Nastavak fiskalne konsolidacije, smanjenje poreznog opterećenja, mjere za pomoć blokiranim i nezaposlenim građanima okosnice su gospodarskih programa Narodne koalicije i HDZ-a, predstavljene u četvrtak na završnoj konferenciji “Veliki dvoboj programa”, koji su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hanza media u sklopu predizbornog projekta “Prava pitanja”.

Riječ je o završnom okruglom stolu na kojem je tijekom ovogodišnje predizborne kampanje HUP tražio od političkih stranaka odgovore na pitanja vezana uz početak rješavanja gospodarskih problema u zemlji, jer se, kako je na početku skupa istaknula predsjednica HUP-a Gordana Deranja, tijekom kampanje “moglo čuti puno hrabrih i grandioznih obećanja, a malo argumenata da su ona dobro osmišljenja i ostvariva”.

Deranja je, uz ostalo, kazala i da si političari prisvajaju zasluge za konačni gospodarski rast, ističući da s njime političari “zapravo nemaju baš puno, već su poduzetnici zasukali rukave i proveli reforme koje su bile potrebne da bi se suočili s krizom, a da je politika odradila samo trećinu od toga, država bi davno izašla iz krize”.

Stoga je i okrugli stol započeo pitanjem o ključnim potezima koje će obje strane poduzeti na području ekonomske politike, posebice one koje se mogu provesti već u prvih 100 dana nove Vlade.

Ključni potezi u poreznom sustavu

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) ispred Narodne koalicije je najavio izmjene u sustavu poreza na dohodak kroz povećanje neoporezivog dijela dohotka s 2.600 na 3.000 kuna te dizanje poreznog razreda za oporezivanje po stopi od 25 posto, što bi trebalo rezultirati većim plaćama građana, kao i podizanje naknade za tzv. stručno usavršavanje na 3.000 kuna.

Također, kazao je, planirano je smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto za određene poljoprivredne proizvode koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj, poput plave ribe, jabuka, mandarina i sl., kao i na smještaj u turizmu. Najavio je i dodatne izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u cilju dodatne zaštite dužnika u eurima, uvođenjem mogućnosti da oni koji ne mogu otplatiti kredit za stan taj stan vrate banci i time zatvore kreditnu obvezu, ali i smanjivanje najvišeg iznosa prireza na 15 posto.

“No, najvažnije je za gospodarstvenike objedinjavanje u funkciji potpredsjednika Vlade osobe koja će se baviti isključivo poslovnom klimom te pokretanje interaktivnog portala ‘Dajmo im da rade’, koji će biti svojevrsna giljotina nepotrebnih propisa”, rekao je, dodajući da je većina toga ostvariva u 100 dana, a u prvoj godini mandata svakako sve.

S druge strane, Ivana Maletić iz HDZ-a je najavila cjelovitu poreznu reformu kojom će se povećati neoporezivi dio plaće na 3.750 kuna, smanjiti najviša stopa poreza na dohodak na 36 posto te uvesti stopa poreza na dobit od 12 posto za male poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike i sl. Najavila je i 12-postotnu stopu PDV-a za repromaterijal u poljoprivredi, dječju hranu i pomagala, uz napomenu da je u planu i smanjenje opće stope, ali postupno, u drugoj i četvrtoj godini mandata.

Maletić je rekla da je u planu i uvođenje tzv. “in work” naknade, odnosno mogućnosti da oni koji primaju naknade za nezaposlene, mirovinu ili socijalnu naknadu taj prihod zadrže i ako ostvare određeni dohodak od rada. Među HDZ-ovim mjerama je i otpis duga blokiranim građanima do iznosa jedne prosječne plaće, a Maletić je posebno izdvojila i zakonske izmjene koje bi omogućile stavljanje u funkciju neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, kao i osnivanje agrarne banke kao podrške tom sektoru.

Zdravko Marić (HDZ) je, pak, rekao da će “ići cjelovita porezna reforma ne samo u stopama, već i u procedurama”, a obećao je i izmjenu Zakona o računovodstvu, odnosno ukidanje obveze uvođenja jedinstvenog kontnog plana za sve poduzetnike, “jer ta mjera Poreznoj upravi ne donosi toliku korist kolika je šteta, administrativna i financijska, za gospodarstvo”.

Predstavnici obiju strana složili su se da je trenutna najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto zapravo kazneni porez na primanja mladih, visoko obrazovanih ljudi u najpropulzivnijim industrijama, odnosno onih koje se želi zadržati u zemlji, kao i oko potrebe da se izdvajanje za drugi mirovinski stup s vremenom povećaju s 5 na 6 posto.

Nastavak fiskalne konsolidacije

Također, složili su se i oko nastavka fiskalne konsolidacije, i to kroz ‘obuzdavanje’ rashodne strane proračuna.

“Ove smo godine pokazali kako to provesti – zamrznuti rashode i sav višak prihoda usmjeriti u smanjenje deficita i poreznog opterećenja”, rekao je Marić, na što se Boris Lalovac (SDP) nadovezao kako su Hrvatskoj nužne 3-4 godine primarnog suficita. “Sada kada je krenulo na bolje, treba početi štediti da se mogu početi vraćati dugovi”, rekao je.

Na pitanje vezano uz jedan od najvećih izazova za rashodovnu stranu proračuna u slijedećoj godini, odnosno obvezu isplate 6-postotnog povećanja plaća državnim službenicima i namještenicima Hajdaš Dončić, Ivan Vrdoljak (HNS) i Maletić su kazali da će ispoštovati tu obvezu, uz najavu da će u pregovorima sa sindikatima pokušati dogovoriti određenu odgodu i fiskalno održivo rješenje.

Suglasni su i oko uvođenja poreza na nekretnine – do toga će doći, ali je riječ o dugoročnom projektu, čija je priprema vrlo komplicirana i ne smije rezultirati većim troškovima za građane.

Manje usklađeni su im stavovi o javnoj upravi. I dok Maletić najavljuje da će se u javnu upravu uvesti kriterij izvrsnosti kao temelj za plaćanje i nagrađivanje, Vrdoljak kaže da se bilo kakve promjene vezane uz zaposlene u javnoj upravi mogu provesti tek nakon obimnih izmjena zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje se moraju prvo usuglasiti sa sindikatima nakon izbora.

Također, predstavnici Narodne koalicije najavili su nastavak decentralizacije, koja bi uključivala i smanjenje broja županija na 12 do 15 te funkcionalno spajanje nekih gradova i općina, pri čemu bi neke od njih, koje nemaju dostatni fiskalni kapacitet, zadržale samo protokolarne funkcije, dok je Maletić ispred HDZ-a posve otklonila mogućnost smanjenja broja županija.