Objavljeno u Nacionalu br. 678, 2008-11-10

U naredna tri tjedna Vlada RH ozbiljno će razmotriti opciju da od MMF-a zatraži financijsku pomoć kako bi mogla otplatiti dospjeli vanjski dug

Vlada Republike Hrvatske ozbiljno razmatra mogućnost da u naredna tri tjednau zatražit novčanu pomoć od međunarodnih financijskih institucija, prije svega od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kako bi u sljedećoj godini izbjegla financijski kolaps. Tu informaciju Nacionalu je potvrdilo nekoliko izvora iz međunarodnih financijskih krugova, koji su dobro upućeni u rad Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB). Prema njima, Vlada i HNB obratit će se MMF-u za pomoć najkasnije do usvajanja državnog proračuna za 2009. godinu, na kojem se ovih dana gotovo u tajnosti užurbano radi u Ministarstvu financija. Proračun bi se trebao naći na raspravi u Saboru 15. studenoga a do tada će Vlada imati garancije MMF-a. Kako će državni budžet izgledati zasad znaju samo oni koji rade na njemu. No, prema izjavi ministra godpodarstva Damira Polančeca, izrečenoj u ponedjeljak na konferenciji pod nazivom “Tko će opstati, a tko propasti”, najvažniji državni financijski dokument mogao bi biti vrlo restriktivan. Naime, Polančecovu ministarstvu za iduću je godinu namijenjeno 147 milijuna kuna manje nego ove godine.

Sada je potpuno jasno da se globalna financijska kriza prelila na Hrvatsku te da je naša zemlja sljedeća žrtva bankarskog kolapsa, koji je nedavno započeo u Sjedinjenim Državama, što je rezultiralo globalnom paralizom protoka međunarodnog kapitala, a neizbježno će završiti recesijom i gospodarskom krizom u svim zemljama Zapada. Glavni razlog obraćanja za pomoć MMF-u, s kojim je Hrvatska godinama surađivala temeljem stand by aranžmana, upravo je nemogućnost dobivanja kredita kako bi se servisirao dio vanjskog duga, koji uskoro stiže na naplatu. U sljedećoj godini država i gospodarstvo morat će vratiti 10,8 milijardi eura raznih kredita dobivenih prethodnih godina u inozemstvu. Od toga samo država međunarodnim financijskim institucijama duguje 5 milijardi eura. Stručnjaci smatraju da će uz predviđeni rast gospodarstva od samo 2 posto u sljedećoj godini Vlada i gospodarski subjekti jedva moći plaćati kamate. I ranije se dešavalo da državi na naplatu u kratkom razdoblju stigne velik iznos glavnice, ali prethodnih se godina taj problem rješavao reprogramiranjem dugova jer je do kapitala na međunarodnom tržištu bilo relativno lako doći. Situacija se u posljednja dva mjeseca promijenila i nove kredite nemoguće je dobiti po starim cijenama.

Upućeni tvrde da zbog nagomilanih dugova i troškova administracije državna riznica puca po šavovima a ministar financija Ivan Šuker trenutačno proživljava najteži kvartal u svoja dva dosadašnja mandata. U pitanju nije samo otplata duga kreditorima, već i redovita mjesečna isplata korisnika državnog proračuna. Ministar Šuker svaki mjesec mora za mirovine izdvojiti 1,1 milijardu kuna, a za plaće koje se financiraju iz državnog budžeta 1,8 milijardi kuna. Pojavile su se čak informacije da se državni budžet krpa na način da se raznim vladinim agencijama naprasno oduzima dio njihova godišnjeg budžeta, koji je nužan za funkcioniranje i isplatu plaća zaposlenima.

