku i Afganistanu u njezine mogućnosti izrazilo sumnju više od 40 posto američkih vojnika.

Upravo je prije nešto manje od mjesec dana karlovačka tvornica na američko tržište preko svog zastupnika “Springfield Armory” izbacila na tržište verziju pištolja u kalibru .45, koji uglavnom zadovoljava uvjete natječaja, a kolika je važnost novog hrvatskog proizvoda u SAD-u govore i neki zluradi komentari američkih stručnjaka za oružje da je država čekala izbacivanje na tržište Springfieldova XD .45 ACP kako bi krenula s natječajem.

Dubravko Gvozdanović, profesionalni strijelac koji je koristeći hrvatski pištolj postao svjetski prvak u policijskom pucanju, kaže da će svi modeli koji dođu na natječaj biti dorađeni: “Iako će kriterije zadovoljiti veći broj modela, u ovakvim natječajima važan element je politika. Prošli natječaj iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, u kojem je izabrana Beretta, donio je i Sig Saueru velike narudžbe, iako nije pobijedio na natječaju. Uostalom, u RFP-u (Request for Proposal – zahtjev za ponudu) stoji da se ne obvezuju izabrati najjeftiniji ni tehnički najsavršeniji pištolj!”

U karlovačkom HS Produktu svjesni su važnosti skorog natječaja, zapravo moglo bi se reći da na takvu mogućnost čekaju šest godina, od nastanka pištolja HS2000. Za čelnike tvrtke američko je tržište jedino i ključno na kojem treba dokazati vlastiti proizvod jer je ondje i najveća konkurencija. Ako se ondje ostvari uspjeh, onda neće biti problema s prodajom bilo gdje u svijetu – poslovna je filozofija čelnih ljudi tvrtke, ali i njihova partnera Springfielda, pod čijim se brandom pištolj prodaje u Americi. Karlovački pištolj već je osvojio simpatije više od 100.000 Amerikanaca jer ih je toliko i prodano u SAD-u za pet godina. Uz civile, taj je pištolj službeno dopušteno nabaviti djelatnicima američkih agencija DAE i FBI, a usvojili su ga i policijski odjeli kao što su Mexico, MO. Downington, PA, Arlington Heights, IL-SWAT Team, Osawatomie, KS, Ridgefield, NY itd. Dokaz kvalitete je titula koju je HS2000 dobio 2002. prema izboru specijaliziranih i svjetskih uglednih časopisa kao što su Handgunner, Guns, Guns&Ammo i njegovo proglašavanje najboljim pištoljem 2003. od NRA – National Rifle Associationa, što je sigurno najvrjednije priznanje za kvalitetu pištolja u SAD-u, a samim time i u svijetu.

Problem na natječaju mogao bi biti nedostatak klasične kočnice koju HS/XD nema. Dizajneri će je ugraditi, a spomenuti konkurentski pištolji već je imaju. Neki nedostatkom hrvatskog oružja smatraju završnu obradu jer je oružje burnirano, međutim nove verzije imaju zaštitu za koju Springfield tvrdi da dostiže najbolju Glockovu tennifer završnu obradu.

Test izdržljivosti koji predviđa američka vojska na natječaju ne bi smio biti problem za HS. Verziju u kalibru 9×19 mm testirali su mnogobrojni stručni časopisi. Jednu takvu „torturu“ koju pištolj ne može nikada proći u rukama običnog strijelca proveo je Chaim Stein, instruktor rukovanja oružjem, izraelski ratni veteran i novinar stručnog časopisa Handguns. Nakon što je nasumce odabrao jedan XD iz trgovine, ispalio je iz njega 20.000 metaka. Radi ilustracije o kojoj se količini radi, Stein navodi da su samo meci u kutijama bili teški tristotinjak kilograma. Nakon 7000 metaka, autor je namjerno bacao napunjen XD na cestu, a zatim i u 30 metara kamenite padine. Uspio je slomiti indikator napetosti, ali to nije utjecalo na rad pištolja. Nakon što je ispalio 17.500 metaka obavio je posebni test izdržljivosti, koji je proslavio austrijskog proizvođača pištolja, tvrtku Glock. Uoči testa tek je drugi put temeljito očistio pištolj.

