Ekonomski analitičar, Damir Novotny, u subotu je gostovao u programu N1 Televizije gdje je govorio o rastu BDP-a i koronakrizi.

“Prošle godine ekonomija je bila potpuno paralizirana. Ekonomske okolnosti bile su blokirane pandemijom i hrvatska ekonomija pala je za 8 posto, snažniji pad iskusile su samo Španjolska, Grčka i slične zemlje koje su notorno poznate po turizmu. Crna Gor, recimo, imala je pad od 15 posto. Nakon tog je uslijedilo otvaranje.

Kriza 2020. godine bila je specifična, na ponudi i potražnji bila je blokada. Inače ima ili previše potražnje, premalo robe, ili obrnuto, sada je bilo oboje bilo blokirano. Kada se otvorila ekonomija potrošači su bili gladni kupovine i to vidimo po podacima koje je iznio ministar, da je velik udio u rastu bila osobna potrošnja. Vlada je intervenirala u potrošnju jer je davala plaće onim ljudima koji nisu radili zbog zatvaranje i tu intervenciju Vlada nikako ne bi mogla napraviti da nismo članica EU.

Rekao bih da Vlada samo slijedi ukupne EU politike, što nije bio slučaj 2009.godine kada Vlada nije znala odgovoriti na krizu. Vladina intervencija je podigla kupovnu moć kućanstva i naravno da je potrošnja rasla”, objasnio je ne početku.

Rast izvoza poljoprivrednih proizvoda

Govorio je i o onima koji misle da se treba protiviti uvođenju eura:

“To je potpuno nerazumno, to nema nikakvog smisla. Hrvatski građani su navikli na euro kao alternativnu valutu i sve veće transakcije su denominirane u euro. Oko 70 posto svih štednih uloga je denominirano u toj valuti. Hrvatski građani vjeruju u euro i nema nikakvog smisla da ostanemo izvan eurozone. Kratko rečeno Hrvatska mora ući u eurozonu 2023. godine.

To je omogućilo vladi da se jeftino zaduži i da intervenira prošle godine kada je kriza bila u punom jeku. Eurozona će pomoći u ubrzavanju ekonomskog rasta. Nakon ovog pada će se taj rast sigurno ubrzavati i to po prvi puta u povijesti hrvatske ekonomije i to je isključivo posljedica činjenice da smo u EU”, kaže.

Dodaje i kako ovakav rast govori o tome koliko smo “žilavi” te da su se hrvatska mala i srednja poduzeća posebno dobra snašla i uključila u nabavne lance zapadnoeuropske industrije.

“Po prvi puta u povijesti vidimo i rast izvoza poljoprivrednih proizvoda. Vidimo pozitivan trend i u poljoprivrednoj proizvodnji. Prinosi pšenice ove godine bili su najveći u povijesti otkako mjerimo”, rekao je.

“Cijena svinjskog mesa ostat će ista, sve drugo bi moglo rasti”

Govorio je i o poskupljenju namirnica:

“Ja se ustručavam bilo kakvih prognoza jer ekonomska znanost ne bi bila znanost nego bi bila astrologija da može predviđati. Ekonomija se kreće u ciklusima i sada smo u ciklusu rasta i brzog oporavka. Prošle godine su cijene jako pale, sada se vraćamo na cijene iz 2019. godine. No imali smo suše i žetva je bila loša u Europi, to će smanjiti ponudu i cijene će neminovno rasti na strani žitarica i uljarica koje nam služe za proizvodnju hrane.

Tu će sigurno biti rast, ali to se kreće uvijek u ciklusima, to zovemo svinjskim ciklusima. Jedne godine imate pad proizvodnje žitarica, sljedeće godine će biti rast. Svinjskog mesa na EU tržištu ima više nego dovoljno jer je stao izvoz prema Kini, tako da će, što se tiče svinjskog mesa, cijena ostati na istoj razini, ali sve drugo bi moglo narasti do kraja ove godine.

Kod nas u Hrvatskoj je još jedna posebnost – da nemamo dovoljno domaće proizvodnje, a da turizam višestruko poveća broj potrošača u sezoni i tada dolazi do povećanja. Ja bih rekao da je dodatni hrvatski problem što nemamo dovoljne količine hrane za potrošnju koju turizam izaziva”, objašnjava.

Rast BDP-a

Komentirao je i rast BDP-a od 16 posto:

“Rast od 16 posto u drugom tromjesečju kada turizma nije bilo pokazuje da možemo i bez turizma. Svjetska banka je procijenila da se u Hrvatskoj, Crnoj gori i Grčkoj, oko 30 posto turizma kreće u sivoj zoni, ne prijavljuju se te transakcije. Ove godine je možda malo bolja situacija jer je Vlada inzistirala da se sve mora prijaviti ako želite potpore.

Turizam ne može biti strateška grana ekonomije, to je jedna od grana. Strateška grana nam mora biti iskorištavanje potencijala koje imamo, prije svega industrijskog nasljeđa, koje treba modernizirati i sirovine kojima raspolažemo”, zaključuje.