Borut Pahor, predsjednik Slovenije, dao je ekskluzivni intervju Nacionalu povodom skorog završetka svog drugog predsjedničkog mandata. U tom je velikom državničkom intervjuu slovenski predsjednik iznio dosad najkonkretnije stavove o odnosima s Hrvatskom, Srbijom i Bosnom Hercegovinom, odnosu Europske unije prema Zapadnom Balkanu, kao i o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Pahor, kojeg smo uglavnom navikli gledati nasmijanog, u neorenesansnoj predsjedničkoj palači u centru Ljubljane dočekao nas je puno ozbiljniji no što smo očekivali. Iako s vremena na vrijeme nije mogao sakriti svoj široki osmijeh, zbog ozbiljnosti tema o kojima smo razgovarali tijekom gotovo sat vremena dugog intervjua djelovao je na trenutke zabrinuto, ali odlučno. Pahor odrađuje posljednja četiri mjeseca svog predsjedničkog mandata, a u njegovom su fokusu, osim unutarnjih slovenskih pitanja, prvenstveno pitanja povezana sa stabilnošću na Zapadnom Balkanu i situacija s ruskom agresijom na Ukrajinu. Ima izvrsne odnose s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, ali ne taji da je u odličnim odnosima i sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, te zagovara cjelovit pristup Europske unije prema Zapadnom Balkanu. U intervjuu za Nacional otkrio je da će na sljedećem sastanku procesa Brdo-Brijuni, koji će se održati 12. rujna, tražiti da se sastavi deklaracija u kojoj će biti govora i o izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini. Zbog njegova velikog angažmana i utjecaja upravo po pitanju Zapadnog Balkana, mediji su čak tvrdili da bi Pahor mogao u budućnosti preuzeti mjesto Miroslava Lajčaka, specijalnog predstavnika Europske unije za dijalog Beograda i Prištine.

NACIONAL: Kako biste ocijenili svoja dva predsjednička izborna mandata, s obzirom na to da uskoro kreće novi ciklus, u kojem se više ne možete kandidirati?

Kad sam prvi dan kao predsjednik republike prešao preko praga predsjedničke palače, imao sam jednu želju, a to je da, kad jednog dana napustim tu palaču, budem osjećao zadovoljstvo da sam iza sebe ostavio nešto što je korisna ostavština za sve građane. I tako se danas i osjećam. Za to postoje dva razloga. Jedan je što mislim da sam uspio biti predsjednik svim građanima, a drugi što sam učinio neke korake na narodnoj pomirbi, domaćoj i međunarodnoj.

NACIONAL: Jedan od tih poteza koji su bili presudni za Hrvatsku, a koji je obilježio vaš prethodni, premijerski mandat, bila je vaša uloga u omogućavanju ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što je za nas kao susjednu i prijateljsku zemlju sa Slovenijom bilo izuzetno važno. Što je tome presudilo s obzirom na to da u trenutku kad je bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor preuzela mandat vi ni sami niste znali, kako je ona napisala u svojoj knjizi, koliko je poglavlja Slovenija Hrvatskoj blokirala? I vi ste se iznenadili kad vam je ona rekla da nam blokirate čak 18 od 35 poglavlja?

Želio bih naglasiti da se to odvijalo u trenutku velike svjetske financijske krize, a pored toga dvije susjedne države suočavale su se s krizom u međusobnim odnosima. To je bilo još prije blokade, a blokada je samo produbila krizu. Tih devet mjeseci blokade bilo je dramatično za obje države i oba naroda. Ali smo onda s premijerkom Jadrankom Kosor uspjeli naći međusobno koristan kompromis s arbitražnim sporazumom. Slovenija je odblokirala pregovore, a Hrvatska je pristupila Europskoj uniji. Vjerujem da to svi s hrvatske strane mogu potvrditi, a Jadranka Kosor to piše i u svojoj knjizi, da su 2010. i 2011. godine vodeći europski političari, među njima i njemačka kancelarka Angela Merkel, odmahivali glavom na pitanja može li Hrvatska u tom relativno kratkom roku pristupiti Europskoj uniji ili ne. No kad je došlo do dogovora s premijerkom Kosor da će Slovenija učiniti sve da Hrvatska uđe u Europsku uniju, mi smo se dodatno potrudili i Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala članica. I to je bilo dobro za Hrvatsku, za Sloveniju, za Europu i za regiju.