Prvi Glockov test izdržljivosti svodi se na to da se pištolj uroni u vodu i zamrzne na tjedan dana. Iz leda ga je izvadio bacivši ga na asfalt da se ledeni omotač razbije. Zatim je otišao na streljanu i ispalio 150 metaka bez podmazivanja i brisanja. Nije bilo zastoja. Nakon toga uslijedio je test na prljavštinu. Pištolj je uronjen u pepeo, prašinu i pijesak. Potom je ispaljeno 500 metaka. Pijesak je usporio zatvarač, ali nije bilo ni jednog zastoja. Zatim je pištolj uronjen u blato. Bez čišćenja, iz njega je ispaljeno 100 metaka. Iako je unutrašnjost bila ispunjena blatom, jedini problem za strijelca bilo je to što je blato letjelo na sve strane prilikom pucanja. Potom je potpuno napunjen pištolj uronjen u vodu, izvađen i iz njega je ispaljeno 10 metaka. To je ponovljeno deset puta, bez ijednog zastoja. Iako ga tijekom testa nije naročito održavao, Stein je pištolj posebnom kemikalijom očistio od posljednjih tragova ulja za podmazivanje i ispalio je 150 metaka, naravno bez zastoja. Na kraju je pištolj ostavio na cesti i gazio ga pickupom Toyotom Tundrom, a potom parkirao vozilo na pištolj. Pokupio ga je s tla i ispalio 100 metaka bez zastoja. Potom je nastavio s normalnim testom, a u 20.000 opaljenja nije imao ni zastoj, a kamoli ozbiljniji kvar pištolja.

Zapovjedništvo američkih vojnih specijalnih snaga SOCOM na uvid je zatražilo modele s vanjskom kočnicom i bez nje. Dizajneri na HS ugrađuju vanjsku kočnicu, a testove izdržljivosti HS/XD vjerojatno će zadovoljiti bez problema. Na pištolju sa standardnim streljivom do zastoja smije doći svakih 2000 metaka, a poželjno je da se to dogodi rjeđe od svakih 5000 metaka. Kvar se na pištolju smije dogoditi svakih 5000 metaka, a poželjno je rjeđe od svakih 10.000 metaka. Podsjećamo, XD u kalibru 9 mm ispalio je 20.000 metaka bez zastoja i kvara jer se lom indikatora ne računa kao kvar budući da ne utječe na rad oružja. Magazin mora imati najmanje 8 metaka, a XD 45 ima 13 metaka i jedan u cijevi. Također ima posebnu šinu ispod cijevi za ugradnju lasera ili svjetla.

Najveći problem za XD mogla bi biti odredba o tome da drška pištolja mora biti pogodna i za osobe s manjom rukom. Iako XD ima razmjerno tanju dršku od, primjerice, Glocka, ne može se nositi s modularnim drškama koje biraju korisnici, kakve imaju Beretta PX4 Storm ili Smith Wesson 99. “Iako nema modularnu dršku, XD 45 ima povoljan, takozvani S-shape oblik drške, zbog čega jako dobro leži u ruci! Što se tiče uvjeta da pištolj mora imati navoj za ugradnju prigušivača, proizvođač će ga jednostavno izvesti”, kaže Gvozdanović.

Međutim, Springfield XD 45 ima nekoliko prednosti koje ga odvajaju od ostalih pištolja koji će se naći na natječaju. Prva je to što ga se smatra “domaćim” oružjem, a druga je dizajn koji olakšava ciljanje. “Pištolji europskog dizajna redovito imaju zakošeniju dršku, zbog čega su pomalo nespretni za instinktivno ciljanje. Kada osrednje obučen čovjek, kakav je prosječan vojnik, podigne takav pištolj i bez posebnog nišanjenja ga usmjeri na metu, cijev će redovito biti uperena prema gore. To se događa zbog kuta drške koji je prilagođen ciljanju s ispruženom rukom kao na streljani”, kaže Dubravko Gvozdanović. Među mnogim detaljima koje su dizajneri HS/XD pištolja “posudili” od konkurencije, upravo je okomitiji kut drške onaj koji omogućava instinktivno pucanje. Sličan kut imao je Colt 1911, pištolj koji su zamijenile Berette i Sig Saueri osamedesetih i koji još ima jako raširen kult poklonika u Americi.

