Ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić zatražila je razrješenje s te dužnosti, ekskluzivno doznaje nacional.hr od visokih pravosudnih izvora. Što je potaknulo Vanju Marušić na ovakav drastičan potez još – nije poznato.
Nacional.hr je DORH-u i USKOK-u poslao upit da potvrde ili demantiraju informaciju o zahtjevu za razrješenje. Do 16 sati odgovor nismo dobili.
Dodatno, nacional.hr ovu je informaciju pokušao provjeriti i kod drugih visokih pravosudnih izvora, koji su izbjegli dati odgovor na pitanje, što može sugerirati da se unutar USKOK-a uistinu događa nešto dramatično i da su informacije o zahtjevu za razrješenje po svemu sudeći točne.
Drugi pravosudni izvori, pak, tvrde da ukoliko je Vanja Marušić uistinu predala zahtjev za razrješenjem, procedura može potrajati.
Nacional je još ranije doznao da su postojale određene trzavice između Vanje Marušić i glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek. Naime, odlukom DORH-a neki od najbližih suradnika Vanje Marušić prebačeni su na neke druge dužnosti, dok su drugi suradnici sami otišli – neki od njih i u Ured europskog tužitelja u Zagrebu.
USKOK je bio pod pritiskom zbog nekih afera, poput one s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac, gdje oni nisu vidjeli elemente kaznenog djela, za razliku od Ureda europskog tužitelja, koji je podigao optužnicu u aferi Softver.
“Točno je da USKOK otvorio ovaj predmet i to ne temeljem kaznene prijave, nego temeljem medijskih napisa. USKOK je provodio opsežne višemjesečne izvide tijekom kojih je pribavljena dokumentacije, uzete su izjave od 30-ak osoba, sama dokumentacija Ministarstva, radi se o opsežnim materijalima, samo oni dokumenti iz Ministarstva imali su 3000 stranica. Opsežni višemjesečni izvidi. Ono što je rečeno da nije donesena meritoran odluka u predmetu je točno. Temeljem svih provjerenih informacija i opsežnih izvida nije se bio u tom trenutku bio prikupio dostatan stupanj sumnje za otvaranje istrage”, rekla je Vanja Marušić još u studenom 2021. godine o slučaju Gabrijele Žalac na konferenciji za medije s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj Šipek te poručila da nije bilo ‘nikakvih pritisaka ni zataškavanja’ u slučaju Žalac.
“Mi tada nismo imali dovoljno dokaza da bi postojala osnovana sumnja, da bi se mogla donijeti odluka. Činjenica da tada nije bilo aktivnih izvida u tom predmetu je razlog što nismo obavijestili. Ja ću sad reći da je to bio propust, ali to nije bilo zataškavanje. Da nije u konačnici sve dostavljeno uredu europskog tužitelja, to bi bio propust za sankciju”, rekla je tada.
Komentari