Ministar financija Marko Primorac izjavio je u srijedu da se izdanje narodne obveznice svakako planira u prvom kvartalu ove godine, rok dospijeća obveznice bi joj bio dvije godine, pri čemu bi kamatna stopa, to jest “kupon”, u “svakom slučaju” bila veća od tri posto. 

Posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić u četvrtak je za Hrvatski radio rekao da je plan da obveznica, koji je vrijednosni papir, ima rok dospijeća najvjerojatnije dvije godine. “Očekuje se da bi kamatna stopa na obveznicu bila veća nego što su depoziti na štednju. Bila bi preko 3 posto”, rekao je i dodao da potencijala i interesa za obveznice ima puno.

“Kad kažem potencijala ne mislim samo potencijal interesa, već i financijski stoga što je u bankarski sustav deponirano oko 35 milijardi eura”, naglasio je i istaknuo da su između 27 i 28 milijardi eura devizni depoziti.

Savić je rekao da bi takva obveznica potaknula tržište kapitala, utjecala bi na financijsku pismenost građana. Kako kaže, ideja je da se prvo građanima ponudi kupnja obveznica, a nakon toga i svima drugima koji su zainteresirani. Cilj je, rekao je za Hrvatski radio, da se obveznica zadrži do dospijeća kako bi se ostvario puni prinos.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić smatra kako je obveznica dobra za izdavatelja, a to je država. Kada bi neka kompanija izdavala tako nešto, bilo bi dobro da je što šira baza investitora. “No, treba biti oprezan. Tu su dva ključna pitanja, a to je pitanje cijene, a drugo bi se trebalo pojasniti što Ministarstvo financija misli kad kaže da se nada da će taj instrument potaknuti rast kamatnih stopa na depozite u bankama”, rekao je.

Ima iskustvo da kada su bankama poskupljuju izvori financiranja to se kroz neko vrijeme ‘prevaljuje’ na konačnu cijenu financiranja. Načelno, kaže, pozdravlja inicijativu države.

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić istaknuo je kako su uvjeti stimulativni s obzirom na kamatu od 3 posto te da bi to moglo privući dovoljno građana uplatitelja. “Štednje ima dovoljno, ima dosta novaca u fondovima, prinosi su niski i smatram da s obzirom na strukture štednje ne bi trebao biti problem s kupnjom obveznica”, naglasio je.

Dodao je da je oduvijek zagovarao da kamata ostane u Hrvatskoj, a ne da ide u inozemstvo. Smatra da bi možda bila situacija da se to napravilo još dok smo imali kunu. “Smatram da je ovo dobro i da se razbije tržište kapitala. Da nisu samo profesionalci ulagači, nego da pored opismenjavanja građana kako ulagati, da uđu i u praktične aktivnosti ulaganja u različite oblike štednje”, rekao je Jurčić i naglasio da je rok dobro određen na dvije godine, a ne na pet ili deset, zato što bi tada potražnja bila manja.