‘Moram pohvaliti to vizionarstvo hrvatske politike da je, u trenutku kad smo se mnogi iz ekoloških i drugih razloga čudili da gradi takav terminal na Krku, Hrvatska dobro razumjela potrebu diversifikacije’

NACIONAL: Koliko je tu bilo presudno vaše osobno povjerenje u bivšu premijerku Jadranku Kosor da je ona zaista odlučna u namjeri da Hrvatska ispuni kriterije za ulazak u EU?

To je bila legendarna rečenica kojom sam otvorio taj naš prvi sastanak u dvorcu Trakošćan 31. srpnja 2009. Mi se do tada nismo poznavali, a kad smo sjeli, pitao sam gospođu Kosor: „Predsjednice, imate li vi povjerenja u mene?“ Gospođa Kosor je razmislila i odgovorila: „Da, ako ga zaslužite!“ Nakon toga je započeo naš razgovor i na kraju se iz međusobnog povjerenja razvilo naše veliko prijateljstvo. U tim teškim trenucima međusobno smo si pomagali dok nismo došli do rješenja.

NACIONAL: Gospođa Kosor mi je ispričala da ste joj među prvima čestitali kad ju je predsjednik Zoran Milanović deset godina od potpisivanja Pristupnog ugovora odlikovao Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom za izniman doprinos međunarodnom položaju i ugledu Republike Hrvatske te razvoju odnosa Republike Hrvatske i hrvatskog naroda s drugim državama i narodima. Dodala je da ste vi rekli da biste voljeli da je i vi možete odlikovati te da bi to i slovenska javnost zasigurno pozdravila, ali u Sloveniji ne postoji takvo odlikovanje.

Ne, za takve podvige kakve je postigla moja prijateljica Jadranka u Sloveniji ne postoji prikladno odlikovanje. Međutim, složili smo se da ni njoj ni meni nisu potrebna vanjska priznanja, oboje znamo koliko je bilo teško, oboje znamo da smo sjeli, počeli rješavati i na koncu riješili sporove. Uvjeren sam da je i slovenska i hrvatska javnost svjesna da je to zahtijevalo velik napor, zalaganje i povjerenje, da mi Slovenci i Hrvati moramo uvijek njegovati dobru suradnju jer bez toga nema velikih stvari.

NACIONAL: Vi ste tada pokrenuli značajnu stvar, a to je trilateralni sastanak s tadašnjim srpskim predsjednikom Borisom Tadićem. Nekako mi se čini da je situacija u međusobnim odnosima Hrvatske i Srbije tada bila relaksiranija i manje napeta nego danas, iako je odmak od vremena rata bio kraći?

Nakon što su Slovenija i Hrvatska u Stockholmu potpisale sporazum i dokazale da se sva otvorena pitanja mogu riješiti mirnim putem, osjetio se neki optimizam u cijeloj regiji. U razgovorima s premijerkom Kosor došli smo do točke gdje sam joj predložio, a ona se s tim složila, da pozove čelne ljude iz regije, a mi smo trebali biti primjer koji bi inspirirao druge da je došao trenutak da se nakon završetka rata svi okupimo i zacrtamo zajednički cilj prema Europskoj uniji. Tako je došao ožujak 2010. i prvi sastanak na nivou Brdo procesa, kako smo ga tada nazvali. Došli su svi lideri iz regije osim predsjednika Tadića. Ne samo da predsjednik Tadić nije htio doći, moram vam reći da je, recimo, za vrijeme govora Hashima Thaçija, predstavnik Bosne i Hercegovine ustao i napustio dvoranu. Taj prvi sastanak ilustrirao je mnoga neslaganja i loše odnose. No nakon toga je predsjednik Tadić ocijenio da ipak nije bilo u redu da Srbija nije prisustvovala. Morate znati da je sastanku tada nazočio i europski povjerenik za proširenje Štefan Füle. Tada sam se s premijerkom Kosor dogovorio da Borisa Tadića pozovemo najprije na trilateralni sastanak koji se održao u Ptuju. To je pridonijelo zatopljenju odnosa, ali nije bilo lako. Na tom smo sastanku dogovorili da se ponovo sretnemo u Srbiji. Taj sastanak u Srbiji bio je jako koristan, a uz njega su vezane mnoge legende. Sjećam se da me Jadranka Kosor nazvala i rekla: „Ja neću doći.“ Pitao sam je: „Kako ne, zar nisi na putu?“ A ona je odgovorila: „Ne, čula sam da Tadić inzistira na tri poljupca. To je za mene neprihvatljivo. Možemo se poljubiti samo dvaput.“ Rekao sam: „Jadranka, on je domaćin, pa nećemo se valjda oko toga svađati.“ „Ne, to je političko pitanje“, inzistirala je ona. Kad sam to rekao Tadiću, on je vrtio glavom, ali sam došao na ideju i predložio Jadranki: „Što bi bilo da izmijenite samo jedan poljubac? Ne dva, ne tri, nego jedan i točka.“ Na to je ona rekla: „U redu, ali ti garantiraš da će sve proći kako treba.“ Upozorio sam Tadića: „Molim te, nemoj joj davati tri poljupca jer je inače gotovo.“ No sve je prošlo u redu. Tako se začeo taj proces Brdo-Brijuni koji traje još i danas i koji vodim zajedno s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Sljedeći sastanak će biti 12. rujna.

