Uprava Hrvatske pošte na čelu s predsjednikom Ivanom Čulom nedavno je, usred drame zbog epidemije koronavirusa, proizvela rijetko viđenu aferu. U vrijeme kada je državni vrh na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem u više navrata slao javne apele da se gospodarske aktivnosti obavljaju obazrivo i oprezno, a naročito da se u ova napeta i neizvjesna vremena vodi računa o potrošnji, čelnici Hrvatske pošte odlučili su mimo Zakona o javnoj nabavi kupiti robu vrijednu 131 milijun kuna. Prema tvrdnjama njihova resornog ministra Olega Butkovića koji je i predsjednik Glavne skupštine Hrvatske pošte, taj je posao realiziran bez njegova znanja. Postupak je proveden tako da se na njega javio samo jedan kandidat, a naručena roba po svemu sudeći značajno je preplaćena.

I to zato što je sličnu robu prije nekoliko godina kupila tvrtka Tisak i platila je znatno jeftinije. Jesu li nabavljeni uređaji i dodatna oprema mogli biti kupljeni jeftinije možda bi se i doznalo da je za taj projekt, koji je navodno pripreman pune dvije godine, raspisan transparentan postupak javne nabave. Ali se to nije dogodilo.

Već je uprava Hrvatske pošte sredinom travnja ove godine dovršila postupak odabira najpovoljnijeg ponuđača za nabavu 300-tinjak paketomata i prateće opreme vrijedan 131 milijun kuna. Postupak raspisivanja poziva i odabira najpovoljnijeg ponuđača proveden je vrlo brzo, sve je bilo gotovo za manje od mjesec dana i naizgled, sve je obavljeno po zakonu. No samo naizgled.

Jer način na koji je natječaj proveden i na koji je odabran isporučitelj u najmanju ruku budi veliku sumnju u legalnost, a svakako je nemoralan.

Štošta je spornoga u tom natječaju, a najviše bode u oči vrlo visoka, čak i nerealna cijena opreme, činjenica da je nabava vrijedna više od 130 milijuna kuna provedena mimo Zakona o javnoj nabavi, kao i podatak da se na javni poziv objavljen u kaotično doba pandemije javio jedan jedini ponuđač.

Iako u HP-u tvrde da su s projektom nabave paketomata bili upoznati Ministarstvo gospodarstva i resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Nacionalu je potvrđeno posve suprotno. Naime, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u telefonskom nam je razgovoru potvrdio da o projektu nabave paketomata ne zna ništa te da nema saznanja da je HP o tome obavijestio njegovo Ministarstvo. „Zatečen sam i ne znam što bih vam rekao. O tom projektu ne znam ništa i nisam upoznat s njegovim pojedinostima, kao ni s načinom na koji je izabrana tvrtka isporučitelj, no svakako ćemo od HP-a zatražiti pojašnjenje“, kazao nam je ministar, upitavši Nacionalovu novinarku je li postupak nabave proveden po zakonu. Ministar je dodao kako je on predsjednik Glavne skupštine HP-a i da se o tom projektu na sjednici nije govorilo. Ipak, ostavio je otvorenu mogućnost da je informacija o nabavi paketomata ipak stigla u Upravu zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte njegovog Ministarstva, a da on o tome nije obaviješten.

Javni poziv je, suprotno očekivanjima s obzirom na vrijednost, objavljen 19. ožujka, u jeku epidemijskog vala koronavirusa, u odjeljku ‘Nabava na koju se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi’

I iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dodatno su nam potvrdili da „nisu bili upoznati s pokretanjem konkretnog natječajnog postupka za nabavku paketomata obzirom da je isti u nadležnosti i odgovornosti Uprave društva, no da imaju informaciju da je projekt planiran Srednjoročnim planom poslovanja Hrvatske Pošte 2020.-2022. na temelju ciljeva Strategije Pošta 2022.“

Hrvatska pošta je početkom ove godine na svojim internetskim stranicama i u Narodnim novinama objavila javni poziv za dostavu ponuda za kupnju 301 paketomata kojima se želi unaprijediti usluga prihvata i isporuke paketa unutar Hrvatske. Procijenjena vrijednost projekta nabave i instaliranja paketomata iznosila je 14.166.500 eura, odnosno 105.540.425 kuna, bez PDV-a. Pribrojimo li osnovnoj vrijednosti nabave i porez, dolazimo do iznosa od 131.925.531 kuna vrijednosti nabave. Javni poziv je, suprotno očekivanjima s obzirom na njegovu vrijednost, objavljen 19. ožujka, u jeku epidemijskog vala koronavirusa, na korporativnim stranicama HP-a u odjeljku pod nazivom „Nabava na koju se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi“. Naknadno su, 3. travnja i 9. travnja, objavljene 1. i 2. izmjena Poziva na dostavu ponude, a u međuvremenu je jednom i produžen rok za dostavu ponude. Iz HP-a je na Nacionalov zahtjev da objasne razloge izmjena stiglo objašnjenje da je „prihvaćen manji broj primjedbi ponuditelja“.

