Nacional je iz visokih pravosudnih krugova tijekom turbulentnog proteklog vikenda doznao da je samo pitanje dana kada će DORH i službeno podnijeti kaznenu prijavu protiv ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića. DORH će vrlo skoro i službeno zatražiti da mu se skine imunitet. U toj će kaznenoj prijavi DORH napisati da je Aladrović, dok je bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ondje nezakonito zaposlio dvije osobe, od toga jednu po nalogu ministra Darka Horvata.

Za razliku od Horvata, za kojeg DORH nije trebao tražiti skidanje imuniteta, već ga je odmah uhitio, jer je osumnjičen za počinjenje kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju više od pet godina, u Aladrovićevu slučaju riječ je o kaznenom djelu za koje je predviđena kazna manja od pet godina zatvora, pa ga DORH može kazneno goniti tek nakon što Sabor odobri skidanje imuniteta koji je stekao kad je s HDZ-ove liste za V. izbornu jedinicu izabran za zastupnika na prošlim parlamentarnim izborima u srpnju 2020. godine, a potom u Vladu gdje je postao ministar još godinu dana ranije, kad je premijer radio tadašnju veliku rekonstrukciju Vlade. Prije ulaska u Vladu, do kraja srpnja 2019., Aladrović je bio na čelu HZMO-a i sada ga USKOK sumnjiči da je upravo u tom periodu protuzakonito zapošljavao.

Sporno zapošljavanje spominje se u točki 2 optužnice/rješenja o istrazi protiv Darka Horvata, ali USKOK će vrlo vjerojatno odvojiti tu točku optužnice i otvoriti potpuno novi predmet.

Aladrovića će DORH sasvim sigurno kazneno goniti, ali se razlikuju navodi oko toga kako će se taj kazneni progon odviti. Prema prvom izvoru Aladrovića bi DORH također trebao privesti, ali prema drugom izvoru njegov će se kazneni progon odvijati bez takve vrste dodatnog pritiska, prvo će DORH podnijeti kaznenu prijavu, a potom će podignuti optužnicu.

Premijer Andrej Plenković nalazi se pod velikim pritiskom iz vrha stranke da čim prije sam smijeni nekoliko ministara, među njima Josipa Aladrovića i Tomislava Ćorića, prije no što nastupi USKOK. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Kako bilo, DORH će kaznenim progonom Josipa Aladrovića stvoriti novi veliki pritisak na političku održivost aktualne vlade i premijera Andreja Plenkovića.

Jer ako se DORH-a zaustavi na uhićenju Darka Horvata, Vlada ima šanse preživjeti, ali ako DORH krene u kazneni progon Josipa Aladrovića, ali i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, onda su puno izgledniji prijevremeni izbori. Takve su procjene proteklih dana već plasirane u javnost, ali posebno su ih za Nacional potvrdili različiti izvori iz Vlade, HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera.

Izvor blizak Aladroviću za Nacional je u ponedjeljak poslijepodne izjavio kako on trenutno nema namjeru komentirati bilo kakve navode o vlastitim pravnim problemima i to zato što do njega još nisu dospjele takve informacije. Tijekom ponedjeljka, koliko je Aladroviću bilo poznato, još protiv njega nije bio podnesen niti zahtjev za skidanje imuniteta. Aladrović je sebi bliskoj osobi tijekom vikenda ispričao kako se zbog proteka vremena spornih detalja zbog kojih će se suočiti s kaznenom prijavom on zapravo više i ne sjeća. Ali je isto tako rekao kako je potpuno svjestan da će morati otići iz Vlade bude li ga DORH osumnjičio za bilo kakvo kazneno djelo, bio on zbog toga priveden ili ne. Drugim riječima, smjesta će ponuditi svoju ostavku.

Nacional je tijekom vikenda doznao neke dosad nepoznate detalje zbog kojih će se Aladrović naći pod kaznenim progonom, a ti detalji pokazuju koliko se radi o teško kompromitirajućim okolnostima, bez obzira na to hoće li ga uhititi ili ne. Među ostalim, Nacional je doznao koje je dvije osobe Aladrović, kako se sumnja, protuzakonito zaposlio.

