Nacional je koncem proteklog tjedna otkrio nove nepoznate pojedinosti u arbitražnom sporu koji su protiv hrvatske Vlade u Washingtonu pokrenule Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., dvije nizozemske kompanije posrnulog hrvatskog tajkuna Ivice Todorića.

Vlada Republike Hrvatske ima rok samo do 19. svibnja da se očituje na optužbe koje je bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić iznio pred arbitražnim sudom u Washingtonu, gdje traži da se koncern vrati u njegovo vlasništvo, i to nakon što se do 19. travnja, do kada je imala prethodni rok, nije očitovala po Todorićevoj arbitražnoj tužbi. Formalno se u ime Vlade i Republike Hrvatske treba očitovati DORH, ali hrvatski je pravni tim maksimalno fokusiran na to da ili pokuša osporiti nadležnost suda u Washingtonu ili maksimalno moguće prolongira postupak. Zato su u dosadašnjem tijeku postupka prvo nastojali dokazati da je arbitraža u slučaju Todorić protivna pravu Europske unije, a potom su 19. travnja, inače drugi put tijekom iste arbitraže, tražili odgodu za očitovanje. Međutim, dobili su odgodu od samo mjesec dana, a rok za očitovanje istječe za nešto više od dva tjedna. Doznao je to Nacional ekskluzivno iz dva visoka pravosudna i politička izvora koja imaju saznanja o arbitražnoj proceduri.

Ivica Todorić upregnuo je sva dostupna pravna sredstva u tužbi protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu. FOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Nacional je nakon toga u ponedjeljak kontaktirao Ivicu Todorića i zamolio ga da prokomentira tu situaciju. On je odbio komentirati bilo kakve pojedinosti vezane za arbitražni spor, opravdavajući se tajnošću tog postupka. Međutim, Todorić je, evidentno samouvjeren Nacionalu u tom kontekstu rekao sljedeće:

„Vidite i sami da su sve optužnice protiv mene iskonstruirane jer jednom kad takve političke optužnice dođu na sud, ipak je drugačija situacija i postaje jasno da sve te stvari koje su mi htjeli natovariti naprosto ne postoje. Pa ja sam još prije godinu dana rekao da će optužnica u slučaju mjenice pasti kao kruška. Jer je smisao svih tih optužnica bio da se meni natovari kako bi Plenković i ekipa Borg imali opravdanje za to što su mi oteli firmu. I zato, ako itko može srušiti Plenkovića, onda sam to ja. I taj trenutak je došao.“

DORH i Vlada pokušali su se izvući iz arbitraže, koju su u ožujku 2020. formalno pokrenule dvije Todorićeve nizozemske kompanije Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., tako što su se pozvali na slučaj Achmea, to jest na presudu Suda Europske unije iz 2018. prema kojoj su bilateralni sporazumi o zaštiti ulaganja između zemalja članica EU-a, koji predviđaju arbitražu kao način rješavanja sporova između članica, protivni ugovorima EU-a. Odluka je bila donesena u slučaju tužbe nizozemskog osiguravajućeg društva Achmea protiv Slovačke.

Cijela karijera premijera Andreja Plenkovića mogla bi biti uzdrmana donese li Međunarodni centar Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu odluku u korist Todorića. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

DORH se već u svojim ranijim priopćenjima pozivao na slučaj Achmea te su naveli da su u svim predmetima u kojima je RH tužena istaknuli prigovor nenadležnosti. Međutim, Todorićeva tužba nije jedina tužba protiv Hrvatske na arbitraži u Washingtonu i za sada nije poznato da je ijedan od tih postupaka prekinut zbog nenadležnosti.

Todorićevi zastupnici u sporu mogu tvrditi da je slučaj Achmea irelevantan za tu arbitražu jer jurisdikcija suda u Washingtonu proizlazi iz Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora te iz drugih međunarodnih povelja.

Todorićev odvjetnički tim iz francuskog društva Orrick, Herrington & Sutcliffe LLP, Pariz, smatra da sama činjenica da su u aferi Agrokor sudjelovali i dvije ruske banke i jedan američki fond daje ingerenciju američkom pravosuđu da se uključi u ovaj predmet.

sam Ivica Todorić zapravo smatra da je riječ o nezakonitom tajnom dogovoru i zavjeri predstavnika hrvatskih vlasti s dvije ruske banke, Sberbankom i VTB bankom, zajedno s američkim fondom Knighthead Capital Management, te da takav jedan „aranžman“ izravno spada i pod takozvanu „naredbu“ američkog predsjednika Joea Bidena, to jest „US Presidential Executive Order“ od 8. lipnja 2021. godine. Todorić se poziva na „naredbu“ o blokadi imovine i ulaska u Sjedinjene Američke Države osoba koje su pridonijele destabiliziranju situacije na Zapadnom Balkanu, u koji geografski i politički spada i Republika Hrvatska.

