Nacional je koncem vikenda uspio rekonstruirati i dokumentirati kako u praksi funkcionira HDZ-ovo pravosuđe i kako u tom sustavu profitiraju njemu bliski kadrovi. Ono što ignorantskom šutnjom prikriva i za što premijer Andrej Plenković tvrdi da ne postoji, Nacional je dokumentirano razotkrio kao monolitnu partijsku spregu koja osigurava višegodišnje lukrativno profitiranje obitelji Miroslava Šeparovića, HDZ-ova partijskog gubernatora na čelu Ustavnog suda.

Nacional je došao u posjed dokumenata koji pokazuju kako HDZ-om upravljane državne tvrtke lukrativno zasipaju milijunima kuna odvjetničko društvo koje je osnovao njihov provjereni kadar Miroslav Šeparović. I to ono odvjetničko društvo u kojem je sve donedavno bila zaposlena supruga istog tog HDZ-ova gubernatora problematičnog i aferama preopterećenog Ustavnog suda.

Spomenuti ekskluzivni dokumenti otkrivaju da je Odvjetničko društvo Šeparović, Špehar i Gavranić, u kojemu je donedavno radila Ljerka Šeparović – supruga predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića – u protekle dvije godine uprihodilo najmanje 6,35 milijuna kuna zahvaljujući vanjskom angažmanu u državnoj tvrtki Plinacro. Radi se o uredu koji je prethodno bio u vlasništvu samog Šeparovića i zbog čijeg je poslovanja s javnim sektorom on već bio prozivan u javnosti.

Šeparović je to odvjetničko društvo osnovao 2005. pod nazivom Šeparović i partneri i tu se zadržao četiri godine, ali je u njemu sve donedavno bila zaposlena i njegova supruga. Šeparović je 14. travnja 2009. postao sucem Ustavnog suda, a potom i njegovim predsjednikom, što je i danas. Ustavni sud je tijekom proteklih godina u više navrata bio u središtu ogromnih kontroverzi zbog raznih odluka. Neke od njih izravno su potkopale nacionalnu sigurnost Hrvatske.

Od samog osnutka hrvatske države Šeparović je osoba od iznimnog povjerenja HDZ-a. U vrijeme HDZ-ove čistke pravosuđa po političkoj liniji, što je dramatično unazadilo taj sektor i kao problematika upravo kulminira, Šeparović je bio u Ministarstvu pravosuđa. Nakon trogodišnje sudačke karijere na Općinskom sudu u Zagrebu, od 1986. do 1989., Šeparović je u Ministarstvu pravosuđa bio zaposlen na poslovima savjetnika u Upravi za imovinskopravne poslove, višeg savjetnika, načelnika Odjela, direktora Uprave, zamjenika ministra, a od 1995. do 1998. obavljao je dužnost ministra pravosuđa.

Potom je uplovio i u špijunske vode. Od 1998. do 1999. obnašao je dužnost ravnatelja Hrvatske izvještajne službe, a potom zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost. Padom HDZ-a s vlasti 2000. Šeparović odlazi u odvjetnike. Od siječnja 2000. upisan je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore te 2005. osniva odvjetničko društvo koje godinama unosno profitira od poslova s Plinacrom.

Još početkom studenoga prošle godine saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto od premijera Andreja Plenkovića zatražila je odgovor na pitanje koliko je ta tvrtka zaradila od angažmana s državnim tvrtkama i institucijama, no on je nakon dva mjeseca čekanja na koncu izbjegao dostaviti informacije pozivajući se na „poreznu tajnu“.

Nacional je došao do konkretnih podataka koji pokazuju da je Odvjetničko društvo Šeparović, Špehar i Gavranić tijekom 2019. godine od te državne tvrtke uprihodilo 4.247.671,74 kune, gotovo četiri puta više nego preostala dva društva koja je Plinacro tada angažirao, a iz podataka na poslovnim servisima proizlazi da je to predstavljalo čak 50 posto ukupnih godišnjih prihoda tog odvjetničkog društva. Godinu dana kasnije, u 2020. godini, od iste državne tvrtke uprihodilo je dodatnih 2.118.681 kuna.

Cijelo to vrijeme zaposlenica Društva, koje godinama unosno profitira od poslova s državnom firmom, od čega znatne prihode ostvaruje obitelj koja se smatra iznimno bliskom HDZ-u, bila je i Šeparovićeva supruga. A sve to premijer skriva od javnosti pozivajući se na poreznu tajnu.