Naime, prema točki dva rješenja protiv Darka Horvata, tvrdi se da je on kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta tražio od Josipa Aladrovića, koji je tada bio ravnatelj HZMO-a, da se zaposli Lidija Sinković, kći njegova jako dobrog prijatelja. Zapošljavanje se trebalo provesti tako da Lidija Sinković najprije dobije ugovor na određeno, a potom i na neodređeno vrijeme. Nacionalov izvor tvrdi:

“Provodila su se dva natječaja, tijekom 2018. i 2019. godine, a na oba je bilo osigurano da prođe i bude najbolja Lidija Sinković. Ona je dobila unaprijed sva pitanja koja joj je Horvat ostavio kod Ane Mandac, a ona je došla po to. To se sve može rekonstruirati iz korespondencije SMS-om. Iz svega se vidi da je ona znala kad će biti raspisan i prvi i drugi natječaj i kad se treba javiti. Prvi put natjecala se za radno mjesto samostalni upravni referent, a drugi put je bio natječaj u Odjelu za nekretnine u HZMO-u. I na kraju, kad je zaposlena na neodređeno, iz HZMO-a je prešla raditi u Ministarstvo, a sve je dogovoreno sporazumom između čelnika tijela, to jest HZMO-a i Ministarstva.”

Ministar Josip Aladrović bliskom krugu ljudi tijekom vikenda rekao je da je potpuno svjestan da će morati otići iz Vlade bude li ga DORH osumnjičio za bilo kakvo kazneno djelo, bio on zbog toga priveden ili ne – smjesta će premijeru ponuditi svoju ostavku. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

U drugom slučaju riječ je o Petri Periša za koju je, prema sumnjama USKOK-a, intervenirao Damir Juzbašić, bivši HDZ-ov ravnatelj Ravnateljstva za robne zalihe RH i HDZ-ov gradonačelnik Županje koji je tri mjeseca prije prošlogodišnjih lokalnih izbora izašao iz HDZ-a. Zapošljavanje se odigralo po istom “modusu operandi” jer je u svemu opet posredovala Ana Mandac, pomoćnica ministra Horvata, a unaprijed su se dijelila i pitanja.

“Petri Periša dostavljena su pitanja, ona ih je naučila i bila najbolja, a natjecala se za vježbenicu”, kaže Nacionalov izvor.

Za oba ova slučaja zapošljavanja USKOK-u će glavna svjedokinja biti Ana Mandac, bivša pomoćnica ministra Darka Horvata, čije je svjedočenje bilo presudno za njegovo uhićenje. Osim svjedočenja, USKOK raspolaže velikim brojem njezinih poruka SMS-a kojima se te sumnje, kako tvrde Nacionalovi izvori, mogu decidirano dokazati.

No pitanje je hoće li se, jednom kad bude otvorena, istraga zaustaviti samo na ta dva imena. Naime, sumnje da je Aladrović koristio HZMO kao ogromni poligon za stranačko uhljebljivanje nisu novost, ali do sada nije bilo naznaka da će se DORH ili USKOK time ozbiljno baviti, i to iako su postojale konkretne kaznene prijave. Osim toga, portal Telegram tijekom vikenda je podsjetio da je njihov novinar Drago Hedl još u srpnju 2019. objavio da je Aladrović u HZMO-u u godinu dana zaposlio čak 68 ljudi.

Još je gora po Plenkovića činjenica da je Nacional, još prije dvije i pol godine, čim je Aladrović postao ministar, upozorio da su protiv njega upravo zbog spornih zapošljavanja bile podnesene kaznene prijave, a da je on angažirao sudionika afere SMS Franju Vargu da istraži tko stoji iza tih anonimnih kaznenih prijava.

Tako se pokazuje da je novi ministar rada i mirovinskog sustava, mladi Josip Aladrović, koji je izabran u Vladu u sklopu velike rekonstrukcije koju je proveo premijer Andrej Plenković da bi iz nje uklonio kompromitirane ministre, i u nju stavio nove, mlađe i aferama neopterećene ljude, jednako kompromitiran, možda čak i više nego smijenjeni ministri. Jer je već bio opterećen sumnjama u sporna zapošljavanja i duboko umiješan u aferu SMS, kao jedan od njenih ključnih sudionika u dosad manje poznatom kraku te afere, u kojoj su glavni protagonisti bili informatičar Franjo Varga i Blaž Curić, kum i suborac bivšeg potpredsjednika Sabora i zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića koji se iz te afere izvukao.

