U borbi za politički opstanak glavni Karamarkov suradnik donio ključnu odluku Podržat će ga za šefa HDZ-a i premijera, a potom se planira ispričati zbog diplomskog rada i napisati novi

Milijan Brkić, trenutačno čelni čovjek HDZ-a, u sljedećih nekoliko dana suočit će se s najvećim izazovom u svojoj političkoj karijeri, koji bi mogao znatno utjecati i na dinamiku zbivanja na kompletnoj hrvatskoj političkoj sceni. U tom kratkom razdoblju Brkić će vjerojatno u najvećoj mjeri definirati svoj odnos s Andrejem Plenkovićem, zasad najozbiljnijim kandidatom za preuzimanje HDZ-a. O tom bi odnosu ponajprije mogao ovisiti i Brkićev dugoročni opstanak u visokoj politici. A čini se da će taj opstanak dobrim dijelom ovisiti o paktu s Plenkovićem i isprici koju zbog plagiranja diplome Brkić izgleda sprema ponuditi javnosti.

“Gotovo je i definitivno. Brkić će podržati Plenkovića za novog šefa HDZ-a i budućeg premijerskog kandidata te stranke na izborima. Isprva je razmišljao o vlastitoj kandidaturi za tu funkciju, ali od toga je brzo odustao. Stavit će se Plenkoviću na raspolaganje bezrezervno. O toj njegovoj odluci ovisit će i koliko će protukandidata Plenković imati, jer su neki potencijalni kandidati čekali da vide što će Brkić odlučiti. U ponedjeljak navečer Brkić će u uskom krugu prijatelja odlučiti o nijansama svojih budućih političkih poteza”, izjavio je za Nacional izvor blizak Brkiću u ponedjeljak popodne.

Brkić je kao trenutno nominalno vodeći čovjek HDZ-a nakon odlaska Tomislava Karamarka, s Plenkovićem razgovarao nekoliko puta, među ostalim i tijekom prošle subote i to nekoliko sati. Definitivan dogovor o političkoj suradnji unutar HDZ-a tada još uvijek nisu bili postigli, iako se tijekom subote iz više izvora bliskih HDZ-u tvrdilo da su njih dvojica usuglasila ključne točke buduće unutarstranačke suradnje i formirala svojevrsni politički pakt. Da međusobno intenzivno komuniciraju, sugerirao je i njihov zajednički dolazak na svečano primanje koje su u Uredu predsjednice, u povodu Dana državnosti, organizirali predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, premijer Tihomir Orešković i predsjednik Sabora Željko Reiner.

“U korektnim smo odnosima”, izjavio je kratko za Nacional Plenković u subotu na terasi Ureda predsjednice. Izvori upućeni u zbivanja u HDZ-u navode da Brkić ima više planova kako osigurati zadržavanje dominantnog političkog utjecaja na zbivanja u toj stranci. Plenkoviću bliski izvori pripisuju Brkiću da je zapravo ključna osoba koja ohrabruje moguće njegove protukandidate u borbi za funkciju šefa stranke. Tvrde da mu odgovara da ih bude što više. Prema tim kalkulacijama, više kandidata moglo bi lakše dovesti do drugog kruga glasovanja na unutarstranačkim izborima, odnosno spriječiti Plenkovićevu pobjedu već u prvom krugu glasovanja. Tada bi i Plenkoviću trebala izravnija Brkićeva pomoć i utjecaj koji bi mogao usmjeravati na zbivanja u stranci, koristeći svoj priličan utjecaj na članstvo na terenu.

• Andrej Plenković i Milijan Brkić neformalno su se usuglasili da se na sljedećim unutarstranačkim izborima neće ujedno birati i zamjenika predsjednika HDZ-a

Izvori bliski Plenkoviću tvrde da se on prema Brkiću zasad drži suzdržano, jer procjenjuje da mu većina okolnosti uoči skorih unutarstranačkih izbora ide u prilog. Kao jedan od ključnih operativaca i stratega Plenkovićeve kampanje spominje se Vladimir Šeks, koji bi mogao uskrsnuti kao jedan od kandidata HDZ-a za novi saborski mandat, a čiji posinak Karlo Ressler radi u Plenkovićevu timu u Bruxellesu.

Plenković i Brkić neformalno su se usuglasili da se na sljedećim unutarstranačkim izborima neće ujedno birati i zamjenika predsjednika HDZ-a.