Najbogatiji hrvatski ustavni sudac, odnosno njegova bivša tvrtka, po svemu sudeći njeguju iznimno dobru suradnju s tvrtkom Plinacro. Još početkom 2013. godine Šeparovića je zbog toga neizravno prozvao i Zoran Milanović, tada kao premijer, spominjući „jednog ustavnog suca koji je zaradio milijune na honorarima od državne tvrtke Plinacro“. Po svemu sudeći, referirao se na pisanje Nacionala još iz 2009. godine, kada je objavljeno da je – prije nego što je postao ustavni sudac – Šeparović od te tvrtke bez natječaja dobio posao težak tri milijuna kuna. Uz njegovo odvjetničko društvo, posao su dobila još dva ureda i zaradila isti iznos. Sam Miroslav Šeparović tada je za tportal kazao da ga premijerove izjave „ne zanimaju“ i tek je načelno odgovorio da je sve svoje odvjetničke poslove odradio po zakonu i naplatio po tarifi:

„S tim odvjetničkim društvom nemam više ništa, samo supruga još tamo radi. Sve sam svoje poslove dobivao po zakonu. Dok natječaji nisu bili obavezni, nismo ni mi tako dobivali poslove. Kada je donesen zakon, poslove smo počeli dobivati isključivo preko natječaja“, rekao je Šeparović. Priznao je da je s Plinacrom surađivao još od 2000. godine, i to „na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na plinovodima“, na što, kako kaže, nikada nije bilo primjedbi. Do trenutka pisanja teksta za Nacional, predsjednik Ustavnog suda nije bio dostupan za komentar.

Treba ipak napomenuti kako je u isto vrijeme kada je Milanović prozvao Šeparovića, otkriveno da je upravo Plinacro bez natječaja angažirao i Odvjetničko društvo Gajski, Prka, Saucha i partneri, u kojem je 23 posto udjela imala supruga tadašnjeg predstojnika premijerova kabineta Tomislava Sauche. U to vrijeme taj se potez dovodio u kontekst unutarkoalicijskih obračuna između SDP-a i HNS-a, odnosno tumačio se kao posljedica Sauchina zahtjeva da se preispitaju gotovo milijun kuna vrijedni ugovori o oglašavanju koje je samostalno dogovarala HNS-ova kvota u Upravi Plinacra. No treba kazati i da je ugovor s odvjetničkom kućom Sauchine supruge, sklopljen izravnom pogodbom, imao rok trajanja od jedne godine i bio je vrijedan tek 150 tisuća kuna. Za razliku od njih, Šeparovićeva bivša tvrtka, po svemu sudeći, dugi niz godina konstantno ubire milijunske prihode i princip se čini jednostavan – gdje prolazi novi plinovod, tu ova odvjetnička tvrtka zarađuje. Kako prije desetak godina tako i danas, barem tako proizlazi iz odgovora tvrtke Plinacro Nacionalu.

„Budući da je Plinacro obveznik Zakona o javnoj nabavi, svi poslovi koji se ugovaraju, pa tako i odvjetničke usluge (usluge zastupanja pred sudovima, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i slično), provode se u skladu s postupcima propisanim Zakonom o javnoj nabavi i Plinacrovim internim propisima. Postupak javne nabave odvjetničkih usluga objavljuje se u Elektroničkom oglasniku javne nabave, u registru sklopljenih ugovora u Elektronskom oglasniku javne nabave te na web stranicama Plinacra, čime je osigurano da se ponuditelji tretiraju bez diskriminacije, uz poštovanje načela jednakog tretmana i osiguranje transparentnosti te kako bi se omogućilo svakom gospodarstvenom subjektu da, ovisno o interesu, podnese ponudu. Sam postupak pokreće korisnik na temelju usvojenog plana, u ovom slučaju po zahtjevu nadležne organizacijske jedinice za pravne poslove – Službe pravnih i kadrovskih poslova. U svrhu pripreme i provedbe postupka nabave, uključivo pregleda i ocjene ponuda, osniva se stručno povjerenstvo naručitelja koji pokrivaju tehničko, pravno, financijsko i komercijalno područje. Odluku o odabiru, sukladno procijenjenoj vrijednosti nabave, donose odgovorne osobe naručitelja“, stoji u odgovoru te tvrtke, koja je za Nacional potvrdila spomenute iznose isplaćene Društvu Šeparović, Špehar i Gavranić.