Slovenski predsjednik Borut Pahor i zamjenica glavnog urednika Nacionala Orhidea Gaura Hodak razgovarali su u Predsjedničkoj palači u centru Ljubljane koja je ukrašena – bijelim orhidejama. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Što će biti teme tog sastanka?

Još prošle godine se pokazalo, da odgovorim na vaše prethodno pitanje, da su u ovom trenutku odnosi upali u novu pukotinu, očit je manjak povjerenja. Iznova se kompliciraju odnosi, i bilateralni i multilateralni. Mislim da Europa i svijet nisu svjesni koliko se komplicira stanje na Zapadnom Balkanu. Zbog rata u Ukrajini svi gledaju na sebe, što razumijem, ali podcjenjuju stanje na Zapadnom Balkanu. Smiruje ih što je ovdje mir, ali taj mir je krhak. A ja mislim da taj Zapadni Balkan, prostor koji ima divne narode i ljude, zaslužuje europsku perspektivu i ono što trebamo je raditi korake prema naprijed. Uspjelo je Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, nadam se da će doći do napretka u dijalogu Srbije i Kosova. Imam dobre odnose s obje države, no političke razlike između njih su silovite. To se odnosi i na unutrašnju situaciju u Bosni i Hercegovini. Zbog toga se nadamo da konferencija 12. rujna mora uspjeti i da moramo usvojiti zajedničku deklaraciju. Onda imamo pravo iskoristiti tu priliku i sve koji utječu na događanja na Zapadnom Balkanu upozoriti da to postaje sve nemirnije područje, što dovodi u pitanje dobrobit ljudi. Po meni je jedini dobar, pravi strateški odgovor na to prošiti NATO i Europsku uniju na taj prostor. Pravi potez bio bi proširenje NATO-a na Bosnu i Hercegovinu. Srbija je javno rekla da se neće miješati u odluke drugih suverenih država koje se tiču sigurnosti, a BiH je svakako suverena. Ako će se proširenje odvijati usporeno i ako se situacija u Ukrajini nastavi komplicirati, u tom pogledu će Zapadni Balkan postati sporedna scena tih geopolitičkih tenzija između Istoka i Zapada pa će se postaviti pitanje gdje treba biti ta nova crta razgraničenja, nova željezna zavjesa između Istoka i Zapada. Ako bi ta crta išla usred Balkana i Bosne i Hercegovine, to bi značilo teške sukobe.

NACIONAL: Mislite li da bi Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija trebale istovremeno ući u Europsku uniju i bi li kriteriji prema njima trebali biti blaži nego što su bili prema Hrvatskoj?

Razumijem Europsku uniju što želi da države ispunjavaju kriterije, mislim da to treba ispoštovati. S druge strane, dovoljno je reći da, ako žele mir, sigurnost, blagostanje i europsku perspektivu Zapadnog Balkana, moraju biti malo više politički fleksibilni. Zato sam u svom pismu predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu tražio da se još na srpanjskom summitu Bosni i Hercegovini bezuvjetno dodijeli status kandidata i da BiH nakon toga počne ispunjavati uvjete. Iako prijedlog Slovenije nije prihvaćen, uz pomoć Plenkovića i Milanovića, koji su se obojica zauzeli za to, odlučeno je da će se do konca godine još jednom odlučivati o pitanju Bosne i Hercegovine. Međutim, smatram da BiH treba dobiti status jer bi to motiviralo njihove političke vođe, bošnjačke, srpske i hrvatske, te da ih se tako snažnije pozove na europski put. Bosna i Hercegovina jedina je ostavljena bez ičega. Kosovo je posebna priča, ali su sve države dobile nešto, tek Bosna i Hercegovina ništa, ni od NATO-a ni od Europske unije. Ne znamo, dakle, kako će se dalje razvijati taj proces proširenja, ali podsjećam da je 2004. u EU zajedno ušlo 10 država, od Slovenije do Estonije. I za njih se govorilo da bi mogle ući u paketu, i na kraju je i bio paket. Ali mislim da je irelevantno hoće li ući skupa ili ne, bitno je da uđu.