Nacional je dobio uvid u dokaze koji su pokazivali kako je Aladrović intenzivno komunicirao s glavnim operativcem afere SMS Franjom Vargom. Štoviše, Aladrovićeva uloga u aferi mogla se rekonstruirati i iz komunikacije koju je Varga vodio na sam dan uhićenja, u vrijeme kada je već bio pod mjerama, pa je to moralo biti zabilježeno u dokumentaciji sigurnosnih službi. Dokumenti, ali i izjave Nacionalovih izvora s neposrednim saznanjima o zbivanjima u aferi SMS pokazivali su da je u vrijeme dok je Aladrović bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje Varga za njega špijunirao Aladrovićeve protivnike i kritičare iz Zavoda, ali i da je s druge strane, najvjerojatnije da bi Vargi i njegovim pokroviteljima iz afere SMS vratio uslugu, Aladrović radio na tome da Varga ostvari pravo na mirovinu, što je zaustavljeno Varginim uhićenjem, pa se otvara pitanje je li on za tu mirovinu uopće imao uvjete. Vargu su, s druge strane, da radi u korist Aladrovića angažirali neki od vodećih ljudi grupe SMS. Moguće da Plenković sve to nije znao u trenutku kad je Aladrovića prvi put imenovao za ministra, krajem srpnja 2021., ali je ako ništa drugo zbog objave tih informacija u Nacionalu morao toga biti svjestan kad ga je, nakon parlamentarnih izbora 2020., ponovno postavio za ministra. Što pokazuje da te informacije Plenkoviću nimalo nisu smetale i da u tome nije vidio ništa sporno.

Naime, zaposlenici HZMO-a najprije su pisali anonimna pisma pojedinim medijima, a potom su 13. lipnja 2018. podnijeli i kaznenu prijavu protiv Aladrovića. U jednom od pisama naslovljenom “Vapaj iz HZMO-a”, naveli su da je Aladrović kao ravnatelj HZMO-a odgovoran za “dosad neviđen stupanj kriminala u Zavodu”. Pismo je došlo i do Živog zida čiji su zastupnici također USKOK-u podnijeli kaznenu prijavu protiv više osoba iz HZMO-a, uključujući Aladrovića. Zamjenica ravnateljice USKOK-a Nataša Đurović tada je na upit N1 televizije potvrdila da su oni još 31. srpnja 2018. zaprimili kaznenu prijavu političke stranke Živi zid koja je podnesena protiv više osoba iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) zbog raznih kaznenih djela, među ostalima i protiv Aladrovića kao ravnatelja HZMO-a zbog kaznenih djela zlouporabe u postupku javne nabave, zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonitog pogodovanja, trgovanja utjecajem i zločinačkog udruženja. No, USKOK je 10. travnja 2019. prijavu odbacio i to zato što je “provedenim izvidima utvrđeno kako nema osnovane sumnje da bi bila počinjena prijavljena kaznena djela niti bilo koje drugo kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti”. Nakon što je u srpnju 2019. bilo objavljeno da će novi ministar rada i mirovinskog sustava biti upravo Aladrović, zastupnik Živog zida Damjan Vucelić podsjetio je na spomenutu kaznenu prijavu i izjavio:

“U njegovo vrijeme dok je on bio direktor događale su se svakakve stvari – od povećanja koeficijenata za mirovine podobnima koji su platili mito, preko toga da su se na javnim natječajima zapošljavali podobni ljudi pa sve do toga da su se preko javnih nabava izvlačili milijuni iz HZMO-a.”

