Objavljeno u Nacionalu br. 345, 2002-06-26

Američke filmske i glazbene zvijezde dobile su novu najdražu igračku – botox, otrov koji izravnava bore i omogućava svima mladenački izgled: dr. Siniša Glumičić pokazao je Nacionalovim novinarima kako izgleda tretman injekcijama botoxa i objasnio njegovo djelovanje

Samo nekoliko uboda iglom, u kojoj se nalazi otrov botox, inače opasan po život, dovoljno je za vječni mladoliki izgled. Kad su slavne holivudske filmske zvijezde poput Nicole Kidman, Toma Cruisea, Madonne i Carry Fisher saznale za taj čudotvorni otrov koji izravnava bore, zanemarile su sve, pa čak i strah i od smrti, i odmah odjurile na terapiju. Ako je i postojala sumnja u taj paradoks da otrov djeluje ljekovito, rezultati su raspršili sve sumnje: bore su nestale, što je izazvalo jednu od najvećih pošasti u holivudskom show businessu nakon pojave Marilyn Monroe. Rođena je nova zvijezda – botox! Samo tijekom prošle godine više od milijun Amerikanaca koristilo je botox kao lijek protiv bora, a taj se broj iz dana u dan sve više povećava. Danas se botox koristi u svim opremljenijim dermatološkim i estetskokirurškim ordinacijama.
Groznica izazvana botoxom ubrzo se proširila i preko Atlantika do Velike Britanije, a polako postaje i dio hrvatske stvarnosti. Pomama za botoxom, koji učinkovito i bez posljedica ravna bore oko očiju i na čelu, nastala je zato što se pokazuje da se vjekovni ljudski san o vječnoj mladosti ipak može ostvariti. Uz dr. Sinišu Glumičića, stručnjaka za estetsku i plastičnu kirurgiju, u Hrvatskoj su botox na liste svojih usluga uveli još neki liječnici, no zasad se u našim uvjetima ne može govoriti o pošasti.
Za botoxom su poludjele sve hollywoodske zvijezde, a odnedavno se može dobiti i u Zagrebu Botox paralizira mišiće i tako izravnava bore, no nakon 6 mjeseci postupak se mora ponoviti Dr. Glumičić aktivno radi s botoxom oko šest mjeseci. Kaže da ljudi kod nas još pomalo zaziru od botoxa jer nisu navikli na činjenicu da neurotoksin može liječiti. Trenutačno mu dolazi mnogo ljudi iz diplomatskog kora, bilo je tek dvoje iz show businessa, a prema vlastitu priznanju ima mnogo pacijenata iz Austrije koji dolaze u Hrvatsku zato što im je ovdje u Zagrebu terapija botoxom puno jeftinija. U njegovoj klinici za 30 miligrama botoxa, koliko je nužno za jedan tretman bora na čelu, treba platiti oko 200 eura. U Americi je sasvim drukčiji princip naplaćivanja: naprimjer, dr. Frank Kamer iz Hollywooda, jedan od najpoznatijih estetskih kirurga koji je operirao Franka Sinatru, Michaela Douglasa, Elisabeth Taylor i Cathrin Zetu Jones, naplaćuje svaki ubod iglicom po 100 dolara. Za tretman bora na čelu treba od šest do osam uboda, dakle, od 600 do 800 dolara, a za bore oko očiju još po četiri na svakom oku, što ukupno iznosi 1800 dolara za proceduru koja traje pet minuta.
Botox je vrsta otrova koju proizvodi bakterija clostridijum botulinum, toksičan je za živčano tkivo i djeluje kao neurotoksin. No, u koncentraciji u kojoj se daje izavno u mišić izaziva samo privremenu paralizu muskulature. Botoxom se može tretirati čelo, osobito glabelarne, zvjezdaste bore iznad korijena nosa, a potom i za periorbitalne bore oko očiju za koje estetska kirurgija prije nije imala rješenje. Za bore oko usana, koje najčešće nastaju zbog smijeha, ne preporučuje se botox, jer bi moglo doći do paralize mišića oko usana i uslijed toga bi usne pale dolje. Za te bore puno bolji efekt daju restilan ili kolagen, kojim se bore zapravo popunjavaju. Neki i za te bore upotrebljavaju botex, ali dr. Glumičić to ne preporučuje. Također se može koristiti protiv vratnih bora, ali ni to nije preporučljivo. Prednost botoxa pred ostalim sredstvima protiv bora je u tome što djeluje nevjerojatno lokalno, samo na mjestu gdje se otopina ubrizgava.