No ponuditelj je bio samo jedan: tvrtka Rubin-Promet iz Zagreba. Tročlano stručno povjerenstvo HP-a za odabir najpovoljnijeg ponuđača je 14. travnja pregledalo sve pristigle ponude i ustanovilo da je tvrtka Rubin-Promet ispunila sve tražene uvjete i prikupila maksimalan broj bodova. Rubin-Promet je tako dobio vrijedan posao isporuke paketomata i njihova održavanja u narednih sedam godina. Posebno u oči upada konstatacija koja stoji na kraju Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda u kojoj se navodi da je „ponuditelj RUBIN–PROMET d.o.o. dostavio ekonomski najpovoljniju ponudu koja je temeljem uvjeta i zahtjeva iz Poziva ocijenjena valjanom, te koja je ostvarila najveći broj bodova“, iako je ponuda bila jedina pristigla na poziv. Temeljem toga zaključka stručnog povjerenstva Uprava HP-a je već dan kasnije, 15. travnja, donijela odluku o odabiru tvrtke Rubin-Promet za isporučitelja paketomata i opreme.

Tvrtka Rubin-Promet iz Zagreba posluje 28 godina, a njezina je osnovna djelatnost prodaja i instaliranje detektora metala, rentgen uređaja za preglede prtljage i pošiljki te sustava sigurnosti i kontrole osoba i predmeta. U 2018. godini imala je ukupni prihod od 7,42 milijuna kuna. Dobit prije oporezivanja i kamata (EBITDA) iste je godine iznosila 715.942 kuna. Samo godinu prije, 2017., ukupan im je prihod iznosio 7,46 milijuna kuna, a EBITDA je iste godine iznosila 220.088 kuna.

Međutim, godinu dana nakon što su u Upravi tvrtke prijašnje direktore Borisa Godlera i Darija Godlera zamijenili Stjepan Šarić i Sanja Martinić tvrtka je dobila posao čija se vrijednost penje preko 130 milijuna kuna.

Dva neovisna izvora ispričala su Nacionalu kako je Stjepan Šarić blizak s predsjednikom Uprave HP-a Ivanom Čulom. Na pitanje o prirodi odnosa između direktora Rubin-Prometa Stjepana Šarića i predsjednika Uprave HP-a Ivana Čule iz HP-a su nam odgovorili

No, na pitanje u kakvim je odnosima s predsjednikom Uprave HP-a Ivanom Čulom, direktor Rubin-Prometa Stjepan Šarić odgovorio nam je ovim riječima: „S Hrvatskom poštom kao grupa surađujemo više od 20 godina na poslovima sigurnosne i tehničke opreme, a Pošta je koristila tehnička rješenja naših dobavljača i prije toga. Uvijek smo se trudili imati dobre poslovne odnose sa svim korisnicima naših usluga, pa se tako i sa sadašnjom Upravom društva kao i drugim djelatnicima trudimo imati dobre i korektne poslovne odnose.“

Zatražili smo od HP-a objašnjenje zbog čega je javni poziv za nabavu opreme ovako velike vrijednosti raspisan mimo Zakona o javnoj nabavi. Iz HP-a nam je odgovoreno:

„Od 2017. do 2019. godine Hrvatska pošta je u suradnji s konzultantima iz Poljske provela postupak prema EU institucijama, a kako bi se nama baš kao Poljskoj i mnogim drugim poštama odobrilo da za dio usluga za koje smo izloženi tržišnoj utakmici dobijemo izuzeće.“

Kako nam je objašnjeno, provedbenom odlukom Europske komisije iz srpnja 2019. godine Direktiva 2014/25/EU (direktiva o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga) neće se primjenjivati na ugovore kojima je namjena omogućivanje obavljanja djelatnosti domaće i međunarodne usluge žurne dostave paketa te domaće usluge dostave neadresirane pošte. S time su, tvrde u HP-u, upoznate sve nadležne institucije uključujući Ministarstvo gospodarstva, resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Nadzorni odbor HP-a. Na upit je li u ovom slučaju riječ o pogodovanju točno određenom ponuđaču iz HP-a odgovaraju:

„Apsolutno ne, nije bilo pogodovanja, a tome svjedoči i činjenica da je natječaj bio otvoren, a još dva ponuđača s EU tržišta su nam se javila s upitima.“ Iz HP-a je stiglo objašnjenje i da je tvrtka Rubin-Promet „tvrtka koja je partner Estonske pošte, a koji su inače izuzetno razvijeni po pitanju paketne infrastrukture te oko 90 posto paketne isporuke vrše upravo putem paketomata“.