Dio članstva smatra da statut stranke određuje da se s predsjednikom stranke mora automatizmom birati i njegova zamjenika. Neki idu toliko daleko da navode da bi o tomu trebalo tražiti očitovanje Ministarstva uprave. Zapravo se radi o udaru na Brkića, odnosno nastojanju da mu se što prije oslabi moć unutar stranke. Dio stranke Brkiću zamjera što je godinama bio glavni Karamarkov operativac i uključen u najosjetljivije i najpovjerljivije njegove manevre te što je nejasno koliko se doista od njega distancirao. Navode i da je Brkić opterećen nekim nikad posve razješnjenim istragama Tužiteljstva BiH još iz vremena ratnih aktivnosti 90-ih na području te zemlje, aferom Karlovačka banka, kao i javnosti dobro poznatom aferom plagiranja diplomskog rada. Međutim, tijekom posljednjih mjeseci upravo se Brkiću neformalno pripisivalo da je unutar stranke najjače upozoravao na sporne Karamarkove aktivnosti i njegove neodržive kontakte s konzultantom Mola Josipom Petrovićem. Upravo na to, na Brkićevo upozoravanje na zaštitu nacionalnih interesa u kontekstu odnosa Vlade i mađarskog Mola u Ini, unutar stranke gleda se kao na njegov temeljni zalog za ostanak u vrhu HDZ-a.

U dijelu stranke Brkiću zamjeraju bliskost s rigidno desno politički orijentiranom strujom koju neformalno predvodi Vice Vukojević, na koga se veže jaka interesna grupacija koja utječe na brojne poslovne procese. Tu se prvenstveno misli na poslovne krugove vezane uz ruski kapital i uz luku Ploče, među kojima se ističe Josip Jurčević, bivši visoki dužnosnik SOA-e. Međutim, spominje se i da Brkić prvenstveno vodi bitku za vlastiti utjecaj te da s tom grupacijom već duže vrijeme ima slabije kontakte i sve manje interesnih dodirnih točaka.

Izvori bliski Plenkoviću navode kako na predstojećim unutarstranačkim izborima nije potrebno birati i zamjenika stranke. Upravo u tomu vide se obrisi ključnih neformalnih suglasja Plenkovića i Brkića do kojih se došlo tijekom više međusobnih razgovora.

Dinamikom svojih javnih istupa, kako na nedavnom stranačkom saboru, tako i u medijima, Plenković se nameće kao najozbiljniji kandidat za Karamarkova nasljednika. Sadržaj onoga što govori također mu ide u prilog, iako ima i znatan broj članova stranke koji Plenkoviću dosta toga zamjeraju, ne bez valjanih argumenata.

Tvrdi se da Plenkovića podržava i tzv. srednja struja Crkve. U njihovim se promišljanjima prvenstveno vodi računa o tome koji kandidat za šefa HDZ-a može na izvanrednim izborima pobijediti Zorana Milanovića. “Crkva se izravno u unutarstranačku kampanju neće miješati, ali će kao i u Karamarkovu slučaju jasno dati do znanja što je za stranku poželjno. Slično je i s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović. Za što se ona zalaže moglo se najbolje čuti iz njena govora u povodu Dana državnosti, iako se ona u te procese u stranci nikako izravno neće miješati”, izjavio je za Nacional visoki politički izvor.

U stranačkim krugovima smatra se gotovo ključnim to što su podršku Plenkoviću odlučili dati Davor Ivo Stier i Damir Krstičević. Stier je i formalno glasnogovornik njegove kampanje, a Krstičević šef kompletnog izbornog stožera. Drugim riječima, pobijedi li Plenković na unutarstranačkim izborima, Stier bi na izvanrednim parlamentarnim izborima trebao postati kandidat za novog ministra vanjskih i europskih poslova, dok bi Krstičević bio kandidat za novog ministra obrane.

O tomu tko bi trebao najozbiljnije kandidirati za mogućeg budućeg ministra unutarnjih poslova moglo bi se za mišljenje pitati Brkića. Ali razina njegova utjecaja na ta zbivanja zasad je neizvjesna iz više razloga. “Brkić nije kao Karamarko. Ima on puno mana, karakternih osobina netipičnih za političara, ali ključno je da se drži postignutih dogovora. Upravo tu on se temeljito razlikuje od Karamarka koji ga je više puta temeljito razočarao, a on mu svejedno nije bezrezervno okretao leđa. Zato se unutar stranke tijekom posljednjih dana više puta u javnost plasiralo razne neistine, nastojeći da se tako formira javno mišljenje o onomu što će Brkić napraviti. Svi su izgledi da bi on mogao podržati kandidata koji bi mogao utjecati na to da se HDZ ponovo na izborima pojavi kao glavni kandidat za osvajanje vlasti. A zna se iz kakvog bi miljea taj kandidat mogao doći”, znakovito je još koncem proteklog tjedna izjavio jedan utjecajni član HDZ-a.

