Za sastanak u restoranu Vinodol Nacional je doznao od izvora iz HEP-a koji u pregovore o kupoprodaji vjetroparkova kod Zadra uvlači generale Damira Krstičevića i Miljenka Filipovića, što Krstičević demantira i karakterizira kao pokušaj podmetanja i manipulacije s ciljem diskreditacije HDZ-a

Generali Damir Krstičević i Miljenko Filipović, dvojica istaknutih članova HDZ-a, neformalno su se sastali s Pericom Jukićem, predsjednikom Uprave HEP-a, te s poduzetnikom Antom Ćurkovićem, bivšim članom Uprave te tvrtke.

Sastanku je prisustvovao i Robert Vuk, još jedan zaposlenik HEP-a. Uspije li HDZ formirati novu vladu, Krstičević će biti u najmanju ruku saborski zastupnik HDZ-a, a puno je vjerojatnije da bi mogao biti ministar obrane ili šef SOA-e. Filipović je predsjednik HDZ-ove Zajednice branitelja “Gojko Šušak”.

Da se taj sastanak dogodio, pokazuju ekskluzivne fotografije koje je u ponedjeljak, 16. studenog, netom prije 18 sati snimio Nacionalov fotograf Saša Zinaja. Snimatelj Nacionala nije se na toj lokaciji zatekao slučajno, nego je ondje poslan nakon što je uredništvo Nacionala oko 15.30 sati tog dana dobilo dojavu da bi se taj sastanak trebao dogoditi. Dojava je uredništvu došla od izvora iz HEP-a.

ONI SU SE SASTALI U SREDIŠTU ZAGREBA, u poznatom restoranu Vinodol. Uredništvu Nacionala dojavljeno je da bi se sastanak trebao održati u 16.30 sati. Informacija se pokazala točnom. Izvor Nacionala iz HEP-a tvrdi da je taj sastanak, iako je održan na javnom mjestu u središtu Zagreba, imao i obilježja tajnosti. Prije nego što je ušetao u restoran Vinodol, Krstičević je nakratko ušao u sve obližnje lokale i poslovne prostore. U njima se zadržao kratko, a ponašao se kao da nekoga traži ili nešto provjerava.

Izvor Nacionala iz HEP-a tvrdi da je taj sastanak mogao biti povezan s dramom koja se događa u HEP-u, a koja je povezana uz posao koji bi se mogao pretvoriti u aferu tešku stotinu milijuna eura. Ključni pregovarači u tom poslu su Jukić i Ćurković.

Ako je vjerovati tvrdnjama istog izvora iz HEP-a, očito dobro informiranog o sastancima predsjednika Uprave te firme, Krstičević i Filipović na tom su se sastanku pojavili s ciljem da uvjere ostale sudionike sastanka da, formira li HDZ buduću vladu, ta stranka neće praviti nikakve probleme ako HEP od Ćurkovićeve tvrtke po zamišljenoj cijeni otkupi projekt vjetroelektrana u okolici Zadra.

Ako je vjerovati Krstičeviću, njega se bezrazložno pokušava kompromitirati i uvući u nešto s čime nema baš nikakve veze.

“Bio sam pozvan na sastanak i naravno da sam se odazvao. Niti sam organizator tog sastanka niti sam ga tražio”, izjavio je za Nacional Krstičević.

Na pitanje je li sastanak bio povezan s poslom s vjetroelektranama, Krstičević je odgovorio: “To nije bila tema sastanka niti mene treba uvlačiti u tu priču. Što bih ja imao s tim?”

Krstičević je bio šokiran činjenicom da se njegovo ime spominje u tom kontekstu. “Kunem se sobom, da se ne bih kleo nekim drugim, niti bih preuzeo takve obveze na sebe niti funkcioniram na takav način. Ja sam za to da svatko radi pošteno, a zna se kako se donose poslovne odluke. Prošla su vremena da se na takvim sastancima donose bilo kakve odluke”, izjavio je Krstičević.

Opasku da je netko upravo iz HEP-a informirao uredništvo Nacionala da se Jukić i Ćurković sastaju s njime i da su očito u igri veliki interesi zbog kojih ga netko povezuje s tim projektom, Krstičević je komentirao ovako: “I neka se diže prašina, javnost mora znati o čemu se radi. Ali petljati u to HDZ i mene, ne mogu vjerovati. Tko sam ja da nekome nešto obećavam? Niti pokrivam područje gospodarstva, ja pokrivam područje nacionalne sigurnosti. Ma kakvi!” ponavljao je potreseni Krstičević, napomenuvši da je i general Filipović, kao i on, častan čovjek koji je u ratu bio ranjavan.