U Aladrovićevu mandatu, u samo dvije godine, u HZMO-u je zaposleno 68 novih radnika, a sindikat je upozoravao da je riječ o političkom uhljebljivanju. Jedan od zaposlenih bio je Aladrovićev prijatelj, bivši nogometaš NK Špansko Hrvoje Prusina koji je postavljen na mjesto predstojnika ureda za nabavu, a zaposlio je i još jednog igrača istog nogometnog kluba, Nikolu Tičaka. Kako je pisao portal Telegram, upravo je Prusina, s pomoćnikom ravnatelja za informatiku Lukom Ljubičićem, organizirao sporni natječaj HZMO-a za tonere, tinte i potrošni materijal za pisače koji je Državna komisija za kontrolu javne nabave 3. srpnja 2019. poništila, nakon žalbe tvrtke Dinarid iz Zagreba koja je uočila isisavanje novca, odnosno plaćanje dva puta za istu stvar u dva natječaja. Aladrović se također našao na udaru Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je protiv njega 10. svibnja 2019. pokrenulo postupak zbog kršenja odredbi iz članka 8. i 9. Zakona o sprječavanju sukoba interesa jer nije prijavio nabavu obiteljskog automobila.

Aladrović je osim toga zapošljavao i veliki broj ljudi iz Ministarstva unutarnjih poslova. Može se samo pretpostaviti po čijem je nalogu i na čiji zahtjev Aladrović pozapošljavao sve te ljude i jesu li policijski kadrovi bili zapošljavani po Brkićevoj i Curićevoj ili pak po nekoj drugoj liniji.

No Aladrovića i njegove političke pokrovitelje najviše je zanimalo tko im to sve “pakira”. Zato su i angažirali Franju Vargu da im u tome pomogne.

Čim je Aladrović prvi put imenovan ministrom u srpnju 2019., Nacional je otkrio njegovu spornu ulogu u zapošljavanjima u HZMO-u i aferi SMS, ali Plenković ga je 2020. ponovno uveo u vladu. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL, Nacional

Varga je za Aladrovića i njegove pokrovitelje svojim uobičajenim metodama – kakve su to metode svjedoči sada i nedavna pravomoćna presuda protiv njega i Curića – otkrio tko su ljudi koji su ga prijavili USKOK-u. E-mail sadržaja “Oni koji pišu protiv vas su vam najbliži suradnici” Varga je Aladroviću uputio s e-maila [email protected], jednog od svojih e-mailova otvorenih pod lažnim imenom kojima se koristio. Uputio ga je na e-mail adresu [email protected]. To je samo jedan od e-mailova koje su Aladrović i Varga razmijenili.

Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, izravne zahtjeve o tome koga unutar Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje treba pratiti Vargi je prosljeđivao Curić. On je tražio od Varge da nadzire i Ivu Bulaju, Aladrovićeva pomoćnika jer je sumnjao da je on jedan od ljudi koji “buši našeg Josipa”. Koliko su zaigrani bili Curić i ekipa koja je tražila od Varge da za njih radi takve usluge svjedoči i podatak koji je Nacional objavio još prije početkom 2019. – da je Curić od Varge tražio da nadzire čak i telefon ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ali i razne druge brojeve telefona osoba za koje je bio zainteresiran. Neke od osoba za koje je Curić od Varge tražio da ih nadzire bile su povezane i sa slučajem Josipa Aladrovića. No Nacionalovi izvori tvrdili su da je Curić bio samo spona s Brkićem koji je i spojio Vargu i Aladrovića.

Nacionalovi izvori upozoravali su još tada da je afera SMS imala puno više krakova i da se jedan od njih odnosio na usluge koje je Varga obavljao za današnjeg ministra, a tada ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Štoviše, prema njihovim tvrdnjama, upravo je Aladrović trebao osigurati da se Vargu na neki način zbrine i time mu se “oduži” za sve usluge koje je obavljao za Milijana Brkića, za kojeg se također sumnjalo da je bio protagonist afere SMS, i HDZ. Naime, Aladrović se, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, trebao pobrinuti da se Vargi “sredi” mirovina. On je tu mirovinu trebao dobiti temeljem svog ranijeg zaposlenja u policiji, ali i određenih zdravstvenih problema. O tome postoje pisani tragovi jer je Varga već bio započeo službenu proceduru za dobivanje mirovine i prikupljao svu moguću dokumentaciju. No, jedan od glavnih tragova nalazio se u opsežnoj službenoj dokumentaciji PNUSKOK-a iz afere SMS. Naime, upravo na dan uhićenja, 20. rujna 2018., prije nego što mu je Brkićev kum Blaž Curić s nepoznatog broja mobitela poručio da uništi sve hard diskove – uslijed čega je bilo jasno da su nakon samo par dana probijene tajne mjere koje su se počele provoditi nad Vargom – Varga je imao još četiri poziva. Jedan od ta četiri poziva bio je upućen upravo prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, gdje se Varga raspitivao što još treba učiniti za postupak odobravanja mirovine.