Koncem vikenda jedan utjecajni poznavatelj prilika u HDZ-u i vrhu hrvatske politike za Nacional je izjavio da postaje sve izvjesnije da bi Plenković možda mogao imati dvojicu protukandidata: Darka Milinovića i Miru Kovača.

Osobe bliske Plenkoviću smatraju da bi mu Milinović zapravo bio idealan protukandidat, kako zbog svojih proturječnih izjava o posljednjoj političkoj drami u koju je stranku i državu uveo Karamarko, tako i zbog vlastitih repova iz ranijeg političkog angažmana. Kovačeve ambicije zasad su nepoznanica većem broju članova stranke. Plenkoviću bliski izvori navode da je Kovač također pred brojnim izazovima. Smatra se da je politički uzlet doživio zahvaljujući prvenstveno Karamarku, ali činjenicu da ga on nije iskreno podržao na nedavnim unutarstrančkim izborima mnogi u novonastalim okolnostima vide kao točku koju bi Kovač mogao koristiti kao prednost u mogućoj budućoj kampanji. Kao najveći nedostatak svakako mu se ističe nepromišljena izjava u kojoj je Velimira Bujaneca, voditelja i urednika emisije “Bujica”, nazvao enciklopedistom i prosvjetiteljem. “Na tom detalju pada njegova kandidatura. Iako on nije jedini koji je Bujanecu svojim gostovanjem u njegovoj emisiji dao legitimitet, rijetki su oni koji su pokazali takvu nepromišljenost da su mu na taj način komplimentirali”, izjavio je za Nacional izvor iz HDZ-a.

Plenkoviću u prilog svakako ide što mu je kandidaturu u ponedjeljak i zvanično podržao Tomislav Tolušić, iako je on još prije nekoliko dana javno istupao kao potencijalni kandidat za novog šefa HDZ-a. Nacionalu su više puta iz HDZ-a plasirali tvrdnje da Tolušića, inače tehničkog ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a i potpredsjednika HDZ-a, u stranci izrazito podržava Brkić. Bilo je to u vrijeme kada se tražio Karamarkov nasljednik na poziciji potpredsjednika Vlade, a Brkić je na toj funkciji vidio upravo umjerenijeg Tolušića. U tomu se počelo nazirati kako Brkić počinje shvaćati štetnost rigidno desne političke retorike koju je afirmirao Karamarko.

• Tvrdi se da Plenkovića podržava i tzv. srednja struja Crkve, koja prvenstveno vodi računa o tome koji kandidat za šefa HDZ-a može na izvanrednim izborima pobijediti Zorana Milanovića

Glavna perjanica takvog rigidnog dijela stranke svakako je tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji je postao prava zvijezda te stranačke populacije. Za njega se proteklih dana tvrdilo da bi mogao biti najozbiljniji protukandidat Plenkoviću. Međutim, koncem vikenda počelo se tvrditi da Hasanbegović shvaća da bi njegova kandidatura mogla dodatno štetiti imidžu stranke i njenim šansama na predstojećim izborima, da se on zbog toga vjerojatno neće kandidirati, nego da će nastojati zadržati utjecaj na desnom krilu unutar stranke. Moguće je da se Hasanbegoviću plasiranjem takvih tvrdnji šalju poruke što bi mu bilo mudro učiniti.

Tijekom ponedjeljka poslijepodne prema Nacionalu su se plasirale tvrdnje da su na pragu odustajanja od kandidature za šefa HDZ-a i Hasanbegović i Kovač. Ako bi se dogodilo da Plenković nema protukandidata na unutarstranačkim izborima, bila bi to loša poruka prema javnosti koja bi otvorila prostor da se počnu ponovo plasirati iznesene tvrdnje da će se Plenković kandidirati za šefa stranke tek kada bude posve siguran da će mu na putu do te funkcije članstvo razvući crveni tepih dobrodošlice i nakon što ga ljubazno zamole da je preuzme.

Izvori bliski Brkiću za Nacional su otkrili kako mu je više bliskih osoba sugeriralo da bi mu bilo najbolje ispričati se javnosti zbog toga što je plagirao dio svog diplomskog rada, napisati novi diplomski rad, potom ga obraniti i steći formalno zvanje diplomiranog kriminalista. Prema tom scenariju, on bi potom zatražio da se izračuna je li i koliko novca kroz osobne dohotke primio jer se vodilo da je diplomirani kriminalist, a potom bi taj eventualni iznos uplatio u državni proračun.

Brkiću prijatelji sugeriraju da bi se tako mogao riješiti reputacijskog tereta, što smatra preduvjetom za uspješan nastavak aktivnog bavljenja politikom. Ako bi to i učinio, to bi možda i najzornije pokazalo da u političkom smislu Brkić počinje sazrijevati te da mu vrata visoke politike u budućnosti nisu zatvorena.