DORH na čelu sa Zlatom Hrvoj-Šipek (lijevo) još uvijek nema ni jednu aktivnu optužnicu protiv Ivice Todorića, a imaju rok do kraja ove godine za podizanje optužnice u predmetu eliki Agrokor i mjenice. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

U tom kontekstu na spomenuti arbitražni spor značajan bi utjecaj mogle imati i američke sankcije nametnute Rusiji zbog kojih je već u pitanje došla prodaja udjela Sberbanka u Fortenova grupi – i to zbog šefa Sberbanka Hermana Grefa koji se našao pod izravnim sankcijama. Taj slučaj, neovisno o tome hoće li na kraju Sberbank dobiti odobrenje za prodaju ili ne, samo pokazuje na koje bi se sve načine stvari oko Agrokora, to jest sadašnje Fortenova grupe, mogle zakomplicirati.

Svoju smjelu izjavu da on jedini može srušiti Plenkovića i da je došao taj trenutak Todorić po svemu sudeći bazira na procjeni da bi, čak i kad bi se dogodilo da prevagne Sud EU-a i da Hrvatska ne bude dužna provesti odluku suda u Washingtonu, za Plenkovićevu vladu bilo pogubno čak i donošenje bilo kakve po nju negativne presude u slučaju Agrokor, čak i one koju ne mora provesti. Jer, ako bi sud u Washingtonu dao za pravo Todoriću, doista je upitno kako bi to Vlada, ionako uzdrmana brojnim korupcijskim aferama i nesposobnošću ministara, uspjela politički preživjeti.

Pa te Todorićeve riječi posredno pomažu dodatno razumjeti zašto Vlada i DORH pod svaku cijenu žele što je moguće dulje odgoditi izricanje prvostupanjske odluke u arbitražnom sporu u Washingtonu. Pritisak na DORH dodatno raste i zato što bi do te odluke moglo doći prije no što DORH-u uopće bude pravomoćno potvrđena ijedna optužnica protiv Ivice Todorića. Jer trenutno ne samo da nema ni optužnice u predmetu Veliki Agrokor, koju je sud prije pet mjeseci vratio na doradu, nego je nema niti u predmetu Mjenice, budući da je prošlog tjedna sud i tu optužnicu vratio DORH-u na doradu. Za razliku od Velikog Agrokora, gdje su nakon povlačenja optužnice dobili rok od godinu dana, ovaj put DORH je dobio rok od samo šest mjeseci. Što znači da najkasnije do prosinca ove godine DORH mora podići obje optužnice protiv Todorića – ili obustaviti postupak, to jest odustati od optužnice.

Todorić u svom privatnom krugu uopće ne krije što mu je cilj – osim da mu se vrati Agrokor, želi se osvetiti onima koje smatra glavnim krivcima za sve što mu se dogodilo, a kao krivca broj 1 vidi Plenkovića

Od početka arbitražnog procesa DORH i Vlada pozivali su se upravo na to da se protiv Todorića provode kriminalistička istraživanja te da je optužen za teška kaznena djela iz domene gospodarskog kriminala. Međutim, dvije godine nakon toga, u situaciji kad im i dalje protiv Todorića nije pravomoćno potvrđena nijedna optužnica, bilo kakva međunarodna potvrda Todorićevih teza dodatno bi im kompromitirala pozicije u postupcima koji su protiv Todorića u tijeku u Hrvatskoj. Posebno ako se zna da postoje ozbiljne sumnje u način na koji je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu angažiralo i oko osam milijuna kuna platilo vještačenje tvrtke KPMG Poljska na kojem se temelji cijela optužnica.

Nacionalovi izvori tvrde da Vlada i DORH zato nastoje kupiti vrijeme jer su svjesni kakve bi katastrofalne posljedice po njih mogla imati arbitražna odluka. A Todorić u svom privatnom krugu, ali i u javnim objavama na svom Facebook profilu, uopće ne krije što mu je cilj – osim da mu se vrati Agrokor, on se želi osvetiti onima koje smatra glavnim krivcima za sve što mu se dogodilo. A kao krivca broj 1 on tu vidi Andreja Plenkovića. I zato ga želi – srušiti s vlasti.