No činjenica da je Varga s Curićem vodio komunikaciju oko sređivanja svoje mirovine i da PNUSKOK raspolaže pisanim dokazima, odnosno porukama SMS-a između njih dvojice na tu temu, kao i da postoji snimljeni razgovor između Curića i Varge u kojem se spominje sređivanje mirovine, budući da su u tom trenutku Vargini razgovori bili tajno praćeni, mogli bi sada poslužiti istražiteljima kako bi potkrijepili sumnje protiv Aladrovića, ali moguće i protiv Brkića. U toj optužnici trebalo bi dokazati da su uplate koje je Varga primao na svoj račun i na račune članova svoje obitelji, a što je velikim dijelom uplaćivao Curić, bile naknada za usluge koje je obavljao za HDZ, ali i da je jedan od načina na koji mu se trebalo platiti bilo i sređivanje mirovine – za što je bio zadužen aktualni ministar Aladrović kao tadašnji šef mirovinskog zavoda. Da Varga 20. rujna 2018. godine nije uhićen, danas bi vjerojatno već bio u “zasluženoj” mirovini.

Nacional je, uz znanje glasnogovornika Ministarstva rada i mirovinskog sustava Filipa Dujmovića, krajem srpnja 2019., ministru Aladroviću na osobnu adresu dostavio upit s konkretnim pitanjima o tome je li točno da je bio u komunikaciji s informatičarom Vargom i je li točno da mu je ovaj slao podatke o tome tko stoji iza prijava protiv njega, tko ga je upoznao s Vargom i je li točno da je Varga tražio da mu se odobri prijevremena mirovina te da mu je upravo on kao šef HZMO-a to trebao riješiti, na zahtjev trećih osoba. Također smo ga pitali o njegovu odnosu s Brkićem i Curićem. No ministar je tada odlučio ne dati odgovore na sva ta pitanja.

Ovaj slučaj sada ponovno dovodi u pitanje način na koji je premijer Plenković birao svoje ministre u prošloj rekonstrukciji Vlade i to nakon što su stari morali otići zbog upletenosti u razne afere i sumnjivo stjecanje imovine. Riječ je o rekonstrukciji koja je uslijedila nakon što su u javnosti kulminirale afere povezane s ministricom Gabrijelom Žalac i ministrima Tomislavom Tolušićem, Lovrom Kuščevićem i Goranom Marićem. Premijer je odbijao bilo kakvu povezanost svoje Vlade s korupcijom i uporno ponavljao da ministri moraju otići isključivo zbog “percepcije javnosti”. Na njihova mjesta trebali su doći nominalno novi ljudi, provjerenih biografija, posve neopterećeni bilo kakvim mrljama i aferama, kako se Vladi i Plenkoviću ne bi ponovio scenarij s Gabrijelom Žalac, Tomislavom Tolušićem, Lovrom Kuščevićem ili pak Goranom Marićem. No, taj je plan, po svemu sudeći, pao već na prvom koraku jer je Aladrović, iako s 34 godine tada drugi najmlađi ministar nakon Ivana Malenice koji je četiri mjeseca mlađi od njega, već tada bio duboko involviran u razne afere koje ga prate.

No Plenković nema problem samo s Aladrovićem, već s cijelim nizom ministara čije su sumnjive aktivnosti sada okrenule protiv samog Plenkovića jer je godinama ignorirao dobronamjerna upozorenja u moguću korumpiranost pojedinaca iz svoje Vlade. I to pojedinaca koji su bili njegov osobni izbor, što mu sada proizvodi sve jači politički pritisak čak i unutar HDZ-a.