‘Za takve podvige kakve je postigla moja prijateljica Jadranka u Sloveniji ne postoji prikladno odlikovanje. Složili smo se da ni njoj ni meni nisu potrebna vanjska priznanja, oboje znamo koliko je bilo teško’

NACIONAL: Hoće li se na sastanku Brdo-Brijuni 12. rujna govoriti o pitanju izbornog zakona u BiH, hoćete li vi imati neki prijedlog oko toga i što mislite koliko to dalje može komplicirati odnose, prvenstveno između Hrvatske i Bosne i Hercegovine?

Razumijem da je pitanje izbornog zakona osjetljivo pitanje za Hrvate u Bosni i Hercegovini – isto kao i za sve druge. Pitanje izbornog zakona bilo bi osjetljivo i u Francuskoj, a kamoli u BiH, zbog svih strukturnih problema od Daytonskog sporazuma nadalje. Na početku se nisam želio miješati, mislio sam da će doći do pametnog rješenja, ali se ispostavilo da do takvog rješenja ne mogu doći. Predsjednik Milanović me pitao što mislim, rekao sam da bi dobar zakon bio onaj koji bi sva tri konstitutivna naroda prihvatila kao dobro rješenje, ali da je očita potreba za nekim amandmanima. Ne bih išao u detalje, ali neki optimizam sam polagao na visokog predstavnika Christiana Schmidta da će intervenirati, ali onda ipak nije. Međutim, njegov je prijedlog izazvao veliku uznemirenost. Do 12. rujna će se, nadam se, donijeti neke odluke i na summitu Brdo-Brijuni pokušat ćemo napisati neko stajalište u vezi s izbornim zakonom. Mislim da je teško očekivati da će se situacija u BiH pomaknuti naprijed ako svaki narod bude težio nekim svojim aspiracijama koje ugrožavaju druge. Mislim da bi kompromisno rješenje bilo dobro za sve.

NACIONAL: Imate jako dobru suradnju s predsjednikom Milanovićem, bili ste sada nedavno gost na svečanoj Sinjskoj alci, ali kakva je vaša komunikacija s hrvatskom Vladom i jesu li izostali neki jači bilateralni odnosi i službeni posjeti u posljednje vrijeme?

Ponosan sam što imam odlične odnose s predsjednikom Milanovićem, ali i odlične odnose s premijerom Plenkovićem. Njihovi međusobni odnosi nisu moja stvar, to su interna hrvatska pitanja. Za cijelo to vrijeme kad su u Sloveniji različiti premijeri vodili vlade, Janša, Šarec, Cerar, Alenka Bratušek, uvijek sam se zalagao za dobre odnose s Hrvatskom, uvijek sam zagovarao stajalište da zbog toga što Hrvatska ne pristaje na odredbe arbitražnog sporazuma ne smijemo blokirati Hrvatsku na putu za Schengen i eurozonu. To je moje stajalište u Sloveniji bilo dobro poznato. Tako da se veselim da nova vlada pod vodstvom dr. Roberta Goloba ima takvu politiku. Mislim da je to jedino pametno, da se ne stvaraju neki novi konflikti, tako da je za Sloveniju i Hrvatsku najbitnije da smo prijatelji. Hrvatska ima moju podršku za ulazak u Schengen, to zna i predsjednik Milanović, s kojim već dogovaramo pripremu posjeta u Zagrebu. Prvi će biti posjet Njemačkoj jer ću se oprostiti od predsjednika i prijatelja Steinmeiera, a nakon toga želim posjetom Zagrebu zaključiti tu dugogodišnju suradnju s Hrvatskom, sve te 32 godine od početka do danas, na različitim položajima.

NACIONAL: Službeni posjet?