No ostaje neobjašnjena činjenica da javni poziv nije bio objavljen na europskim stranicama na kojima se oglašavaju natječaji javne nabave, već isključivo u domaćim medijima, ako se relevantnim medijima za objavu takvih natječaja mogu zvati web stranica HP-a i Narodne novine, jer je obveza javne nabave izbjegnuta te da dva spomenuta ponuđača nisu poslala službene ponude i da je njihov interes ostao tek na upitima. Zbog čega – možemo samo nagađati.

Hrvatska pošta doista više nije jedini dostavljač paketa na tržištu Hrvatske i na tom polju poslovanja već godinama ima vrlo oštru konkurenciju, pa čak i na polju dostave paketa putem paketomata. Sličnu uslugu paketomata već otprije diljem Hrvatske nudi i dostavna služba GLS.

‘Apsolutno ne, nije bilo pogodovanja, a tome svjedoči i činjenica da je natječaj bio otvoren, a još dva ponuđača s EU tržišta su nam se javila s upitima’, kažu iz HP-a i tvrde da je Rubin-Promet partner Estonske pošte

Tisak je istu uslugu promovirao u travnju 2016., predstavivši svoj lanac od 50 paketomata postavljenih na prometnim lokacijama u svim većim hrvatskim gradovima, ali je nešto kasnije zbog neisplativosti i nekih drugih razloga odustao od tog posla.

Predsjednik Uprave Tiska Hrvoje Kraljević se tada medijima pohvalio kako je „ukupna vrijednost investicije Tiska u ovaj projekt iznosila deset milijuna kuna“. Dakle, Tisak je za nabavu i instaliranje 50 paketomata širom Hrvatske, s pripadajućom specijaliziranom web stranicom kreiranom upravo za tu namjenu i potrebnim softverom koji prima i šalje SMS poruke o isporuci paketa, uložio 10 milijuna kuna. A HP za istu tu uslugu, sa šest puta više predviđenih paketomata – njih 301 – ulaže 131 milijun kuna, odnosno 13 puta veći iznos.

Ili, preciznije kazano, Tisak je svaki paketomat platio 200.000 kuna, a HP za iste takve paketomate plaća 350.500 kuna (bez PDV-a), odnosno 70 posto više.

Zanimalo nas je stoga tko je i temeljem kojih istraživanja donio odluku o raspisivanju poziva za nabavu paketomata. Iz HP-a nam je odgovoreno ovim riječima:

„Odluka o raspisivanju je donesena temeljem analiza i istraživanja tržišta, razvojne strategije Pošta2022. te projektnog plana iz studenog 2018. godine, a na prijedlog nadležne Divizije Express, a to je poštanska divizija koja je nadležna za paketnu dostavu i koja vodi uslugu Paket24. Ovakve investicije se ne planiraju niti pokreću na temelju odluke jedne ili dviju osoba, već na temelju dobrih praksi drugih usporedivih poštanskih operatera, analiza projektnih timova zaduženih za ovaj projekt i potreba tržišta, u ovom slučaju naših vjernih korisnika.„

I doista, točan je podatak da je HP vršio određena istraživanja interesa tržišta za novim načinima dostave paketa. Iz neslužbenih smo izvora saznali da je HP, u želji da poput svoje konkurencije slijedi nove tehnologije i nove smjernice u razvoju tržišta dostave paketa, još 2015. godine pokrenuo pilot-projekt paketomata, u okviru kojega je na vrlo frekventnoj lokaciji Autobusnog kolodvora u Zagrebu postavljen probni paketomat kako bi se ispitao interes korisnika za ovim načinom prihvata i isporuke paketnih pošiljki. Rezultat je, potvrđeno nam je iz istog izvora, bio poražavajući. Paketomat nije privukao pažnju građana i odaziv je bio vrlo slab. Građani nisu pokazali interes za korištenje ovog oblika poštanske usluge. Zbog čega je onda HP, na temelju očito neuspjelog pilot-projekta odlučio krenuti u projekt nabave paketomata za koji građani nisu pokazali nikakav interes?

„Tržište paketa je 2015. godine bilo puno manje, a naš tržišni udio znatno niži. Protekle dvije godine Hrvatska pošta temeljito radi na digitalizaciji svojih usluga, a što je temelj i ovog projekta. Projekt iz 2015. godine naprosto nije usporediv, jer je tržište bitno drukčije. To će pokazati i rezultati koji će biti vidljivi“, objasnili su nam iz HP-a, no nisu precizirali kada su i s kakvim rezultatima provedeni analiza i istraživanje tržišta koje su spomenuli u svojem odgovoru.

