Doktor Ivica Lukšić, koordinator bolničkog liječenja oboljelih od covida-19 u Kliničkoj bolnici Dubrava, čovjek koji u šest mjeseci mandata nije uspio osigurati dovoljno medicinskog osoblja za brigu o covid-pacijentima i koji bi trebao biti najodgovorniji što je uoči najgoreg vala pandemije koji se tek očekuje, KB-u Dubrava kao glavnom covid-centru na raspolaganju ostalo još samo 6 respiratora, trebao bi političkom odlukom dirigiranom iz vrha Vlade postati novi ravnatelj te bolnice, za koju se s raznih strana tvrdi da u njoj vlada potpuni kaos. Istovremeno, za sve probleme koji su izašli na vidjelo prošlog tjedna, kada su u Jutarnjem listu i na portalu Telegram objavljena dramatična pisma liječnika iz te bolnice, u kojima se upozorava da se o covid-pacijentima nema tko brinuti, da nemaju ni dovoljno hrane, da mjesecima traže da im se pošalju barem infektolozi te da bolnici prijeti kolaps, iz vrha Vlade planiraju, izgleda, okriviti svog bivšeg ministra zdravstva i bivšeg dugogodišnjeg ravnatelja KB-a Dubrava Milana Kujundžića. Po njima je Kujundžić kriv jer je bolnicu premrežio svojim kadrovima koji otpočetka opstruiraju plan da se Dubrava pretvori u glavnu covid-bolnicu.

“Kujundžićevi kadrovi otpočetka su opstruirali plan za bolnica Dubrava postane glavna covid-bolnica. Dubrava je bivša vojna bolnica, ima izvrsnu lokaciju sa svim potrebnim prilazima, a ujedno se nalazi na izoliranom položaju pa je to bila logična odluka. S druge strane, Rebro to ne može biti jer je puno veći sustav od Dubrave, a time bi se srušio cijeli zdravstveni sustav. Međutim, Kujundžićevi ljudi ne žele da Dubrava postane covid-bolnica jer gledaju svoje sitne interese, a ne širu državnu sliku, oni bi željeli da težinu borbe s koronom podijele sve druge bolnice. I oni su ti koji opstruiraju, pišu pisma, organiziraju prosvjede i slične aktivnosti, sve su to Kujundžićevi puleni”, bio je rezolutan visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a.

Međutim, Nacional je razgovarao i s pojedinim liječnicima iz KB-a Dubrava koji se ne smatraju pripadnicima ničijih klanova, a posebno su žestoki protivnici Milana Kujundžića i njegove struje, ali koji također smatraju da ideja o pretvaranju njihove bolnice u covid-bolnicu nije dobra ne zbog ventilacijskog sustava koji se spominjao u medijima, već upravo zbog činjenice da je to jedina bolnica koja je mogla normalno raditi nakon potresa jer je projektirana za potres jačine 9 stupnjeva po Richteru. Smatraju da je bilo suludo na proljeće isprazniti 600 pacijenata iz bolnice da bi se, u to vrijeme, njih 20 moglo liječiti od korone i onda “glumiti pobjedu nad koronom”. Za to vrijeme patili su svi ostali pacijenti, a na pojedinim odjelima broj operacija smanjen je za više od stotinu pacijenata.

Među Kujundžićeve “pulene” iz Vlade svrstavaju i aktualnog ravnatelja bolnice Srećka Marušića kojeg po hitnom postupku planiraju smijeniti. Tako će se dogoditi situacija da Vili Beroš, koji je dvije godine bio pomoćnik Milanu Kujundžiću dok je on bio ministar zdravstva, zapravo dolazi na njegov teren i miče njegove ljude. No više sugovornika, uključujući i one iz KB-a Dubrava, smatra Marušića lošim ravnateljem koji je na poziciju došao isključivo zahvaljujući zakulisnim političkim igrama Milana Kujundžića koji je u bolnicu i u Upravno vijeće postavio krug sebi bliskih osoba. Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u vrijeme dok je Kujundžić bio ministar prijavljeno je da je on “radi osobnih probitaka i partikularnih interesa stvorio mrežu s njim privatno i interesno povezanih osoba kako bi sebi osigurao trajni izvaninstitucionalni utjecaj na rad i poslovanje KB-a Dubrava te HZZO-a”. O kakvoj se sprezi radi govori i bizaran podatak da je dosadašnja članica Upravnog vijeća bolnice Grozdana Perić zapravo teta ravnatelju Marušiću.