NA PITANJE TKO BI I ZAŠTO IMAO RAZLOGA da mu podmeće, Krstičević je zaključio: “Ima razloga da mi podmeću. Sutra bih možda mogao biti ministar, a očito postoje neke snage, posebno one oko nacionalne sigurnosti, kojima to ne odgovara. Pa žele da netko kaže: ‘Je li to taj HDZ? Nisu ni došli na vlast, a vidi čime se bave.’ A ljudi će se zakvačiti na to i donositi zaključke, iako ni ja ni HDZ nemamo s tim nikakve veze. Nemam se zapravo ni od čega braniti jer niti sam u ičemu sudjelovao, niti pregovarao, niti lobirao. Očito je nekome samo cilj uvući moje ime u cijelu priču, ali ljudi koji me poznaju, znaju da ja tako ne funkcioniram.”

Na kraju je Krstičević cijelu situaciju usporedio sa svojom svojedobnom komunikacijom s haaškim istražiteljima.

“Tako mi je i haaški istražitelj isto rekao da će me optužiti, pa sam mu ja odgovorio: Pa optuži ako imaš dokaze, optuži, ali ja ti ne želim dati iskaz”, rekao je Krstičević.

Projekt s kojim izvori iz HEP-a žele povezati Krstičevića i Filipovića kompatibilan je s poslovnim interesima HEP-a, njegova se realizacija dogovara već duže vrijeme, ali još uvijek nije dovršena. Radi se o projektu vjetroelektrana u okolici Zadra koje se povezuju s poduzetnikom Ćurkovićem, koji je prisustvovao tom sastanku. Više izvora, kako iz poslovne zajednice, tako i iz HEP-a, tvrdi da pojedinci unutar HEP-a žele taj projekt iz nepoznatih razloga platiti znatno više no što trenutno tržišno vrijedi i da se to zasad nije dogodilo isključivo zato što se uprava HEP-a oko toga podijelila. Jedan dio suradnika već duže vrijeme upozorava Jukića da bi u današnjim tržišnim okolnostima bilo poslovno neopravdano taj projekt platiti više od 40-50 milijuna eura, dok ga je Jukić navodno spreman platiti gotovo dvostruko više. Izvor blizak HEP-u tvrdi da se o tom projektu vode dramatična prepucavanja unutar menadžmenta s raznih razina HEP-a, uključujući i njegov nadzorni odbor.

ĆURKOVIĆ JE BIVŠI DIREKTOR HEP-OVA Sektora za strategiju, investicije i korporativni razvoj. Našao se u središtu pozornosti još u travnju 2013., kada ga je s članovima njegove obitelji njemačka tvrtka MCI iz Hamburga prijavila Uskoku. U kaznenoj prijavi tereti ih se da su si pribavili nepripadajuću materijalnu korist od 201,2 milijuna eura. U kaznenoj prijavi navodi se da je Ćurković, koji je u HEP-u radio do kraja rujna 2009., kao glavna osoba za strategiju i razvoj raspolagao s razvojnim podacima te tvrtke o najboljim lokacijama za vjetroelektrane, a što je potom koristio za tvrtke koje su osnivali članovi njegove obitelji kojima je omogućio dobivanje prethodnih elektroenergetskih suglasnosti za vjetropolja u Hrvatskoj. Zatim je, prema tvrdnjama u kaznenoj prijavi, projektima koji su imali te suglasnosti operator energetskog tržišta jamčio otkup proizvedene energije. Autori prijave tvrde da su Ćurkovići zbog toga osnovali čak 14 tvrtki, od kojih je najpoznatija tvrtka Eko. Ćurkovićeve tvrtke dotad su dovršile, navodi se u prijavi, šest vjetropolja ukupne snage 94,2 megavata. Autori kaznene prijave zapravo tvrde da su Uskoku prijavili dugo poznatu javnu tajnu u Hrvatskoj i u inozemstvu – Ćurkovićev obiteljski monopol na lokacije za vjetroelektrane u Hrvatskoj. Ćurković je prijavu okarakterizirao neutemeljenom i najavio protutužbu. Neke od tih lokacija, prema tvrdnjama upućenih poslovnih izvora, sada se žuri otkupiti HEP.

Tvrdnje o tim namjerama do redakcije Nacionala dospjele su još sredinom listopada. Jukića, predsjednika Uprave HEP-a, Nacional je 15. listopada upitao je li točno da se na prvoj sljedećoj zakazanoj sjednici trebalo odlučivati o kupnji projekta vjetroparkova u okolici Zadra od tvrtki koje se povezuju s Ćurkovićem, kolika bi cijena trebala biti plaćena, jesu li točne tvrdnje da Jukić nema podršku ostalih članova Uprave za sklapanje tog posla, da se za projekt naročito zauzima dio nadzornog odbora HEP-a predvođen Nikolom Bruketom, kao i je li točno da unutar tvrtke postoje brojni pisani tragovi koji sugeriraju da taj projekt nije za HEP isplativ ako ga se plati po predviđenoj cijeni. Već sljedeći dan iz HEP-a je stigao znakovit uopćeni odgovor, u komu se posredno priznaje da se radi na realizaciji tog projekta, kojim se pokušava stvoriti dojam da se sve to radi sukladno brojnim temeljito preispitanim procedurama, ali i kojim se izbjegava odgovor na konkretno postavljena pitanja.