Neslužbeni izvori dobro upoznati s poslovanjem HP-a upozorili su nas da je jednako suspektna i činjenica da je odluka o odabiru donesena mimo Nadzornog odbora.

„Prema članku 19. Statuta Hrvatske pošte Uprava može samo uz suglasnost Nadzornog odbora odlučivati o pokretanju postupka javne nabave roba, usluga i radova čija pojedinačna procijenjena vrijednost prelazi iznos od 8.000.000,00 kn”, upozorio nas je naš izvor. No iz Odjela Korporativnih komunikacije tvrde suprotno: „Ne radi se o postupku za koji je potrebno ishoditi suglasnost NO-a, ali je isti upoznat s cijelim projektom“.

‘S Hrvatskom poštom kao grupa surađujemo više od 20 godina na poslovima sigurnosne i tehničke opreme, a Pošta je koristila tehnička rješenja naših dobavljača i prije toga’, kaže Stjepan Šarić, šef Rubin-Prometa Stjepan Šarić

Javni je poziv raspisan u krizno i kaotično vrijeme pandemije u kojem i sama Vlada apelira na sve javne ustanove i državne tvrtke da se do daljnjega, zbog očite štete koju je pandemija koronavirusa nanijela hrvatskom gospodarstvu i zbog potrebe očuvanja likvidnosti javnih poduzeća i tvrtki u državnom vlasništvu, obustave sve aktivnosti trošenja javnih sredstava osim onih nužnih za svakodnevno poslovanje. Je li nabava paketomata mogla pričekati neka bolja vremena?

„Ne, nije se moglo prolongirati, ovo je projekt na kojem radimo dvije godine i koji nam je izuzetno važan osobito u ovim ‘beskontaktnim’ vremenima i budućoj tržišnoj poziciji. Izuzetno smo zadovoljni što smo na natječaju dobili poštu Estonije, a čije iskustvo je na tržištu paketomata izuzetno. Paketomati omogućuju slanje i podizanje paketa 7 dana u tjednu od 0 do 24. Bez čekanja u redu, bez gužvi i s bitnim smanjenjem troškova u manipulaciji pošiljkama“, kategorični su iz Odjela Korporativnih komunikacija HP-a.

Ali ako je projekt pripreman dvije godine, zašto se nije provela kvalitetnija javna nabava? Na to pitanje nema odgovora. Pravdajući pritom svoju odluku i navodeći činjenice koje im idu u prilog, dalje spominju koje su sve mjere poduzeli kako bi maksimalno smanjili troškove poslovanja.

„Početkom ožujka je strukturiran krizni plan sukladno mjerama koje je kao naputke davao Nacionalni stožer. Kao tvrtka na tržištu nismo proračunski korisnici te sve aktivnosti usklađujemo sukladno planu prihoda. Poštujući naputke Vlade RH kontinuirano racionaliziramo troškove sukladno padu prihoda što je vidljivo na rezultatu za ožujak u kojem smo imali 11 posto prihoda manje u odnosu na plan, a za 13 posto smo smanjili troškove. U međuvremenu je usvojen Krizni plan poslovanja u kojem su troškovi prilagođeni prihodima te će se kontinuirano prilagođavati. Sve smo poduzeli s ciljem da se ne smanje plaće radnicima i to je ostvareno. Sukladno smjernicama Vlade korigiramo troškove te jednako tako nastavljamo s investicijama. Upravo time ulažemo u ekonomiju i snažno radimo na tržišnoj poziciji Hrvatske pošte, a što je i vrlo jasan naputak Vlade RH“, stoji u odgovoru HP-a.Ostaje tek za vidjeti kakva će, uoči predizborne kampanje za parlamentarne izbore, biti percepcija javnosti biti prema Vladi čije su uzdanice u vrijeme epidemije izložile Hrvatsku poštu trošku od 130 milijuna kuna bez provedenog postupka koji bi bio sukladan Zakonu o javnoj nabavi.

HP je u jeku pandemijskog kaosa, potiho objavljujući javni poziv za nabavu skupe opreme mimo Zakona o javnoj nabavi i bez službenog odobrenja Nadzornog odbora, na koji se javio samo jedan ponuđač, krenuo u realizaciju projekta čiji je pilot-projekt prije pet godina završio fijaskom. Uz uvjerenje da će „ovoga puta biti drugačije“, investirat će se po svemu sudeći pretjerano veliki novac u novi sustav ponude, uz značajno zakašnjenje za konkurencijom koja istu uslugu nudi od 2016. Vrijedi li ovakav projekt 131 milijun kuna našeg novca?