Zbog svega toga je sada, kako smatraju Nacionalovi izvori iz liječničkih krugova, ekspresno nakon zdravstvene inspekcije i smijenjeno Upravno vijeće bolnice i postavljeno novo – i to sve odredom ljudi zaposleni u Ministarstvu zdravstva, dakle pod izravnom ingerencijom ministra zdravstva Vilija Beroša. Koji je prošlog tjedna poručio: “Kao ministar, mogu jedino razriješiti ravnatelja u roku od 30 dana, ako to ne učini Upravno vijeće. Oni će se sastati i donijeti svoj pravorijek.”

U Upravno vijeće imenovani su Silvio Bašić, pročelnik Zavoda za neurologiju u KB-u Dubrava koji je prije mjesec dana imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva iz kvote HSLS-a, zatim Vedran Kranjčević, šef kabineta ministra zdravstva, i Jasminka Hlupić, ravnateljica Uprave za bolničku zdravstvenu zaštitu, transplantaciju i biomedicinu u Ministarstvu zdravstva.

Nacionalovi izvori iz liječničkih krugova uvjereni su da će Marušićeva smjena zato biti samo pitanje formalnosti i da će članovi Upravnog vijeća postupiti po izravnom nalogu ministra, kojem su podređeni, a ovaj pak po izravnom nalogu premijera. Da se premijer izravno miješa u izbor šefova bolnica ili barem da to tako sugerira ni manje ni više nego sam ministar, moglo se naslutiti iz snimke njegova razgovora s Dijanom Zadravec, bivšom zamjenicom ravnatelja Vinogradske bolnice, odnosno KBC-a Sestre Milosrdnice, na kojoj ona Beroša proziva jer je dopustio protuzakonit i protustatutaran natječaj za ravnatelja bolnice, u kojem se pogoduje samo jednoj osobi, to jest aktualnom ravnatelju Mariju Zovaku. S obzirom na to da se kandidirala i Dijana Zadravec, koja je inače također članica HDZ-a, Beroš na to odgovara da je “vrh stranke, uključujući Andreja, njoj poslao jasnu poruku”. Po istom ključu, smatra više Nacionalovih izvora, sada će se birati novi ravnatelj KB-a Dubrava.

Da je upravo Lukšić kandidat kakav bi odgovarao premijeru Plenkoviću, Nacionalu je potvrdio izvor blizak vrhu Vlade koji Lukšića opisuje kao “perfektnog maksilofacijalnog kirurga i pouzdanog čovjeka izvrsnih organizacijskih sposobnosti, usto bliskog Andreju”.

Izvori iz bolnice Dubrava pak postavljaju pitanje kakve veze maksilofacijalna kirurgija ima s respiratornim bolestima i tvrde da je Lukšić zapravo bliski rođak premijera Plenkovića po majčinoj liniji. Kakve organizacijske sposobnosti krase Lukšića može se zaključiti iz snimke njegova sastanka s liječnicima iz KB-a Dubrava, koju je objavio portal Telegram.hr, na kojoj jedan od liječnika upravo njemu postavlja pitanje: “Šest mjeseci se znalo da nemamo respiratora. Što se čekalo?”.

Lukšić je, naime, još u ožujku imenovan voditeljem i koordinatorom Primarnog respiracijsko intenzivističkog centra (PRIC) u KB-u Dubrava kao bolnici koja je trebala postati glavna covid-bolnica u Hrvatskoj. U PRIC spada i Respiratorni centar kojem je na čelu doktor Ivica Grgurević, ujedno i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti. Portal Telegram došao je do pisma koje je Grgurević 28. listopada poslao Ministarstvu zdravstva. U njemu, između ostalog, piše:

“Sve veći prijem, koji zadnjih dana broji po tridesetak pacijenata, te bez infektologa u bolnici, uz nejasne informacije o broju kreveta, nejasne daljnje planove širenja, nejasno definirane planove po pitanju pregledavanja COVID+ bolesnika, a sve s istim i sada već iscrpljenim osobljem, sve to postaje organizacijska, stručna i etička noćna mora. Često izostaju i odgovori na konkretna organizacijska pitanja. Primjerice, vidjevši da objektima A i B kapacitetima dolazi kraj, a oni mogu primiti 160 bolesnika, nisam mogao dobiti odgovor na pitanje što ćemo s novim pacijentima i gdje ćemo ih primati”.

Riječ je o očigledno o pismu iz kojeg može proizlaziti da je za nerješavanje tih i cijelog niza drugih problema i nedostataka kriv ili Lukšić kao koordinator za epidemiju koji nije davao odgovore na pitanja ili ministar Beroš. Slična se rasprava vodila i na sastanku Lukšića s bolničkim liječnicima koji je također netko snimio i dao Telegramu. Na tom sastanku liječnici Lukšiću postavljaju niz konkretnih pitanja, a on im na svako odgovara da odgovorna osoba za funkcioniranje PRIC-a nije on, nego netko drugi i kaže kako on nema ”sve te ingerencije koje vi mislite da imam”.