Najteže pitanje s kojim se Ministarstvo financija suočava posljednjih dana jest kako će država u okolnostima financijske krize otplatiti milijardu eura inozemnog duga, koji na naplatu stiže u iduća tri do četiri mjeseca. Do kraja godine Hrvatska mora otplatiti obveznice ukupne vrijednosti oko 200 milijuna eura. U veljači sljedeće godine na naplatu stiže obveznica vrijedna 500 milijuna eura, a nakon toga država će morati otplatiti tzv. samuraj obveznice vrijedne 200 milijuna eura. U financijskim krugovima kao rješenje spominjana je mogućnost izdavanja novih obveznica u prvoj polovini sljedeće godine i to na domaćem tržištu, u kombinaciji s izravnim bankarskim kreditom, no pitanje je imaju li domaće banke u okolnostima velike nelikvidnosti dovoljno financijske snage da prate državu. Navodno će HNB biti prisiljen smanjiti pričuve banaka kako bi se bankama olakšalo izravno kreditiranje države. Međutim, te planove znatno otežava financijska kriza koja je povećala troškove financiranja i podigla prinose koje traže investitori. Na veliku hrvatsku izloženost međunarodnoj financijskoj krizi među prvima su upozorili analitičari Deutsche Banka. Oni su u listopadu svrstali Hrvatsku na prvo mjesto među 19 zemalja kojima prijeti opasnost povlačenja kreditnih međubankarskih linija u sljedećih godinu dana. Usporedbe radi, Mađarska, koja je već zatražila i dobila 25 milijardi eura pomoći od MMF-a i Svjetske banke, na listi ugroženosti Deutsche Banka nalazi se na petom mjestu. Valja napomenuti da je udio mađarskog vansjkog duga u bruto društvenom proizvodu, isto kao i hrvatskog, odavno prešao 90 posto.

U svjetlu spašavanja Mađarske, bit će zanimljivo vidjeti čime će MMF uvjetovati eventualni aranžman s Hrvatskom. Mađarska vlada obvezala se da će stvoriti velike financijske rezerve u državnom proračunu, kako bi mogla reagirati na recesiju. Taj novac Mađari namjeravaju pribaviti značajnim rezanjem socijalnih troškova. Također, plaće svih zaposlenika u državnim službama bit će zamrznute, a značajno će se smanjiti i količina novca koju država uplaćuje u mirovinski sustav. Uz to, mađarska se vlada obvezala zaustaviti sve planirane državne investicije. Mnogi se slažu da je i u Hrvatskoj neminovna revizija svih planiranih, pa čak i započetih kapitalnih infrastrukturnih projekata. Da je tako, svjedoči činjenica da Hrvatske autoceste nedavno nisu mogle dobiti međunarodni kredit od 200 milijuna eura za nastvak gradnje autoceste do Dubrovnika. HAC-u nije pomogla ni ponuđena garancija Vlade RH. U tom kontesktu treba promatrati i nastup premijera Sanadera, koji je rezolutno zatražio od Instituta građevinarstva Hrvatske da smanji cijenu gradnje budućeg putničkog terminala na zagrebačkom aerodromu Pleso. Sanaderova vlada, koja je IGH-u u svom mandatu dodijelila poslove vrijedne milijarde kuna, sada traži od Radićeva instituta da smanji cijenu od 280 milijuna eura, nakon što je projekt već izabran na javnom natječaju. Sanaderova reakcija uslijedila je tek desetak dana nakon završetka natječaja, iako se odmah znalo da je IGH-ov izabrani projekt terminala probio zacrtanu cjenovnu granicu za 50 milijuna eura.

Pitanje je što će biti s još dva mega projekta, čija je realizacija povjerena IGH-u, igradnji mosta Pelješac i nizinske pruge Zagreb-Rijeka. Upućeni u stanje državnih financija smatraju da Vladi u novonastalim okolnostima teško pada i organizacija Svjetskog rukometnog prvenstva, koje će se u drugoj polovini siječnja održati u sedam hrvatskih gradova. Vlada je na sebe preuzela financiranje dijela troškova organizacije, a u Osijeku direktno iz budžeta financira gradnju dvorane vrijedne 200 milijuna kuna. Dobar dio troškova organizacije otpada na gradove, koji bi se također mogli naći u financijskim problemima, jer će i idućih godina morati osigurati plaćanje održavanja rukometnih dvorana. U nezgodno vrijeme došla je i obveza isplate odštete Hypo banci i talijanskoj građevinskoj tvrtki Astaldi, kojima je Vlada na ime izgubljenog spora dužna isplatiti ukupno 78 milijuna eura. Vlada isplatu neće moći još dugo izbjegavati jer bi to značilo nepoštivanje međunarodnih obveza. U sadašnjoj situaciji Sanaderov tim si ne može dopustiti takavu nonšalanciju, naročito sada kada su međunarodne rejting agencije počele upozoravati na sve slabije izglede hrvatskog kreditnog rejtinga.