Postupak je jednostavan i traje tri minute. Prije tretmana kožu je dovoljno oprati sapunom, ne smije se koristiti alkohol, a poslije tretmana mikroiglicama, ne treba kožu masirati kao što je nužno kod drugih terapija. Botox se ubrizgava injektivno, izravno u mišić i pacijent nakon dva-tri dana počinje osjećati lagano ukrućenje tog dijela, ali ne osjeća nikakve bolove. Ukratko, ta muskulatura prestaje funkcionirati, kao da je taj dio lica zamrznut, ali se ne mijenja mimika lica i – bore nestaju. “Rezultat je izvrstan!”, ističe. Nakon tretmana pacijent tog dana ne smije masirati to mjesto i ne smije rano leći u krevet kako botox ne bi, zbog sile teže, iscurio u neki drugi dio muskulature i tako izazvao probleme. Djelovanje traje od šest do osam mjeseci, a onda učinak nestaje, mišić se polako odmrzava i vraća se naborano stanje kakvo je bilo prije ubrizgavanja botoxa. Tada se postupak ponavlja, što znači da je za mladenački izgled dovoljno dva puta godišnje posjetiti plastičnog kirurga. Zanimljivo je da se botox može davati cijeli život i da ni nakon dugotrajna korištenja nema negativnih posljedica. Naravno, botox mora biti svjež i mora se raditi po točno propisanoj recepturi.
Botox se u medicini koristi jako dugo, ponajviše protiv pojačana znojenja pazuha, dlanova i tabana, kod bleferospazma – ukrućenih kapaka, križobolje, pa čak i protiv glavobolje, a traju ispitivanja njegova djelovanja na djecu sa strabizmom – razrokosti, te na odrasle nakon infarkta. Američko društvo za glavobolju upravo je objavilo rezultate 13 istraživanja koji kazuju da botox vrlo povoljno utječe na smanjivanje migrene i nekih tenzijskih vrsta glavobolja. Dr. William Ondo s Baylor College of Medicine izjavio je da je botoxova prednost pred drugim medikamentima u tome što nema nus-pojava i što je siguran i učinkovit. Znači, botox nije bio ilegalan, mogao se najnormalnije kupiti na liječnički recept, a u terapiji protiv znojenja, bleferospazama i glavobolje pokazao se jako djelotvoran. Prije osam, devet godina botox se počeo eksperimentalno koristiti u estetskoj kirurgiji protiv bora, a onda se potkraj 90-ih naveliko proširio.
Pioniri u znanstvenom istraživanju djelovanja botoxa u terapiji protiv bora bili su kanadski bračni par Jean i Alastair Carruthers, dermatolog i oftalmologinja iz Vancouvera, koji su kasnih 80-ih publicirali prvi znanstveni izvještaj o upotrebi botoxa u estetske svrhe. Naime, Carruthers je tretirao bore kolagenom, a za to vrijeme je njegova supruga eksperimentirala s botoxom. Tako je 1987. otkrila da je taj otrov izravnao bore oko očiju. Kad su počeli primjenjivati botox, pacijenti su im javljali da je taj novi preparat bolji od kolagena.
Prava eksplozija nastala je tek ove godine. Američka FDA, Food and Drug Administration (Uprava za kontrolu hrane i lijekova) nakon petogodišnjeg ispitivanja botoxa i njegovih posljedica priznala je taj preparat kao lijek protiv bora, čime je botox postao prvi preparat koji je neka medicinska kuća registrirala kao ljekovito sredstvo u terapiji protiv bora. Lester J. Kaplan, predsjednik Odjela za istraživanja i razvoj američke kompanije Allergan Inc., koja je prva počela proizvoditi botox, izjavio je da je taj preparat učinkovit i potpuno siguran u estetskim tretmanima bora. Uz to, Allergan Inc. je zabilježila velik porast prodaje botoxa: utržak je skočio sa 90 milijuna dolara u 1997. na 310 milijuna dolara u 2001. FDA je preporučila da se botox ne koristi češće od jedanput u tri mjeseca, i to po najmanju dozu. Također, ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i svima koji imaju neuromišićne probleme.
Dr. Glumičić ističe da je ugodno iznenađen kvalitetom botoxa koji se može nabaviti preko uvoznika Oktal pharme. “Identičan je američkom botoxu, koji proizvodi kalifornijska farmaceutska kompanija Allergan Inc. U originalu je u prahu i mora biti u ledu pa se čuva u frižideru, a kad se otopi može se koristiti samo taj dan, jer mu inače pada potencija i gotovo je neučinkovit”, kaže i dodaje da postoji i europski botox, koji se proizvodi u Velikoj Britaniji. Inače, američka farmaceutska kompanija Allergan Inc. čak podučava liječnike u pravilnoj primjeni i doziranju botoxa kako bi se izbjegli negativni učinci. Budući da je svijet, pogotovo show business, zahvatila pomama za botoxom, u tržišnu bitku uključile su se i druge farmaceutske tvrtke koje su lansirale svoje vlastite preparate bazirane na formuli sličnoj botoxu.
Na pitanje postoji li opasnost od takve terapije ili čak pojave sindroma Michaela Jacksona, dr. Glumičić odgovara da nema nikakvih opasnosti, ali da treba biti vrlo oprezan. Ističe da botox nikako ne smiju davati kozmetičari ili druge nestručne osobe nego samo liječnici. U slučaju nestručnog postupka ili ako se tretiranje botoxom izvede na krivom mjestu, može doći do privremene paralize mišića na tom dijelu licu. Naprimjer, ako se tretman nestručno radi na borama oko očiju, može se dogoditi da kapak “padne” i ostane nepokretan neko vrijeme. Dr. Glumičić misli da se ne treba bojati katastrofe jer je potvrđeno da botox djeluje s ugrađenim sigurnosnim mehanizmom: čak ako se i paralizira neki mišić lica, to je samo privremeno i nema trajnog oštećenja.