Nacionalovi izvori tvrde da je Todorić uvjeren da će Plenkovića srušiti upravo ishod arbitraže u Washingtonu koja će ići u korist njemu, Todoriću.

Zagrebački odvjetnik Boris Šavorić, jedan od autora lex Agrokora, postao je glavni simbol grupe Borg, a s još nekim članovima kasnije je unosno profitirao od poslova s Fortenovom. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Ivica Todorić upregnuo je zato sva dostupna pravna sredstva i angažirao najbolje odvjetnike te je pred Međunarodnim centrom Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), pred kojim je još prije dvije godine podnio tužbu protiv Republike Hrvatske, iznio najgore moguće optužbe protiv premijera Andreja Plenkovića, pojedinih bivših i sadašnjih članova njegove Vlade, kao i protiv svih članova takozvane grupe Borg, to jest tajne skupine koju je Plenković oformio na izradi Lex Agrokora.

Todorić zapravo tvrdi da Vlada i DORH izvode pravosudnu farsu kako bi kupili vrijeme i što dulje otegnuli arbitražni postupak, ali on ostaje kod svojih optužbi da je nezakonito oduzimanje vlasništva nad njegovom tvrtkom stvar prevare i urote koju su počinili, kako on tvrdi, „korumpirani tužitelji i vladini dužnosnici“, a cijelu njihovu operaciju naziva zavjerom i laži. Kao dokaz tim tvrdnjama Todorić će sudu u Washingtonu predočiti Hotmail-poruke koje su razmjenjivali bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ostali članovi grupe Borg te ostalu dostupnu dokumentaciju.

U DORH-u zato s pravom strahuju jer bi im se, kako tvrde Nacionalovi izvori, moglo dogoditi slično kao u slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac. Naime, DORH je u predmetu Borg ekspresno odbacio optužbe protiv premijera Plenkovića, Martine Dalić i ostalih, međutim jednom kad svi dokazi koje je Todorić predočio i DORH-u dospiju na razmatranje pred američko sudište, lako je moguće da bi oni mogli imati sasvim drugačiji pogled na aferu Borg. I na činjenicu da su ljudi koje su Andrej Plenković i Martina Dalić u tajnosti angažirali da rade na Lex Agrokoru na kraju dobili unosne angažmane od Privremene uprave Agrokora i debelo naplatili svoje usluge.

‘Smisao svih tih optužnica bio je da se meni natovari kako bi Plenković i ekipa Borg imali opravdanje za to što su mi oteli firmu. Pa još sam lani rekao da će optužnica u slučaju mjenice pasti kao kruška’, kaže Todorić

Slično kao što DORH nije smatrao inkriminirajućima postupke bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, ali je zato zagrebački Ured europskog tužitelja izdao nalog za njezino uhićenje – i to više-manje na temelju istih dokaznih materijala kojima je dvije godine raspolagao i DORH.

No Todorić najprije mora pobiti pokušaje DORH-a i Vlade da ospore nadležnost suda u Washingtonu.

Todorić je još ranije izjavio da je Plenković „neprijateljski oteo privatno vlasništvo Agrokora Hrvatima i dao ga Rusima“, kao i da postoci koje su ostvarili strani i domaći investitori u novom Agrokoru nisu odgovarajući, s obzirom na to da su ukupni dugovi stranim investitorima iznosili 13,5 milijardi kuna, a domaćima 14 milijardi, da bi stranima na kraju pripalo 64 posto vlasničkog udjela, dok je domaćima ostalo svega 12,7 posto.

Ivica Todorić i bivša članica Uprave Agrokora Piruška Canjuga na izricanju presude u predmetu ‘mali Agrokor’ u listopadu 2020. godine, kada su s drugim suoptuženicima oslobođeni krivnje. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Prema onome što je Todorić puno puta javno izjavljivao, riječ je o „otimačini“ njegove tvrtke, a „zadatak otimanja Agrokora dobili su ruski investitori Sberbank i VTB Bank koji su primijenili poznati model – dali su Agrokoru kredite, kasnije proglasili da kompanija ima problema i uz pomoć politike u RH krenuli u otimanje kompanije“.

Sve je to Todorić govorio još davno prije uvođenja sankcija Rusiji pa tada to još nije imalo veliki odjek, ali u novim okolnostima taj aspekt cijele priče nije zanemariv.

No Todorić će u arbitražnom postupku nastojati maksimalno iskoristiti i sve druge adute koje ima.