Hoće li predsjednik Milanović organizirati moj posjet kao radni ili službeni, to je stvar predsjednika Milanovića.

Borut Pahor je tijekom svog premijerskog mandata pokrenuo trilateralni sastanak s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor i srpskim predsjednikom Borisom Tadićem, kao i proces Brdo-Brijuni. FOTO: HaloPix/PIXSELL

NACIONAL: S predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem također imate vrlo dobre odnose, ali mu isto tako uputite i kritiku kada je potrebno?

S predsjednikom Vučićem imam vrlo transparentne i otvorene odnose, mislim da je samo tako moguće njegovati prijateljske odnose. Predsjednik Vučić zna da sam ja jedan od onih koji ga žele vidjeti kao faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu, a nema mnogo drugih političkih vođa koji ga vide kao takvog. Drugo, jedan sam od rijetkih koji podržavaju ideju otvorenog Balkana, drugi su tu također vrlo rezervirani. Ali sve to govorim pod tri uvjeta. Prvi je da se s iskrenim namjerama javno odrekne te inicijative o „srpskom svetu“; uvijek mu govorim da bi kao predsjednik Srbije to morao kategorički odbaciti. Drugo, da svijet, Europa i Zapadni Balkan trebaju znati da Dodik u svojim secesionističkim naporima nema Vučićevu potporu. I treće, da vodi iskren dijalog s Prištinom. Ta tri uvjeta predsjednik Vučić dobro zna i samo pod ta tri uvjeta se trudim imati dobre odnose, i on se trudi imati dobre odnose. Postoje razlike među državama, ali mislim da se moramo unatoč razlikama među nama truditi imati dobre, konstruktivne odnose.

NACIONAL: Nažalost, nemam dojam da je on počeo raditi na tim trima uvjetima.

Reći ću vam nešto, ne da bih branio Vučića, ali on je u vrlo teškoj situaciji. Dodatni razlog za to je rat u Ukrajini i njegove posljedice. Ruska agresija na Ukrajinu očito iznova dijeli Europu. I Srbija s Vučićem vrlo spretno sjedi na stolici s Rusijom, Kinom, Europskom unijom, Sjedinjenim Državama. Ako dođe do nove podjele, neće moći sjediti na više stolica. I mislim da predsjednik Vučić to zna. Ne mogu sad ići u detalje naših zasebnih razgovora, on je bio nakon izbora kod mene na neformalnom sastanku u Sloveniji, na Zemonu, ali mislim da on sebi i Srbiji mora postaviti ključno pitanje: Koja je naša strategija budućnosti, je li u Europskoj uniji ili izvan nje? Ne treba Srbija nužno ući u NATO, nije ni Austrija u NATO-u. NATO tu nije presudan, ali Europska unija jest. Tu vidim Vučićev problem, to je moje mišljenje, da bi se on odlučio za Europsku uniju, sa svim posljedicama, uključujući pogoršanje odnosa s Rusijom. On bi se možda odlučio za to, ali nije siguran koliko je ta europska perspektiva sigurna. To vidim iz razgovora s njim. On na neki način ne vjeruje da će ta europska perspektiva Zapadnog Balkana biti stvarna. I kad nije do kraja uvjeren da će EU zaista implementirati europsku perspektivu Zapadnog Balkana, ne želi povući sve potrebne poteze ni trpjeti posljedice zbog toga. Tu mislim da Europska unija mora odigrati jednu ambicioznu politiku i dati garancije Srbiji da će, pođe li europskim putem, dobiti punu podršku. To je izuzetno važno pitanje.

‘Predsjednik Vučić zna da sam ja jedan od onih koji ga žele vidjeti kao faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu, a nema mnogo drugih političkih vođa koji ga vide kao takvog’, poručio je Borut Pahor. FOTO: A.K./PIXSELL

NACIONAL: Mislite li da je aktualno vodstvo Europske unije doraslo trenutnoj situaciji?

Gledajte, Zapadnim Balkanom se bavi visoki predstavnik Josep Borrell, imamo Miroslava Lajčaka, posebnog predstavnika EU-a za dijalog između Beograda i Prištine, tu je i Christian Schmidt kao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, ali ipak imam utisak da je u Bruxellesu premalo razumijevanja da se vidi cijela slika Zapadnog Balkana, gledaju se samo države za sebe. Tu se pogriješilo, a to se sada posebno vidi zbog situacije u Ukrajini.