“Svakako smo zainteresirani da u svom portfelju obnovljivih izvora imamo i kapacitete u vjetroelektranama… Nije praksa da se javno najavljuje dnevni red sjednice Uprave HEP-a, bilo čitav bilo pojedine točke dnevnog reda. U vezi s aktivnostima na pripremi mogućih akvizicija projekata obnovljivih izvora energije, sukladno obostrano preuzetim obvezama zaštite povjerljivosti, do eventualnog sklapanja ugovora s potencijalnim partnerima, ne smijemo davati nikakve konkretne informacije’, stoji u dijelu odgovoru iz HEP-a.

Izvor iz HEP-a tvrdi da je odlukom Uprave od 1. travnja 2015. osnovan tim za akviziciju vjetroelektrana Zadar 2 i Zadar 3. Otad je započeo proces pripreme za kupnju tih projekata. Upućeni izvori tvrde da su na osobiti oprez prilikom realizacije tog projekta upozoravali pojedinci iz poslovne jedinice, odnosno, povezane tvrtke HEP-a, HEP Obnovljivi izvori energije. Tvrdi se da je Jukić ponajprije zbog toga, kako bi neutralizirao protivnike projekta, novom sistematizacijom naprosto ukinuo postojanje te tvrtke, što se za Nacional iz HEP-a pokušalo obrazložiti ovako: “Pretpostavljamo da mislite na pripajanje društva HEP Obnovljivi izvori energije društvu HEP Proizvodnja. To pripajanje provedeno je u sklopu opsežnog projekta poslovne transformacije HEP grupe sredinom ove godine i nema nikakve veze ni s jednim konkretnim projektom obnovljivih izvora. S obzirom na to da se u HEP Proizvodnji već nalazi niz proizvodnih objekata sa statusom povlaštenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, logičan je poslovni potez bio objedinjavanje postojećih i planiranih novih elektrana na obnovljive izvore energije unutar jednog društva.”

Kako bi pokušalo maksimalno opravdati realizaciju kupoprodaje vjetroelektrana, tijekom procesa pripreme kupoprodaje, vodstvo HEP-a htjelo je ishoditi suglasnost vodstva tvrtke HEP Obnovljivi izvori energije za obvezujuću ponudu za kupnju tih projekata. To se vjerojatno pokušalo ishoditi jer je tvrtka HEP Obnovljivi izvori energije bila koordinator programa vjetroelektrana, iako ona ne daje nikakve suglasnosti niti donosi ikakve odluke povezane sa slanjem ponuda. To je isključiva nadležnost Uprave HEP-a. Međutim, kada su ih već upitali što misle o namjeri uprave HEP-a za slanje obvezujuće ponude, iz te tvrtke Jukiću je stigao jasan odgovor da način na koji se ta odluka namjerava provesti u djelo nije u skladu sa smjernicama za definiranje poslovne politike HEP-a za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije, a ni u suglasju s pismom namjere potpisanim s prodavateljima. Uprava HEP-a dobila je savjet od svoje povezane tvrtke kako se ne treba zaletavati u taj projekt, što bi se sve protupropisno napravilo da se HEP upusti u taj projekt onako kako se to tada namjeravalo, ali i kako pregovaračka pozicija HEP-a nije loša, dijelom i zato što je prodavatelj prekršio dio onoga na što se obvezao slanjem pisma namjere.

O KONAČNOJ REALIZACIJI PROJEKTA trebalo bi se razgovarati na nadzornom odboru HEP-a početkom prosinca. Tvrdi se da Nikola Bruketa, šef nadzornog odbora HEP-a, lobira da se taj posao privede kraju. Njegov dolazak na tu poziciju unutar HEP-a pripisuje se bliskosti s premijerom Zoranom Milanovićem. Za Jukića se smatra da je blizak ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku. Za Roberta Vuka tvrdi se da bi uskoro trebao napredovati unutar HEP-a. Krstičević tvrdi da s tim projektom nema nikakve veze, da njega i Filipovića žele uvući u tu priču samo kako bi ih posve neosnovano pokušali kompromitirati kao članove HDZ-a te da su se sa zainteresiranim strankama iz posla vrijednog desetke milijuna eura našli na sastanku kako bi pričali o temama koje s tim nemaju apsolutno nikakve veze.