Nadolazeća recesija i gospodarska kriza predstavljaju dodatni, ali ne i zasebni problem. Zbog sve slabije potrošnje, državni proračun već sad od poreza ubire manje novca nego prošle godine. Pitanje je što će biti sljedeće godine kada će tvrtke morati otplatiti gotovo šest milijardi eura vanjskog duga a gospodarskog rasta, prema predviđanjima, gotovo neće biti. Mnoge će kompanije zapasti u teškoće i pitanje je koliko će ih preživjeti recesiju, što će smanjiti prihode a povećati socijalne rashode državi.

Gospodarski rast 0 posto

Guverner HNB-a Željko Rohatinski nedavno je iznio prognozu prema kojoj će hrvatsko gospodarstvo sljedeće godine rasti po stopi od 2 posto. U ponedjeljak, 10. studenoga, ministar gospodarstva Damir Polančec izjavio je kako je nakon dubokog promišljanja došao do zaključka da je moguć rast gospodarstva od 3,8 do 4,5 posto. Međutim, strani analitičari sve češće upozoravaju da će Hrvatska biti zadovoljna ako joj gospodarstvo sljedeće godine ne završi u minusu.

Europski recept za rat protiv recesije

Prema neslužbenim informacijama guverner Bank of England Mervyn King uskoro će smanjiti referentnu kamatnu stopu u Velikoj Britaniji. Analitičari procjenjuju kako bi britanska centralna banka u konačnici mogla smanjiti referentnu kamatnu stopu na nulu. Ako se to dogodi, bit će to najveće smanjenje kamatnih stopa u Velikoj Britaniji od 2. svjetskog rata. Naime, trenutno referentna kamatna stopa Bank of England iznosi 4,5 posto i jedna je od najviših u Europskoj uniji. Na taj način Bank of England pokušat će obuzdati sve jaču recesiju u britanskom gospodarstvu. Naime, smanjenje referentne kamatne stope trebalo bi rezultirati jeftinijim i dostupnijim kreditima, a taj snažniji dotok kapitala mogao bi pomoći britanskim gospodarskim subjektima da lakše prežive krizu.

Takva mjera centralne britanske banke nije ništa novo. Većina velikih svjetskih centralnih banaka već dulje vrijeme postupno smanjuje referentne kamatne stope, ali se nitko dosad nije odlučio na tako naglo sniženje. Najsličnije smanjenje referentne kamatne stope poduzela je američka centralna banka FED, tako da sad u SAD-u ta stopa iznosi 1 posto. Europska centralna banka također je značajno smanjila svoju kamatnu stopu, tako da danas ona iznosi 3,25 posto. Takvi potezi velikih svjetskih centralnih banaka izazvat će i pad kamata koje banke primjenjuju na međubankovne pozajmice, pa se može očekivati i da će se smanjiti kamatne stope na komercijalne kredite.

Unatoč tome što Hrvatska narodna banka ne funkcionira po principu referentne kamatne stope, ovi trendovi utjecat će i na hrvatski bankovni sustav. Naime, zbog njih će hrvatske banke jeftinije moći posuđivati novac u inozemstvu, pa se može očekivati da će ga jeftinije i posuđivati u Hrvatskoj. Banke će i dalje zadržati vrlo restriktivne kriterije pri izdavanju kredita, ali je gotovo izvjesno da će krediti za investicije s manjim rizikom, kao što su nekretnine, u Hrvatskoj pojeftiniti. Upravo to je izvrsna vijest za hrvatske građevinare koji su tijekom proteklih deset mjeseci bili suočeni s velikim padom potražnje. Samo u Zagrebu je od početka godine prodaja nekretnina pala za 25 posto. Jeftiniji i dostupniji krediti mogli bi uzrokovati djelomičnu stabilizaciju hrvatskog tržišta nekretnina.