NACIONAL: A je li vodstvo EU-a doraslo ovoj situaciji s Rusijom?

Kad je riječ o Rusiji, moram reći da sam ponosan na Europsku uniju. Kad se tražio odgovor na aneksiju Krima, nije bilo konsenzusa i Putin je to sada iskoristio, misleći da će biti jednako. No mi smo se iskazali, Europa i zapadni svijet su se iskazali, mislim da sankcije treba i dalje podupirati. Tu bih se vratio malo na Vučića, on se nije pridružio sankcijama; kad bi se pridružio, bio bi na suprotnoj strani od Rusije, a to si ne može priuštiti, ali je skroz do kraja uz Europsku uniju. To su teški šokovi. Moram reći, kad bi se Srbija odlučila izabrati rusko naručje, to bi po meni predstavljalo teški, teški potres za Zapadni Balkan jer će ostati otvoreno pitanje odnosa na Kosovu i pitanje Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

NACIONAL: Mislite li da je Putin ipak spreman sjesti za stol i da je shvatio da je otišao predaleko? I tko može utjecati na njega?

Ne mogu otkrivati detalje svojih razgovora s turskim predsjednikom Recepom Erdoğanom prošlog tjedna. Pričali smo sat vremena o situaciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini. On se prije toga sastao s predsjednikom Putinom. Na temelju tog razgovora i mojih drugih saznanja, Putin je otišao toliko daleko s agresijom da mora doseći neki vojni cilj da bi bio spreman za pregovore. S druge strane, suosjećam sa Zelenskim, koji ima jednaki cilj. Želi postići neki vojni cilj da bi pregovarao. Zato mislim da će rat još dugo trajati.

‘Srbija s Vučićem vrlo spretno sjedi na stolici s Rusijom, Kinom, Europskom unijom, Sjedinjenim Državama. Ako dođe do nove podjele, neće moći sjediti na više stolica. I mislim da predsjednik Vučić to zna’

NACIONAL: Predsjednik Erdoğan ima dobre odnose s Putinom, a na dan našeg intervjua otišao je na sastanak s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Može li on, dakle, kao medijator dovesti dvije strane za stol, jer ovaj rat u interesu nije nikome, pa čak ni Kini ni Turskoj?

Ne smijem ulaziti u detalje onoga o čemu smo razgovarali, ali mislim da Erdoğan kao medijator odnosno posrednik jedini priznat od obje strane – njegov posljednji rezultat je veliki uspjeh s izvozom žita – dobro razumije da ne može od Putina i Zelenskog zahtijevati dogovor odmah i po svaku cijenu, nego je potrebno doseći neku situaciju uslijed koje bi započeli pregovori koji mogu biti uspješni. U tom smislu mislim da je on dobar posrednik, ali nažalost, a tako i on misli, još nismo u situaciji koja bi dovela do pravih pregovora o miru. I moram reći da mi je teško predočiti kako će to izgledati jer imaju dijametralno suprotna stajališta o budućnosti Ukrajine.

NACIONAL: U međuvremenu moramo razmišljati o tome što će biti na jesen. Kako će se Slovenija grijati?

To su problemi koje će građani izravno osjećati, s rastom cijena i inflacijom koja je uzrokovana ne samo post-covid krizom, jer morate razumjeti da smo se svi mi, i naša i vaša vlada, zaduživali da bi pomagali građanima tijekom covida, i to je bilo u redu. Ali nismo računali na rat u Ukrajini. Te gospodarske probleme koje imamo danas mi bismo lako prebrodili da nije rata u Ukrajini. I to je bila sjajna politika Europske unije. Inflacija kao post-covid sindrom utjecala je na problem prehrambene i energetske sigurnosti. S jedne strane, moramo pomagati ljudima da prebrode krizu, a s druge strane ta se kriza neće okončati pojeftinjenjem energenata. Mi se moramo strateški organizirati da ne budemo ovisni o ruskom plinu, možda i od ruske nafte, moramo diversificirati izvore, moramo prijeći na zelenu energiju, moramo raditi na općoj spremnosti, ovog ljeta vidimo kakve se katastrofe događaju. Slovenija će u tome sudjelovati, Hrvatska će sudjelovati, ako sve bude gorjelo, ako ostanemo bez vode, to bi bio kraj za obje države. Tu moramo u teškim okolnostima rješavati praktične i strateške probleme, i to zahtijeva jednu ambicioznu politiku koja podrazumijeva suradnju unutar države i među državama.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao je Boruta Pahora na ovogodišnju Sinjsku alku, a on kaže kako osim s Milanovićem, ima izvrsne odnose i s premijerom Andrejem Plenkovićem te da se ne miješa i njihove svađe. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

NACIONAL: Hoće li u tom smislu LNG terminal na Krku biti od koristi i Sloveniji?