Na pitanje je li ikada bilo negativnih posljedica, dr. Glumičić je odgovorio da uvijek postoji mogućnost komplikacija, što ovisi o pojedinom čovjeku i nije nužno vezano uz botox. Naprimjer, može se dogoditi da je pacijent baš alergičan na botox, iako on u pravilu nije alergijski preparat i ne treba prije upotrebe napraviti alergijski test na ruci kao što je slučaj s kolagenom. Može se javiti crvenilo ili infekcija, a ponekad i glavobolja, no te su pojave izuzetno rijetke. “U medicini i kirurgiji nikada nema stopostotnih garancija”, ističe. Prema istraživanjima prof. Blitzera iz New Yorka sa Sveučilišta Columbia i dr. Baindera, profesora na UCLA Sveučilišta, nije se dogodio ni jedan smrtni slučaj od predoziranja botoxom. Kad bi se preporučena doza za jedan tretman bora oko očiju i na čelu tri puta povećala i primjenjivala svaka tri mjeseca, čak bi i to bilo potpuno sigurno za zdravlje.
No Steve King, zamjenik urednika britanskog Magazina za muško zdravlje, drukčijeg je mišljenja. Kad je groznica tretmana botoxom počela tresti i Englesku, pa se tako i sir Cliff Richard odlučio na izravnavanje bora, King je proveo eksperiment na samom sebi. Izjavio je da uopće nije impresioniran rezultatima. “Sada, tri mjeseca nakon što su mi ubrizgali botox, moje je lice naboranije nego prije!”, zaključio je King. Prema nekim mišljenjima postoji velika razlika u kvaliteti između originalnoga američkog i britanskog botoxa, pa je moguće da zbog toga u Kingovu slučaju rezultati nisu bili zadovoljavajući. Neki protivnici estetske kirurgije zapitali su se o etičkoj strani primjene botoxa, ističući da nije moralno omogućavati “vječnu mladost” samo onima koji to mogu platiti. No, dr. Edward Luce, predsjednik Američkog društva za plastičnu kirurgiju, vjeruje da to nije problematično. “Ako medicina može ljudima omogućiti mladolik izgled, koji ih čini radosnijima i samopouzdanijim, onda u tome ne vidim etičku dilemu”, zaključio je dr. Luce.
Dr. Glumičić priznaje da je i sam dugo zazirao od metode koja se godinama naveliko koristila u Americi, pogotovo u Hollywoodu, jer mu ideja o namjernoj paralizi mišića na licu nije bila bliska. No, kad je otišao kod dr. Franka Kamera, jednog od najvećih stručnjaka na području estetske kirurgije u SAD-u, čija se moderno opremljena estetska kirurška klinika Lasky Clinik nalazi u središtu Hollywooda u ulici Lasky Drive, promijenio je mišljenje. Ugled dr. Kamera je velik: on je čest gost specijalističkih tečajeva, kongresa i tv emisija o estetskoj kirurgiji. Pri dolasku na specijalizaciju kod dr. Kamera obvezno je potpisivanje posebnog formulara koji liječnika obvezuje na šutnju o identitetu pacijenata. Zahvaljujući članstvu u Akademiji za estetsku kirurgiju, čiji je predsjednik bio dr. Kamer, Glumičić je otišao u njegovu kliniku. Kamer je zaključio da je posljednjih godina upravo botox najvažnija inovacija na području estetske kirurgije. “Pruža nam adekvatno rješenje za očne i bore na čelu”, istaknuo je dr. Kamer. Za saniranje tih bora ranije se moralo operirati, napravio bi se rez u kosi i iznutra recesirao mišić, što je pak moglo ostaviti ožiljak.
Zanimljivo je da dr. Kamer tjedan dana prije dodjele Oscara uopće ne radi plastične operacije nego samo terapiju protiv bora botoxom. Kao na tekućoj traci ulaze na jedna vrata i onda iz sigurnosnih razloga izlaze na druga, i to od osam ujutro do 20 sati navečer.
Za mladolik izgled pa time i za terapiju botoxom više su zainteresirane žene, što je u knjizi “The Body Project: An Intimate History of American Girls” obradila američka povjesničarka dr. Joan Jacobs Brumberg s Cornell University. “U 21. stoljeću žene u zreloj dobi osjećaju se manje vrijedne i odbačene jer zapadna kultura veliča kult mladosti, dok muškarci u tim godinama tek onda dobivaju pravu vrijednost”, ističe dr. Brumberg. “Zbog toga nije čudno što su žene u dobi od 55 ili 60 godina spremne učiniti sve kako bi povratile mladolik izgled”.