Više liječničkih izvora s kojima je Nacional razgovarao smatra spomenuti razgovor vrlo problematičnim kad je u pitanju procjena stanja u cijeloj bolnici.

“Ako je pola od toga što smo mogli čuti i pročitati točno, to je jako zabrinjavajuće”, kaže jedan ugledni liječnik, inače respektiran i kao član HDZ-a.

Čak dvoje istaknutih liječnika iz HDZ-a i jedan liječnik iz SDP-a istaknuli su da glavnim problemom u ovoj priči vide ministra Vilija Beroša koji je u najmanju ruku trebao voditi računa o tome što se dešava s pripremama za jesenski val korona-krize i jesu li svi predviđeni kapaciteti spremni, a potom i posložiti sustav da funkcionira. Međutim, istaknuli su sva trojica sugovornika neovisno jedan o drugome, Beroševa glavna mana je da nikada nije vodio nijednu kliniku unutar bolnice, a kamoli cijeli sustav te mu u tom dijelu nedostaje upravljačkog iskustva. Najviše što je vodio, kako se može vidjeti i iz njegova životopisa, bili su jedan zavod i klinička jedinica unutar klinike. Više izvora ispričalo je identične detalje o tome kako je Beroš zapravo otišao iz Vinogradske jer kao neurokirurg nije mogao napredovati zbog šefa neurokirurgije Krešimira Rotima pa da se želio “spasiti” najprije u KB-u Dubrava, ali da ga je Marušić “otkantao”. Isti ovaj kojeg sada Beroš želi smijeniti. Što govori da u cijeloj ovoj priči ima i puno osobnih dimenzija. S druge strane, Berošu zamjeraju da situaciju s Marušićem nije riješio odmah na početku mandata jer postoji presuda Općinskog suda u Zagrebu da je na mjesto ravnatelja postavljen nelegalno. Taj podatak zapravo govori da bi, ako se pokaže da je Marušić na bilo koji način opstruirao uspostavljanje funkcionalnog covid-centra, Beroš mogao biti neizravno odgovoran jer ga nije na vrijeme smijenio, odnosno tražio od Upravnog vijeća da postupi po presudi. Moguće je da on to do sada nije želio upravo zbog svog bivšeg šefa, bivšeg ministra Milana Kujundžića koji i dalje u KB-u Dubrava figurira kao “gazda” iz sjene.

Kritike na račun Beroša imaju i njegovi kolege iz HDZ-a. Jedan od njih kaže: “Stavite za ministra čovjeka za kojeg prvo niste čuli nikad u struci, drugo, nije vodio ni ozbiljan odjel, a sad mu dajete cijeli sustav u ruke. To je greška koju ponavljamo svugdje, i u drugim bolnicama, ali i u javnim poduzećima. To su sustavi u kojima morate imati znanje, socijalne vještine i autoritet. Imate šefove odjela koji nisu menadžeri, ali su autoritet u struci pa kompenziraju s tim, ali ako nemate ni autoritet niti iskustvo, ništa ne možete raditi dobro.”

Uz to sve, ističe dvoje sugovornika, Beroš još nije posložio situaciju ni uspostavio kontrolu u nekoliko ključnih bolnica: jedna je KB Dubrava, gdje se još uvijek osjećaju posljedice rata za izbor ravnatelja između sadašnjeg ravnatelja Srećka Marušića koji se smatra Kujundžićevim kadrom i njemu suprotstavljenom doktora Tonija Kolaka, druga je KBC Sestre Milosrdnice gdje postoji problem između trenutno v.d., a do sada ravnatelja Maria Zovaka s donedavnom zamjenicom Dijanom Zadravec, a treći problem s bolnicom u Splitu. Inače, prema informacijama izvora bliskih Vladi, Vinogradska bolnica trebala bi preuzeti upravljanje rezervnom bolnicom u zagrebačkoj Areni pa je opravdano postaviti pitanje hoće li i iz toga ispasti sličan kaos kao u Dubravi. Naročito uzme li se u obzir Zovakovo u najmanju ruku neodgovorno ponašanje za vrijeme prvog vala koronavirusa s početka godine, o čemu je Nacional ekstenzivno pisao, kada je višekratno izbjegavao otići u samoizolaciju, pa se na koncu ipak zarazio. A moguće je da se tako samovoljno ponašao samo kako ne bi trebao ni na jedan dan predati upravljanje bolnicom svojoj tadašnjoj zamjenici Dijani Zadravec, koja ga je kazneno prijavila zbog sumnji u više nepravilnosti tijekom obnašanja njegove ravnateljske funkcije.