Da, moram pohvaliti to vizionarstvo hrvatske politike da je, u trenutku kad smo se mnogi iz ekoloških i drugih razloga čudili da gradi takav terminal na Krku, Hrvatska dobro razumjela potrebu diversifikacije. Tu moram pohvaliti i bivšu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koja je bila zagovornica Inicijative tri mora. Prvenstveno radi toga da bi se diversificirali energetski putovi, i nadam se da će Slovenija preko terminala na Krku dobiti svoj udio plina. Mi imamo mogućnost dobiti plin iz različitih izvora, opcija bi bila i preko Italije, ali nadamo se ipak ovom rješenju. Dakle, moram zaista reći da je hrvatska politika tu postupila vrlo pametno.

NACIONAL: Mislim da je tu bio dosta bitan utjecaj SAD-a, ali to nije sporno u ovom slučaju.

Da, nije bitno. Mislim da mi, Slovenci i Hrvati, moramo sada malo konkretnije sjesti i u vezi s drugim blokom Nuklearne elektrane Krško, koju koristite i vi i mi. U Sloveniji su neke aktivnosti oko tog drugog bloka krenule, sada nam je potrebno međusobno povjerenje i poštovanje da ćemo tu naći zajednički jezik, a zatim da ćemo moći riješiti i pitanje otpada. No mislim da bi bilo pametno da se Hrvatska i Slovenija čim prije dogovore oko Krškog. Ako Slovenija krene u taj projekt sama, to bi povećalo troškove, a mislim da bi bilo sjajno da sudjelujemo u tome.

NACIONAL: Upravo zbog toga što su vremena dosta izazovna, a vaš predsjednički mandat završava, međutim, s vašim iskustvom na svim razinama, od predsjednika Skupštine, zastupnika u Europskom parlamentu, predsjednika Vlade do predsjednika države, i odličnim odnosima s mnogim državnicima, planirate li nastaviti političku karijeru?

Ne planiram. Ja sam u tom vremenu dok sam bio predsjednik vlade i države vidio mnogo mojih kolega bivših predsjednika država i vlada koji su mislili da su neophodni ili nezamjenjivi u europskoj i svjetskoj politici, ali nije bilo ništa od toga. Stvari su trenutno jako kaotične, ali ja sam tu, bit ću dostupan, godinu dana ću po zakonu biti u tom tranzicijskom uredu, a ako bude mogućnosti da učinim nešto dobro, bit ću na raspolaganju. Ako ne budem, naći ću nešto čime ću se baviti.

‘Predsjednik Milanović me pitao što mislim o izbornom zakonu u BiH, rekao sam da bi dobar zakon bio onaj koji bi sva tri konstitutivna naroda prihvatila kao dobro rješenje. Do 12. rujna će se, nadam se, donijeti neke odluke’

NACIONAL: Nažalost, vidjeli smo u Hrvatskoj koliko se „cijene“ bivši političari, upravo po sudbini bivše premijerka Kosor koju su izbacili iz vlastite stranke, a i dalje je persona non grata, a imamo i primjer bivšeg predsjednika Mesića, kojem su oduzeli ured bivšeg predsjednika.

Malo je i sama kriva, ja sam joj predlagao da bi se trebala kandidirati za europsku zastupnicu. Rekao sam: „Jadranka, to je sjajna prilika za tebe.“ Ona se tada predomišljala, ali mislim da je šteta što je propustila tu priliku. Jadranka Kosor ima iskustva i znanja koja su izuzetno korisna Hrvatskoj, ostali smo u dobrim odnosima, volimo se čuti i razgovarati, pa i posjećivati.

NACIONAL: Imate li dobre odnose s novom vladom premijera Roberta Goloba? Rado ističete kako je Slovenija uvijek bila otvorena i da slovenski narod ima taj duh da prihvaća neke nove standarde te da ste među prvima uvodili jednu novu vrstu političara, svakog u svoje vrijeme. U tom smislu je i premijer Golob predstavnik jednog novog političkog vala ljudi koji nisu klasični političari. U Hrvatskoj je također krenuo takav jedan val.

