Hrvatska se već neko vrijeme suočava s poskupljenjima koja su obuhvatila gotovo sva područja života i gospodarstva. Prošlog je tjedna ministar financija Zdravko Marić naveo da je prosječna inflacija mjerena potrošačkim cijenama u prvih pola godine iznosila 1,2 posto. Na inflaciju je utjecala i veća potrošnja, a mnoga područja suočavaju se s lošom sirovinskom godinom zbog klimatskih nepogoda.

A da je inflacija prilično opasna stvar koju ne bi ni u kojem slučaju trebalo pustiti da se razbukta smatra ekonomski stručnjak Velimir Srića. Za Glas Slavonije kazao je da bi razbuktavanje inflacije poremetilo racionalnost svih ekonomskih odnosa brzim rastom cijena. Kao jedan od razloga spominje činjenicu da su brojne države “upumpavale” novac u sustav ili poticajima gospodarstvu te na taj način pridonijele potrošnji iza koje nema realne proizvodnje.

“S druge strane, klimatske promjene i loša meteorološka sezona te potresi prouzročili su smanjenu proizvodnju nekih stvari, hrane prije svega, i onda manjkovi izazivaju rast cijena. S treće strane, rast cijena je u Hrvatskoj rezultat i dobre turističke sezone i činjenice da su onda ugostitelji, pa i svi ostali, to probali iskoristiti u jednom dijelu zemlje, a što se onda prelilo i na druge”, smatra Srića, dodajući da je “to psihologija”. “Kada netko diže cijene, dižem i ja, bez obzira na to ima li u tome logike ili ne”, dodao je.

“I četvrto, inflacija je najopasnija kada je svi očekuju i kada se na nju prilagođavaju unaprijed. Drugim riječima, ako kažete da će biti inflacija od pet posto, onda ni privreda niti pojedinci ne žele trpjeti tih pet posto, nego sami povećaju cijene iznad toga, ako to mogu”, istaknuo je Srića.

Dodao je da inflaciji pridonosi i svjetska situacija, gdje iz postpandemijskih razloga raste potrošnja. “Građani su štedjeli dok je pandemija bila intenzivnija, dok je trajao “lockdown”, i nisu imali na što trošiti”, dodao je. Upitan hoće li se do kraja godine zaustaviti rast cijena i inflacija Srića je kazao kako misli da neće jer je to “val koji kada krene, traje i teško ga je jednostavno zaustaviti”.

Srića je dodao kako je uvođenje eura u svim zemljama uvijek izazvalo neki mali inflacijski val, a smatra da Hrvatska neće biti izuzetak te da će svi probati iskoristiti prijelaz tako da malo podignu cijene.

“Sve u svemu, što se tiče inflacije, nisam optimist. S druge strane, imali smo i imamo izgleda za pristojniji gospodarski rast i očekujemo veće povlačenje novca iz EU-a, tako da taj udarac ne bi za Hrvatsku trebao biti toliko gadan koliko bi bio da nema tih okolnosti. Vlada se uglavnom ponaša prilično oprezno. Ministar financija vodi brigu i odluke koje donose su relativno racionalne. Ponašaju se u skladu s uvjetima koji za njih nisu bili jednostavni, dosta principijelno, s tankom većinom u Saboru”, zaključio je Srića.

Za sve je kriva covid kriza

Ekonomski stručnjak Drago Jakovčević izvore inflacije i poskupljenja objašnjava problemima izazvanima covid krizom kada je sve “zamrznuto” i stale su proizvodnje. “Sada, u uvjetima porasle potražnje, pa u skladu sa zakonima tržišne ekonomije, rastu cijene. Nastavno na to dogodile su se i neke druge stvari i trendovi koji nisu prisutni samo kod nas, nego na svjetskim tržištima. Primjerice, rast cijena građevinskog materijala – cement, željezo, obojeni metali, da ne spominjemo poljoprivredne proizvode od žitarica i uljarica nadalje. Sve živo je poskupjelo”, kazao je Jakovčević.

Ekonomski stručnjak smatra da je problem kod mjerenja inflacije ono što se uzima u košaricu namirnica i ulazi u prosječnu stopu inflacije ili prosječni porast cijena na malo.

„Mi svi osjećamo da sada već osjetnije manje možemo kupiti za isti novac, iako nas službena statistika uvjerava da je inflacija od 2,2 do 2,3 posto. Naime, ako je u građevinskoj industriji nešto poskupjelo 30 ili 40 posto, a nešto 50 ili 100, pa čak i 200 posto, ljudi se pitaju otkuda to da inflacije nema ili da je ona tako minimalna“, dodao je Jakovčević.

“Treba promijeniti kriterije, odnosno pondere, vaganje artikala koji ulaze u košaricu za izračun inflacije. Definitivno, recimo, poskupljenje goriva tu ulazi, stanarina također, a rast cijena stanova ne. Siguran sam da će se, ako dođe do nastavka trenda rasta cijena, u to uključiti i monetarna politika, koja će onda podignuti kamatne stope, ali bi se u tom slučaju smanjio i interes investitora i ponuda i onda će se kroz to smanjiti i potražnja. Kada se to dogodi, po prirodi stvari cijene će ostati na istom ili padati. To bi bio nekakav scenarij. Koliko će doista cijene rasti, vrlo je teško prognozirati. No, doista je činjenica da smo suočeni s velikim rastom cijena. Osobito me brine stanje u građevini. Posve je normalno da će cijena stanova, koja je porasla uvjetovana većom potražnjom za njima, sada porasti i zbog tzv. troškovne inflacije. Naime, poduzetnik koji je sada više novca morao potrošiti da bi napravio neku nekretninu, normalno da će za nju tražiti i veću cijenu”, poručio je Jakovčević.

On potvrđuje da bi dosadašnja iskustva mogla govoriti kako će se ovakva situacija protegnuti i na sljedeću godinu. Kaže, vidjet ćemo što nam govori statistika nakon sezone i ljetnih odmora, što je sve cjenovno poraslo ili nešto eventualno palo, ali boji se da je sve – poskupjelo.