Izvor iz SDP-ovih liječničkih krugova to ovako slikovito opisuje:

“Dubrava je bila vojna bolnica, nakon toga, 90-ih, bila je takoreći vojna bolnica HDZ-a. Kad gledate suštinu, stalno se među sobom tuku dvije do tri struje HDZ-a, a najbolji je primjer upravo nedavni sukob Tonija Kolaka, koji je nekakva desna struja HDZ-a i Milana Kujundžića koji je također desna struja HDZ-a, a svojedobno je osnovao i svoju stranku Hrvatska zora. Onda tu još imate i jednu umjerenu struju, i Beroša, za kojeg ne znamo čija je zapravo struja. A premijer Plenković, s obzirom na karakter, ima problem da sve želi kontrolirati, a uz tu bolnicu ga veže i to što mu je mama tamo radila. S druge strane, potpuno je nejasno zašto još uvijek nije riješio slučaj Vinogradske bolnice u kojoj ste imali dvoje vodećih ljudi, ravnatelja i njegovu zamjenicu, oboje iz HDZ-a koji međusobno ne razgovaraju i gdje zamjenica optužuje svog šefa za korupciju. A ta situacija ne traje dva mjeseca, već dvije godine. Ne znam ni jednu ustanovu niti agenciju gdje dva ključna čovjeka koja pripadaju istoj stranci ne funkcioniraju i javno se svađaju, a u ovom je slučaju još Dijana Zadravec podigla i kaznenu prijavu protiv Zovaka. Dakle, imate dvije zagrebačke bolnice koje ne funkcioniraju i u kojima imate paralelni sustav zapovijedanja. Uz to, imate i situaciju s bolnicom u Splitu gdje je u Upravno vijeće postavljen čovjek iz Zagreba jer je netko iz Zagreba to tako zamislio, a to jednostavno tako ne može funkcionirati.”

I liječnički izvor iz HDZ-a slično razmišlja:

“Država je morala izabrati jednu bolnicu za covid, pao je izbor na Dubravu, ali ovo što se događa sada nije dobro, zbog poruke koja se šalje. Nije dobro da se stvara ovakvo nepovjerenje. To vam je kao u ratu: ako ne vjerujete svojoj vojsci i svojoj vladi, kome ćete vjerovati. A geneza te bolnice je vrlo komplicirana, preuzeta je od JNA u solidnom stanju, barem što se tiče građevinskog dijela. Htjeli su napraviti tu bolnicu kliničkom i dovodili su puno stručnjaka sa strane, od Osijeka do Zadra i iz drugih bolnica, sve vrsne stručnjake, ali i najbolji pojedinci ako ih ne posložite ne funkcioniraju dobro u lošem timu. KB Dubrava nikad nije imala vodstvo koje to može izvući, a situacija je kulminirala sukobom Kujundžić-Kolak. Tako imate začarani krug jer ne može naći vodstvo koje može voditi bolnicu. Pa ni ovo aktualno vodstvo, koje je na vlast došlo pučem, nije je dobro vodilo, a nisam siguran ni da će je dobro voditi sljedeće vodstvo koje će biti postavljeno isto načinom koji nije redovit. Međutim, HDZ ima čvrstu Vladu i ministra, a očito taj kolega koordinator sada ima ambicije preuzeti bolnicu.”

Kad je pak o ministru Berošu riječ, izvor blizak Vladi ističe da je njegova pozicija za sada sigurna:

“Zasad ga nitko neće dirati. Plenković i ministar Božinović puno će se više uključivati u tu situaciju s koronom. I sada se pokazuje da su naši rezultati bolji nego u ostalim zemljama Europske unije, a Vlada to vodi na temelju legitimnih mehanizama. Računa se da će ovaj val trajati pet do šest mjeseci, ali i da će krajem godine doći cjepivo. To bi bili optimalni uvjeti.”

Liječnici iz KB-a Dubrava s kojima je Nacional razgovarao pak smatraju da je suludo stvarati covid-centar u kojem nitko ne želi raditi jer je od proljeća, kad je započela priprema za transformaciju te bolnice u glavni covid-centar, odande otišlo više od 130 medinskih sestara i 10-ak liječnika. S druge strane, smatraju da se hospitaliziralo i one koji su uistinu imali za to indicije, ali i one koji su morali doći u bolnicu samo zato što nisu mogli biti doma samoizolirani, što je dodatno opteretilo kapacitete. Jedan od uglednijih liječnika smatra da bi liječnici obiteljske medicine prvenstveno pacijente s pozitivnim testom trebali upućivati da ostanu doma sve dok ne osjete simptome gušenja. Tek onda bi trebali ići u bolnicu, gdje im se može pružiti daljnji tretman.

Isto tako upozorava da je znatan broj pacijenata umro od ostalih bolesti, da je po nekim odjelima izvedeno i oko 150 operacija manje nego prošle godine i da ga to puno više zabrinjava.