Ja sam dobro surađivao sa svim predsjednicima vlade, pa i s Janezom Janšom, što je u Sloveniji bio predmet mnogih rasprava. Mnogi su se ljutili na mene zato što s njim surađujem, ali ja sam smatrao da je Janša legitimno izabran predsjednik vlade i da je naša dužnost da surađujemo. Tako surađujem i s premijerom Golobom. Dr. Golob je inteligentan čovjek, čovjek koji rado želi dati rezultate, koji razmišlja kao menadžer, a ujedno ipak ima i nekog iskustva u politici, ne prebogatog, ali dovoljno velikog da nije politički početnik. Rado s njim surađujem, rado se savjetujem. Ono na što mora paziti je da razumije da on ne vodi samo koaliciju, gdje mora stalno osiguravati podršku unutar koalicije, nego da su tu i opozicija i neki koji mu se suprotstavljaju, te da ne smije zanemariti te odnose s Janšom i s drugim oporbenim političarima. On će morati zbog teških vremena koja dolaze širiti nacionalni konsenzus i na tome treba raditi. Vidim da on to razumije, ali treba biti još energičniji i dosljedan u tome da uspostavi povjerenje u odnosima s Janšom, Matejem Toninom i drugima.

NACIONAL: A što se tiče izbora za predsjednika, vidite li tu nekog favorita odnosno favoritkinju? Je li možda vrijeme da Slovenija dobije predsjednicu?

Uvijek je dobro vrijeme za predsjednicu. Na izborima 2012. je bila kandidatkinja za predsjednicu. Imali smo i predsjednicu vlade, imamo predsjednicu parlamenta, još ne i predsjednicu države, ali uvijek ima vremena i uvijek će ga biti. Uvijek sam se, recimo, divio njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, ona je za mene bila jedna od najvjerodostojnijih i najboljih u politici.

‘Ne smijem ulaziti u detalje onoga o čemu smo Erdoğan i ja razgovarali, ali kao medijator jedini priznat od obje strane, on dobro razumije da ne može od Putina i Zelenskog zahtijevati dogovor odmah i po svaku cijenu’

NACIONAL: Slovenija podržava ulazak Hrvatske u Schengen, vjerujete li da će tu sve dobro funkcionirati?

Hrvatska se sada s razlogom veseli što će se maknuti ta žičana ograda na našoj granici, premda mora razumjeti da to s naše strane znači veliko povjerenje u hrvatsku sposobnost da će uspjeti sprječavati ilegalne migracije. Vidite, primjerice, da Austrija i dalje ima vrlo restriktivnu politiku, ne vjeruje Sloveniji i Hrvatskoj da će moći upravljati svojim dijelom. Mi mislimo da je to njihovo nepovjerenje neopravdano i Hrvatska će, kad preuzme odgovornost za europsku sigurnost, morati dokazati da je to sposobna napraviti.

NACIONAL: Po nekima smo i prerevni. Pa Hrvatska je upravo prozivana zbog postupanja prema migrantima na svojoj granici.

Nije to lako pitanje. Svatko tko mi pokuša pojasniti da je borba s ilegalnim migracijama jednostavna, mogu mu samo reći da griješi. Ne samo da imate cijeli niz pravnih normi i sporazuma nego i brojne čisto ljudske tragedije. Kad mama s djetetom pliva Kupom i utapa se, ne možete zabijati glavu u pijesak.

NACIONAL: Tu postoje kritike prema kompletnoj politici Europske unije i prema različitom tretmanu izbjeglica s Bliskog istoka i iz Ukrajine. Tu se postavlja pitanje – je li Europa licemjerna?

Mislim da je europska politika prema migrantima stvar u kojoj nismo uspjeli. Oko mnogo toga smo se uspjeli složiti, ali na ovom pitanju je previše stvari koje nas razdvajaju. Mislim da je uloženo premalo truda da bi se postigao neki dogovor. Moramo razumjeti da se zbog rata u Ukrajini situacija na dnevnoj bazi mijenja, na to me upozorio i Erdoğan. Milijuni, deseci milijuna ljudi iz subsaharske Afrike spremaju se prema Europi. Ljudi budu bez vode, gladni, kamo će ići? Moramo razumjeti da ćemo se za nekoliko godina suočavati s ogromnim migrantskim valovima i na to bismo se trebali pripremiti.