Od istog pištolja posuđen je „grip safety“ kočnica na stražnjem dijelu ručke koja dopušta opaljenje tek kada je pištolj u ruci. Mnogi smatraju da je taj element zapravo više kozmetičke prirode nego funkcionalne, budući da HS ima i druge načine osiguranja, poput pištolja Glock. Inače na HS-u je ručica za otpuštanje zatvarača napravljena prema uzoru na Sig Sauer, a rama i osigurač na okidaču po uzoru na Glock. Novost je indikator napetosti pištolja, iglica koja proviri sa stražnje strane kada je pištolj napet. To je iznimno važno jer vojnik u panici i u mraku može provjeriti je li mu pištolj napet ili ga mora repetirati. Naime, vojnici u pravilu ne nose pištolj s metkom u cijevi, za razliku od bolje obučene američke policije kojoj je pištolj glavno a ne pomoćno oružje.

Iako je na civilnom tržištu prosječno jeftiniji stotinjak dolara po komadu u odnosu na konkurenciju, to mu ne mora biti prednost u natječaju jer je jasno objavljeno da cijena neće biti presudna. “Cijena proizvodnje pištolja zapravo i nije različita, ali se na tržištu pozicioniraju određivanjem cijene. To je vidljivo iz toga što je Glock odmah spustio cijene kada je počela povećana prodaja konkurentskog ali jeftinijeg Springfieldova modela XD”, objašnjava Gvozdanović.
Bez obzira na to hoće li pobijediti na natječaju, HS Produkt ima veliku priliku da preko Springfielda kroz ovaj natječaj stekne golemi međunarodni ugled s kojim će moći doći na bilo koje svjetsko tržište. Čak i ako na natječaju pobijedi, primjerice, Heckler & Koch, što neki predviđaju, vjerojatno će i drugi proizvođači dobiti dio kolača političkom odlukom. Čak bi i nabava manjih količina bila velika reklama hrvatskom pištolju.

Prvi ugovor uopće HS Produkt sklopio je 2000. s američkom tvrtkom Intrac Arms Int, kada je isporučena i prva količina od 10 tisuća pištolja. No pokazalo se da HS Produkt ima iznimno dobar pištolj, ali da tvrtka Intrac nema dovoljno razgranatu mrežu trgovina, pristup vojnim i policijskim institucijama, putem kojih bi mogla napraviti veći proboj na američko tržište. Srećom, 2001. u posjet tvornici došao je Dubi Pikielny, Židov iz SAD-a koji se prigodom posjete agenciji “Alan” htio upoznati i s čelnim ljudima HS Produkta.
Pikielny je bio predstavnik jedne od najpoznatijih tvrtki za proizvodnju kratkog i dugog pješačkog naoružanja Springfield Armory i nakon što su godinu dana ispitivali HS 2000, potpisan je ugovor sa Sprinfieldom na 15 godina. Jedan od marketinških trikova bio je i novi naziv za HS 2000. On se, naime, na američkom tržištu pojavljuje pod nazivom SA-XD (Springfield Armory – Extreme Duty).

Uloga lobija u nabavi novog pištolja mogla bi imati veliku ulogu. “Neki pretpostavljaju da bi pobjedu mogao odnijeti Heckler&Koch zato što im je zamrznut ugovor za opremanje američke vojske puškom XM-8”, kaže Dubravko Gvozdanović i dodaje: “Uz to, njihov pištolj Mk 23 Socom glavno je oružje američkih specijalnih snaga, a strojnica MP-5 vrlo je raširena. Nedavno su usvojili i novu strojnicu UMP, koja je istog kalibra kao i budući pištolj.” Nešto manji lobi imaju i ostali proizvođači predvođeni Springfieldom, čija je puška M-1 bila glavno američko pješačko oružje do vijetnamskog rata.