„Odvjetničke usluge pravnog zastupanja u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za potrebe realizacije investicijskih projekata i/ili upisa prava vlasništva/služnosti/građenja u korist Plinacro d.o.o. u zemljišnu knjigu te s tim u vezi vođenje odgovarajućih postupaka – zemljišnoknjižnih, parničnih, upravnih – pružalo je Odvjetničko društvo Šeparović, Špehar i Gavranić j.t.d. i Odvjetnički ured Kelemen u 2019. godini, a u 2020. još i Odvjetničko društvo Mihočević&Bajs d.o.o. U 2019. godini rješavani su imovinsko-pravni odnosi na trasi plinovoda Zlobin – Omišalj za potrebe strateškog projekta izgradnje LNG terminala pa je zato, najvećim dijelom, iznos troškova za pravne usluge zastupanja te godine bio povećan u odnosu na 2020. godinu. Odvjetničko društvo Šeparović, Špehar i Gavranić j.t.d. i Odvjetničko društvo Laktić&partneri d.o.o. zastupali su Plinacro u određenim parničnim, radnim, ovršnim i drugim građanskim postupcima pri nadležnim sudovima, troškovi kojih ovise o vrijednosti predmeta spora i broju radnji u pojedinom postupku tijekom godine, odnosno fazi postupka i dinamici rada suda, te variraju iz godine u godinu“, potvrdili su u Plinacru.

Miroslav Šeparović vjerojatno je najbogatiji hrvatski sudac; u svojoj imovinskoj kartici koncem prošle godine prijavio je da sa suprugom posjeduje štednju vrijednu više od 10 milijuna kuna. Njegova supruga Ljerka je u spomenutom odvjetničkom uredu, koji je nedavno napustila, mjesečno zarađivala 71.000 kuna te je prijavila štednju od 2,6 milijuna kuna i oko 815 tisuća eura. Sam Šeparović u tom trenutku na računu je imao 135 tisuća kuna, 22.500 dolara i 163 tisuće eura. Danas zarađuje oko 26 tisuća kuna mjesečno, a vidljivo je i da su mu kao odvjetniku formalna pitanja ranije bila znatno veća – preko 2,6 milijuna kuna godišnje. Sa suprugom Šeparović je suvlasnik pet stanova u Zagrebu vrijednih 7,9 milijuna kuna – najvećeg od 166,77 kvadrata i najmanjeg od 53,05 kvadrata. Vozi Audi, ima više pokretnina, od najma stanova supružnici godišnje zarade po 74 tisuće kuna, a uz to su navedene i vikendica u Sv. Jani, kuća s okućnicom u Blatu na Korčuli, vikendica u Prižbi, također na Korčuli, poljoprivredno zemljište i dvije ruševine na Pelješcu površine 1,25 hektara, tri pištolja, umjetnine i ručni sat Omega dobiven na dar. „Nisam to znao, ali ako jesam najbogatiji – drago mi je. Sve što sam stekao, stekao sam u skladu sa zakonom kao bivši odvjetnik“, kazao je svojedobno Šeparović.

Osim što je predsjednik Ustavnog suda, smatra ga se i jednom od najmoćnijih osoba u državi – prije svega zbog bliske povezanosti s nekima od najvažnijih HDZ-ovih aktera na političkoj sceni. Nacional je u više navrata pisao o skupini koju se u toj stranci kolokvijalno naziva „kumovima“.

„Riječ je o četvorici iznimno moćnih ljudi koji već desetljećima zauzimaju istaknute pozicije u različitim sferama društva, povremeno se skrase i iz sjene dirigiraju važnim procesima, a međusobno su povezani i isprepleteni čvrstim kumskim vezama. To su Vladimir Šeks, Branko Bačić, Božidar Kalmeta i Miroslav Šeparović. Dio istaknutih članova HDZ-a posve je siguran da se predsjednik stranke Andrej Plenković oslanja na njihovu infrastrukturu i utjecaj, no još veći dio njih zabrinut je jer smatraju da se pred njihovim očima stvara sve silnija klika koja sve očitije kroji sudbinu i percepciju Hrvatske, ali i premijera Plenkovića. Još važnije, Nacionalovi sugovornici smatraju kako zbog činjenice da kumovi zauzimaju istaknuta mjesta u posve različitim društvenim sferama, od politike do pravosuđa, prijeti i mogućnost da zajednički utječu na niz tema presudnih za hrvatsko društvo, od kadroviranja u nizu institucija, preko razvoja i ishoda različitih sudskih afera, pa čak i do ideoloških pitanja“, pisao je svojedobno Nacional.

Obitelj jednog od tih kumova, po svemu sudeći, od same države, barem posredno, već dugi niz godina vrlo solidno zarađuje.