Todorićevi odvjetnici već su se žalili na niz, po njima, protupravnih postupanja RH prema Ivici Todoriću i članovima njegove obitelji, od toga da je javni bilježnik Stjepan Šaškor u ime Vlade sastavljao ugovor prema kojem je Todorić trebao prenijeti firmu na njega, preko toga da Šaškorova supruga sudjeluje u stečajnom postupku Agrokorovih projekata, pa do problematičnog vještačenja tvrtke KPMG Poljska za DORH i toga da Hrvatska odbija vratiti jamčevinu Ivici Todoriću u iznosu milijun eura zbog opasnosti od bijega. Spomenuto je i procesuiranje bivše državne odvjetnice Mirele Alerić Puklin koja je potpisala optužnicu protiv Ivice Todorića, a potom je razriješena i uhićena istoga dana kad je povučena optužnica. Navedena je i činjenica da je u njezinu stanu pronađen novac njezina muža, a riječ je o višemilijunskom iznosu za koji DORH inače sumnja da pripada bivšem šefu Janafa Draganu Kovačeviću.

Todorić se poziva na Bidenovu ‘naredbu’ o blokadi imovine i ulaska u Sjedinjene Američke Države osoba koje su pridonijele destabiliziranju situacije na Zapadnom Balkanu, gdje spada i Hrvatska

Todorić će sada pokušati dokazati da je i angažiranje KPMG-a Poljska na izradi financijskog vještačenja za DORH bilo dio šireg plana grupe Borg da mu otme firmu, a njega proglasi kriminalcem.

Naime, optužnica protiv Todorića u Hrvatskoj ni pet godina od početka krize u Agrokoru nije podignuta. Štoviše, DORH se u tom predmetu izblamirao, a nije nemoguće i propitivanje postoji li kaznena odgovornost ljudi iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu koji su bez natječaja odlučili spiskati 8,2 milijuna kuna na vještačenje KPMG-a Poljska, dokumenta na kojem počiva cijela optužnica protiv Todorića. Ispostavilo se da je to vještačenje puno kontroverzi jer je čelni čovjek tog poljskog ureda Ismet Kamal prethodno bio šef KMPG-a Hrvatska, tvrtke koja je radila najveći dio financijskog vještačenja Agrokora, a istovremeno je radila i za staru i za novu upravu Agrokora.

Prema navodima koje je obrana Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih istaknula u svojim žalbama, u kojima su osporavali neovisnost i nepristranost financijskog vještaka, vještačenje je zapravo gotovo u cijelosti napravilo društvo KPMG Hrvatska – iako ono nije imalo ugovor s DORH-om. To je pokazala analiza utrošenih sati koju je obrana prezentirala u žalbi, a iz koje proizlazi da je od ukupno utrošena 5362 sata, društvo KPMG Hrvatska u izradi financijskog izvješća sudjelovalo s ukupno 4632 sata, odnosno s udjelom od čak 86,39 posto, dok je KPMG Poljska, društvo koje je angažirao DORH, sudjelovalo u izradi izvještaja samo 462 sata, odnosno, udjelom od 8,62 posto. Osim toga, u izradi izvještaja sudjelovalo je i društvo KPMG Bosna i Hercegovina, i to s 268 sati ili 4,99 posto udjela. Naime, optužnica protiv Todorića nije potvrđena jer je Visoki kazneni sud krajem listopada prošle godine prihvatio žalbe koje otvaraju pitanje sukoba interesa financijskih vještaka koji su radili na tom predmetu, a DORH je potom dobio godinu dana da preinači optužnicu. No Todorić je cijelo vrijeme uvjeren da će izići neokrznut i iz tih postupaka i srušiti Andreja Plenkovića.

Kako je Plenković ‘kao furija’ pobjegao iz frizerskog salona Neno kad je ušao Todorić

Prije no što je Nacional kontaktirao Ivicu Todorića dogodila se jedna pomalo bizarna situacija. Naime, prošle subote Ivica Todorić i Andrej Plenković zatekli su se u isto vrijeme u poznatom zagrebačkom frizerskom salonu Neno u centru grada.

Kad je Todorić onamo ušao, nije znao da je Plenković na katu salona. Međutim, Plenković je očito vrlo jasno mogao čuti njegov glas pa se ubrzano spustio stepenicama i, kako tvrde svjedoci koji su tome prisustvovali, ‘pobjegao kao furija’.

Todorić mu je stigao vidjeti samo leđa pa između njih dvojice nije došlo do verbalnog obračuna. No Todorić očito čeka svoj trenutak obračuna na arbitraži, a Plenković to svim silama nastoji izbjeći.